U utorak se obilježava druga godišnjica razornog potresa u Zagrebu, koji je te nedjelje 22. ožujka 2020. godine u 06:24 sati probudio i uznemirio Zagrepčane. Obnova je ‘zapela’, a početak obnove privatnih objekata tek se očekuje.

Povodom druge godišnjice potresa predsjednik stranke Fokus, Davor Nađi, poslao je otvoreno pismo novoizabranom ministru prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivanu Paladini.

Iz Fokusa, kako ističu, vjeruju da će njihove prijedloge ministar razmotriti i da ih neće odbaciti samo zato što dolaze od strane oporbe.

U pismu, Nađi ističe tri točke po kojima bi se obnova u Zagrebu mogla ubrzati, a to su:
1.Financiranje obnove beskamatnim kreditima umanjenima za plaćeni PDV
2.Država se bavi prilagodbom zakonodavstva, rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa te ukidanjem ili relaksacijom suvišnih regulacija
3.Socijalna osjetljivost u obnovi se ne treba rješavati kroz Zakon o obnovi nego kroz programe socijalne pomoći

U nastavku u cijelosti prenosimo otvoreno pismo Davora Nađija ministru Paladini:

“Poštovani gospodine Paladina,

obraćam Vam se kao novom ministru povodom druge godišnjice potresa u Zagrebu, a na temu obnove od potresa. S obzirom da ste predstavljeni kao nestranački stručnjak te i sami rekli kako ste spremni saslušati konstruktivne prijedloge, vjerujem da nećete odbaciti ove ideje samo zato što dolaze od oporbene stranke Fokus. Nemamo ništa od ponavljanja kako smo jedino mi u startu bili protiv ovakvog zakona i da se nakon dvije godine obistinjuje sve što smo govorili u početku. Radije bi da obnova počne i da se u što kraćem roku većina nekretnina obnovi. To je uistinu moguće na brz, pravedan i pošten način. Evo kako smo mi to otpočetka vidjeli i još uvijek nije kasno da se ovi prijedlozi uvaže:

1.Financiranje obnove beskamatnim kreditima umanjenima za plaćeni PDV
Svim vlasnicima oštećenih nekretnina odobriti beskamatne kredite putem HBOR-a. Isplata sredstava bi se obavljala po ispostavljenim fakturama, a glavnica kredita bi se automatski dodatno umanjivala za iznos plaćenog PDV-a. Takav model financiranja obnove bi osigurao sljedeće:

a) Vlasnici oštećenih nekretnina bi mogli krenuti u obnovu „sutra“, tj. izuzetno brzo.
b) Vlasnicima oštećenih nekretnina bi se omogućila kompletna obnova, a ne samo konstrukcijska.
c) Vlasnici oštećenih nekretnina bi snosili dio troškova, zbog čega bi im bilo u interesu graditi što kvalitetnije (jer tu žive) za što manje novca (jer određeni dio moraju ipak otplatiti).
d) U odnosu na obnovu financiranu komercijalnim kreditima, obnova bi na ovaj način bila sufinancirana s oko 40% iznosa (kroz oprost kamata ne kredit i oprost PDV-a).
e) S obzirom da bi vlasnici snosili dio troškova, izbjegao bi se rizik napuhivanja troškova i korupcijskih radnji.

2.Država se bavi prilagodbom zakonodavstva, rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa te ukidanjem ili relaksacijom suvišnih regulacija

Država se kroz izmjene Zakona o obnovi treba fokusirati na definiranje, tj. rješavanje (su)vlasničkih odnosa, posebno u višestambenim objektima. To je važno kako se ne bi kočila obnova, ali i kako bi se konačno riješili svi imovinsko-pravni problemi da za nekoliko desetljeća opet ne budemo u istoj situaciji zbog neodržavanih građevina. Država se također treba usmjeriti na ubrzavanje izdavanja sve potrebne dokumentacije, ukidanje ili relaksacija regulacija poput uvjeta nametnutih od strane konzervatora, rješavanje problematike zaštićenih stanara i slično.

