Dronovi ili bespilotne letjelice vrlo su učinkovit i višestruko primjenjiv alat u brojnim segmentima svakodnevnog života. Svoju primjenu našli su u građevinarstvu, poljoprivredi, nekretninskom poslovanju, koriste se za razna izviđanja, nadzor prometa, rat u Ukrajini otkrio je i njihovu vojnu namjenu, a posljednjih godina sve se intenzivnije koriste i u energetici. Nadzor elektroenergetske mreže, plinovoda, naftovoda, produktovoda ili plinskih i naftnih polja učinkovitije je, brže i jeftinije obaviti dronom negoli klasičnim obilaskom ili pak angažiranjem aviona ili helikoptera, slažu se energetski stručnjaci. Marko Car, istraživač sa Zavoda za automatiku i računalno inženjerstvo zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva koji se niz godina bavi proučavanjem bespilotnih letjelica i njihovom upotrebom, za Megawatt je potvrdio da je korištenje dronova za industrijski nadzor ili inspekciju relativno nova stvar u svijetu.

„Dronovi se koriste na različite načine u nadzoru energetskih sustava, mogu se koristiti kao alat za nadzor i sigurnost postrojenja, također za potrebe održavanja odnosno inspekcije te za izradu detaljnih mapa postrojenja. Njihova upotreba u industrijskoj inspekciji povećava se iz dana u dan, a također se razvijaju i sve složeniji algoritmi koji omogućuju njihovu primjenu u takvim poslovima“, objasnio je Car. Prednost je korištenja dronova naspram klasičnog pristupa nadzora energetskog sustava, objašnjava Car, da su brži i efikasniji. „Letjelice mogu prijeći velike udaljenosti i pristupiti teško dostupnim područjima, što smanjuje vrijeme potrebno za inspekciju i održavanje. Također, korištenjem dronova povećavamo sigurnost ljudi koji su uključeni u inspekciju i smanjujemo rizik od nesreća i ozljeda“, kaže Car.

Antun Ivanović i Marko Car, istraživači sa Zavoda za automatiku i računalno inženjerstvo zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva, bave se proučavanjem bespilotnih letjelica i njihovom upotrebom. FOTO: Privatna arhiva

Potreba redovitog nadzora energetskih sustava posebno je naglašena u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora. Antun Ivanović, također istraživač sa Zavoda za automatiku i računalno inženjerstvo zagrebačkog FER-a, kaže da se bespilotne letjelice koriste za inspekciju brojnih energetskih postrojenja u svijetu, pa tako i za nadzor vjetroelektrana na moru i kopnu. „Korištenje dronova kod inspekcije vjetroelektrana je relativno rašireno i uvelike olakšava održavanje vjetrofarmi“, kaže Ivanović. Naime, kako bi sustavi za proizvodnju energije iz vjetra ili sunca učinkovito funkcionirali i proizvodili maksimalne količine energije u zadanim vremenskim uvjetima, važno ih je redovito pregledavati i održavati. Jedan od glavnih faktora za smanjenje troškova rada vjetroelektrana ili fotonaponskih sustava je upravo održavanje i servisiranje fotonaponskih modula ili vjetroagregata, pa je redovno mjerenje i nadzor sustava kako bi se u što kraćem roku otkrili i otklonili mogući nedostaci i kvarovi i tako produljio radni vijek sustava. Tradicionalne metode nadzora kao što su električna ili termografska ispitivanja prilično su skupe, a klasičan obilazak i vizualni nadzor sustava koji vrše djelatnici podložan je greškama. Nerijetko su moduli za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora postavljeni na teško pristupačnom terenu ili su raštrkani na velikoj površini (to je posebno izraženo u slučaju vjetroelektrana) pa je posao obilaska i vizualne inspekcije modula ili agregata vrlo složen i dugotrajan. U takvim slučajevima dronovi su od neprocjenjive pomoći jer kvarove i greške mogu otkriti u kratkom roku i pritom pregledati veliku površinu na kojoj su postavljeni sustavi.

