Nakon dva desetljeća štednje, drugi mirovinski stup gomila goleme financijske gubitke u vrijeme kada je više desetaka tisuća njihovih osiguranika pred mirovinom ili su već ostvarili formalne uvjete za umirovljenje, izvještava Večernji list.

Ove su godine četiri fonda takozvane C kategorije u minusu 4 do 8 posto, u prosjeku oko 6 posto, što znači da je s računa 75 tisuća zaposlenih starijih od 55 godina isparilo oko 600 milijuna mirovinske štednje. Kako je gubitaka bilo i prošle godine, generacije zaposlenih rođene ranih 60-ih ili kasnih 50-ih godina neće imati nikakve financijske koristi od velike mirovinske reforme koja je krenula 2002. godine, prenosi Večernji list.

U prvih 9 mjeseci ove godine u redovnu mirovinu otišlo je 8576 osiguranika drugog stupa, od kojih se njih 6119 ili 71,4 posto vratilo u prvi stup jer im je povoljnije. Udio osiguranika koji ostaju u drugom stupu pada zbog inflacije, odnosno gubitaka koje mirovinski fondovi ostvaruju na svojim ulaganjima u dionice i državne obveznice.

Ove su godine sve tri kategorije unutar drugog stupa u minusu, uključujući i C kategoriju, namijenjenu radnicima kojima je do mirovine preostalo 5 godina gdje je štednja trebala biti zaštićena od gubitaka. Tko pred mirovinu izgubi 25 tisuća kuna svoje dosadašnje mirovinske štednje, neće poput mlađih biti u prilici poslije nadoknaditi taj gubitak, a fondovi C kategorije posluju s minusima posljednje tri godine!

Nulte kamatne stope, po kojima su se zaduživale države, bile su dobre za državni javni dug i deficite, ali ne i za kupce državnih obveznica od kojih “žive” mirovinski fondovi. Silni gubici britanskih mirovinskih fondova pridonijeli su brzom padu britanske premijerke, no u Hrvatskoj se oko toga nitko ne uzbuđuje. Vlada tek namjerava ukinuti praksu da se ljude iz B kategorije prebacuje u C kategoriju pet godina prije mirovine te bi to bila mogućnost, a fondovi će dobiti priliku da više ulažu u nekretnine. Kako će to sad pomoći kad su nekretnine precijenjene, nije jasno.

Razlog je te šutnje što kod nas ipak postoji neka izlazna strategija, odnosno kada otkriju da im se drugi stup ne isplati, ljudi koji odlaze u mirovinu vraćaju se u prvi stup i dobivaju državnu mirovinu kao da mirovinske reforme nikada nije bilo! Na svakih 100 novih umirovljenika 71 se vratio pod državne skute, s tim što je, posljednja tri mjeseca – kolovoz, rujan i listopad – taj omjer još nepovoljniji pa za žene iznosi 20 posto, a muškarce, koji su očito bolje plaćeni, 32 posto.

Drugi je stup time izgubio svoju socijalnu i društvenu ulogu te postao luksuzni klub za izabrane, rezervni izvor novca za proračun i skupa igračka za Vladine financijske operativce. Mirovinu drugog stupa koristilo je sredinom ove godine oko 9200 umirovljenika, a da je sve posloženo u sustavu kako treba, moglo je biti i 30 tisuća! Povratnici iz drugog stupa donijeli su od siječnja do kraja rujna ove godine u državni proračun oko 820 milijuna kuna mirovinske štednje, a ukupno do sada 14,2 milijarde kuna! Izračunali smo da je prosječan iznos mirovinske štednje ove godine umirovljenih osoba koje su ostale u drugom stupu (njih 2457) bio oko 243 tisuće kuna, a onih koji su se vratili državi dva puta niži – oko 117 tisuća.

Vraćaju se radnici s manjim plaćama ili manje staža, a nakon posljednjih gubitaka na ulaganjima, drugi stup više nije isplativ ni za ljude koji su zarađivali i više od prosjeka. Gubici na dionicama i državnim obveznicima nisu samo hrvatski nego i globalni problem, no hrvatske su mirovine i bez osipanja mirovinske štednje među nižima u Europi, prenosi Večernji list.

Što je još gore, inflacija udara na mirovinski sustav i u fazi isplate mirovine. U trenutku odlaska u mirovinu radnici mogu jednokratno dobiti samo 15 posto svoje mirovinske štednje (ako su imali bolje plaće), ostalo se povratnicima seli u proračun, a onima koji zadrže mirovinu drugog stupa u jedno od dva postojeća društva za isplatu mirovina koja su također na tržištu kao i drugi te gube na svojim ulaganjima.

Krajem rujna ove godine vrijednost imovine drugog stupa bila je 129,4 milijarde kuna, a lani na kraju godine 133 milijarde. U međuvremenu je bilo dosta novih uplata doprinosa. Hrvatska je potkraj rujna imala 1,229 milijuna umirovljenika, oko tri tisuće manje nego lani jer nam je i dalje visoka smrtnost starije populacije.