3.Socijalna osjetljivost u obnovi se ne treba rješavati kroz Zakon o obnovi nego kroz programe socijalne pomoći
U stranci Fokus smo stava da nije potrebno i da nije pošteno u potpunosti financirati obnovu za sve potresom oštećene nekretnine bez uzimanja u obzir odgovornosti i imovinskog stanja vlasnika nekretnine. Upravo zato se predlaže kroz beskamatne kredite započeti obnovu, a tijekom obnove država treba:

a) Utvrditi odgovornost (su)vlasnika za stanje nekretnine zbog kojeg je došlo do oštećenja tijekom potresa. Preciznije, utvrditi je li nekretnina nedovoljno održavana zbog regulatornih problema (npr. pretjerani zahtjevi konzervatora ili neriješeni vlasnički odnosi su, po našem mišljenju, greška države) ili je vlasnik nekretnine jednostavno zanemario održavanje nekretnine te je nije niti osigurao.
b) Utvrditi imovinsko stanje vlasnika oštećenih nekretnina.
c) Definirati zakonodavni okvir za socijalnu pomoć u obnovi koji će uzeti u obzir a) i b) te prema tome onima čije nekretnine nisu održavane krivicom države te onima koji su vrlo slabog imovinskog stanja financirati otplatu beskamatnog kredita djelomice ili u potpunosti.

Dakle, umjesto da se država bavi rušenjem i gradnjom nekretnina, država treba samo osigurati potrebna sredstava kroz HBOR za beskamatne kredite i prepustiti da se tim dijelom bave vlasnici nekretnina. Za to vrijeme, dakle dok se te nekretnine obnavljaju, država treba riješiti sve one imovinsko-pravne i regulatorne probleme za koje je otpočetka sama i odgovorna. To ne mora biti uvjet za započinjanje obnove, ako se to zakonski tako definira, jer će kolateral za otplatu beskamatnog kredita biti sama nekretnina koja se obnavlja.

Što se pak tiče financiranja obnove, trenutni sustav u kojem se u potpunosti financira obnova od strane poreznih obveznika, ima nekoliko velikih manjkavosti:

1.) Nije pravedan prema ljudima koji kroz poreze plaćaju financiranje obnove, a sami nemaju svoje nekretnine. Oni, osim što drugima plaćaju obnovu nekretnina, ako žele krenuti graditi svoju nekretninu sada će imati još veće troškove gradnje, jer obnova koristi većinu radne snage iz građevinskog sektora.
2.) Nije pravedan prema ljudima koji su ulagali u održavanje i financiranje vlastitih nekretnina prije potresa. Postavlja se i pitanje zašto bi to nastavili činiti ako će država snositi troškove obnove? Stanove u kojima žive će još i obnavljati zbog vlastite sigurnosti, ali prostore za najam teško. Osiguravati nemaju razloga više ništa.
3.) Otvara veliku mogućnost za pljačku i prevare. Država je podigla prag jednostavne nabave na 3 ponude do skoro 40 milijuna kuna što otvara veliki prostor za pogodovanje. Oni pak koji idu u samoobnovu mogu dogovoriti napuhivanje troškova konstrukcijske obnove kako bi si kroz to pokrili neke druge troškove koji nisu priznati.
4.) Oni s političkim vezama zbog nepotizma u sustavu su u povoljnijem položaju jer mogu doći brže na red te imati manje problema s papirologijom i priznavanjem troškova.
5.) Nije provedena procjena fiskalnog učinka Zakona o obnovi, iako je to potencijalno financijski najveća investicija u povijesti Republike Hrvatske.

Iz svih navedenih razloga, a s obzirom i na Vaše izjave kako Vam je uistinu u interesu provesti obnovu na najbolji, najpravedniji i socijalno prihvatljiv način, nadamo se da ćete uvažiti ove naše primjedbe i prijedloge te konačno pokrenuti obnovu u smjeru u kojem je otpočetka trebala ići. Stojim Vam na raspolaganju za sva dodatna pojašnjenja i cijenio bih povratnu informaciju s Vaše strane”, navodi Nađi u pismu.