‘Dronovi se koriste za rutinske inspekcije plinovoda kako bi se identificirali potencijalni problemi, oštećenja ili propusti’, rekao je Marko Car sa zagrebačkog FER-a

No da bi dronovi obavili svoju zahtjevnu funkciju nadzora energetskih sustava, nužno je prilagoditi ih specifičnim zahtjevima područja koja snimaju. „Prilikom bilo kojeg prikupljanja podataka potrebno je prilagoditi letjelicu i senzoriku tipu snimanja ili inspekcije. Primjerice, ako je potrebno odrediti mjesta na cjevovodu gdje curi vruća ili hladna tekućina, odabrat će se korištenje termalne kamere jer se prema razlici u temperaturi može lako odrediti točna lokacija curenja. S druge strane, kada se snima oblak točaka u svrhu izrade 3D karte postrojenja, odabire se LiDAR senzor“, objašnjava Ivanović. Kod odabira samog tipa letjelice, dodao je, treba voditi računa o nosivosti kako bi se osigurao siguran let s priključenom opremom. „Druga važna stavka je maksimizirati vrijeme leta kako bi se moglo pokriti što veće područje bez promjene baterija. Sa softverske strane, strategija upravljanja i navigacija bespilotne letjelice mora biti prilagođena tipu inspekcije, uz prilagodbu sučelja između letjelice i priključenog senzora. Kod snimanja plinovoda važno je pratiti GPS lokaciju letjelice kako bi se mogli dobiti geolocirani podaci mogućih curenja, dok je kod snimanja oblaka točaka potrebno obavijestiti operatera o blizini prepreka. Pritom se snimljeni podaci mogu obrađivati u realnom vremenu kako bi se generirao preliminarni izvještaj te se izvršila provjera kvalitete snimljenih podataka“, protumačio je Ivanović.

Dronovi se sve više koriste i za termovizijsko snimanje stambenih ili javnih zgrada kojima predstoji energetska obnova ili pak prilikom dodjele energetskog certifikata

Car također ističe prednosti korištenja bespilotnih letjelica za specifičan nadzor plinovoda i plinske mreže. „Dronovi se koriste za rutinske inspekcije plinovoda kako bi se identificirali potencijalni problemi, oštećenja ili propusti. Uz pomoć kamera visoke rezolucije i termalnih senzora dronovi mogu na brz način odraditi inspekciju postrojenja, odnosno snimiti postrojenje iz zraka klasičnom ili termalnom kamerom. To omogućava inženjerima pregled stanja cijevi i otkrivanje eventualnih curenja, odnosno lociranje područja koja zahtijevaju popravak ili zamjenu. Također, prema potrebi se mogu koristiti i za nadzor plinovoda kako bi se osigurala sigurnost i spriječile neovlaštene aktivnosti“, objasnio je. Upravo takve prednosti korištenja dronova posljednjih su godina sve više prepoznate u svijetu, ali i u nas. Hrvatski operator plinskog sustava Plinacro, u čijoj su nadležnosti upravljanje, nadzor, održavanje, razvoj i izgradnja plinskog transportnog sustava, unatrag tri godine koristi dronove za kontrolu i obilazak trase plinskoga sustava. Bespilotnim letjelicama, navode u Plinacru, kontroliraju i nadziru ispravnost obilježenosti trase, na vrijeme uočavaju sve građevinske ili druge nedopuštene zahvate u pojasu plinovoda te eventualnu koncentraciju metana duž trase plinovoda, a koriste se i za promatranje rasta biljaka dubokog korijena u pojasu plinovoda koje bi korijenjem moglo oštetiti plinske cijevi.

Da bi dronovi obavili svoju zahtjevnu funkciju nadzora energetskih sustava, nužno ih je prilagoditi specifičnim zahtjevima područja koja snimaju. FOTO: Privatna arhiva

Dronovi su, drugim riječima, značajno olakšali posao nadzora plinovoda, kažu u Plinacru. „Kontrolu trase uobičajeno su, ophodnjom pješice duž trase plinovoda, obavljala najmanje dva operatera. S obzirom na mogući učinak pješačke ophodnje, pogotovo na teže prohodnim dijelovima trasa (planine, kanali, dvorišta, poljoprivredni nasadi), ovaj način kontrole bio je za zaposlenike Plinacra iznimno zahtjevan, a na teško pristupačnim terenima i opasan. Naime, na trasama plinovoda u planinskim područjima u regiji južne i zapadne Hrvatske postoje dijelovi koji su gotovo neprohodni i zbog odrona kamenja te velikih strmina izuzetno opasni“, stoji u odgovoru koji je Megawatt dobio iz Plinacra na upit koriste li i kako dronove za nadzor plinovoda.

Dronovi koje Plinacro koristi opremljeni su posebnim softverima prilagođenima potrebi nadzora plinovoda. „Koristimo dronove opremljene TDLAS detektorom koncentracije metana (laserska spektroskopija), videokamerom i GPS+GLONASS lokatorom za nadzor trase, kao i za detekciju nepropusnosti tj. propuštanja plina iz plinovoda. Jednim preletom drona dobijemo dva izvještaja: stanje trase, odnosno nadzor zaštitne zone plinovoda, što uključuje pregled i stanje trase i njezinu prohodnost i pristupačnost, te izvještaj o nepropusnosti plinovoda, jer posebnim osjetljivim uređajem na dronu mjerimo koncentraciju metana na zemlji“, tumače iz Plinacra i dodaju da su zahvaljujući dronovima olakšali pristup i nadzor čak i teško pristupačnih mjesta poput gudura i kanjona rijeka te neprohodnih dijelova trase plinovoda prema Dalmaciji preko Velebita, gdje je za uobičajeni obilazak bio potreban angažman profesionalnih alpinista. „Korištenje drona omogućava nam pregled trase na nepristupačnim terenima kao što su planinski vrhovi, strme udoline, usjeci i kanali, kao i stalnu kontrolu naseljenih područja velikih gradova. Dodatne prednosti uporabe dronova su bolji pregled trase, konzistentnija mjerenja i trajni arhivski foto i video zapis stanja trase u određenom trenutku“, navode u Plinacru brojne prednosti korištenja dronova za redovni nadzor plinovoda.

Zahvaljujući dronovima olakšan je pristup i nadzor čak i teško pristupačnih mjesta poput gudura i kanjona rijeka. FOTO: Plinacro

Osim za nadzor energetskih sustava, dronovi se sve više koriste i za termovizijsko snimanje stambenih ili javnih zgrada kojima predstoji energetska obnova ili pak prilikom dodjele energetskog certifikata. Dronovi opremljeni termalnim kamerama koriste infracrveno zračenje kako bi mapirali temperaturne razlike i prikazali ih kao slike, a termalna kamera postavljena na bespilotnu letjelicu otkrit će toplinske razlike koje se javljaju na površini zgrade, čime se otkrivaju skriveni problemi u izolacijskom pokrovu objekta, instalacijama i ostalim dijelovima zgrade koje se ne mogu vidjeti na standardnim fotografijama. Tako dobivene informacije iskoristit će se za ciljano otklanjanje problema i poboljšanje energetske učinkovitosti objekta. Povremeni pregled stambenog objekta ili javne zgrade bespilotnom letjelicom pomoći će na vrijeme identificirati potencijalne probleme prije nego što se pojave i postanu ozbiljni, što će vlasnicima pomoći da brzo reagiraju i otklone problem u samom početku, čime se smanjuje trošak održavanja objekta. Takav način pregleda stambenih i javnih objekata puno je brži i efikasniji, daje kompletnije informacije o stanju izolacije, a osjetno je jeftiniji od standardnog pregleda. Prednosti i dobre strane korištenja bespilotnih letjelica posljednjih godina prepoznaju i brojne tvrtke u Hrvatskoj koje sve intenzivnije razmišljaju o angažmanu dronova za olakšavanje vlastitog poslovanja, a s njihovim interesom paralelno raste i ponuda bespilotnih letjelica i opreme na hrvatskom tržištu, koje ne zaostaje za svijetom.