Na nedavnim parlamentarnim izborima Domovinski pokret ostvario je odličan izborni rezultat što mu je donijelo 14 zastupničkih mjesta, ali su odmah po ulasku u Sabor nezavisni Kolakušić i Pavliček iz suverenista izašli iz budućeg kluba u Saboru. 12 preostalih zastupnika osigurali su im mjesto koalicijskog partnera u novoj vladi kojom su ponovno omogućili Andreju Plenkoviću mjesto premijera.

Na europarlamentarne izbore Domovinski pokret izlazi u trenutku dok traje rasprava o njihovom stavu prema kojem smatraju da predsjednik Odbora za ljudska i manjinska prava ne može biti predstavnik srpskog naroda, usprkos dosadašnjoj praksi da njega biraju zastupnici manjina. Predstavnici DP-a jasno komuniciraju da nisu protivnici manjinskih prava, kao i da SDSS na čelu s Miloradom Pupovcem ne predstavlja sve pripadnike srpske manjine u Hrvatskoj.

Unatoč tome činjenica je da površnom promatraču ovo izgleda kao svojevrstan šovinizam, nesvojstven stranci koja želi predstavljati dio hrvatskih glasača u Europskom parlamentu, usprkos činjenici da nacionalne i suverenističke stranke osvajaju sve veću naklonost birača diljem Europe. Tako zvuče i točke programa za Europski parlament ako ih se pomnije ne prouči, iako su i tada u djelomičnoj suprotnosti s idejom Europske unije

Domovinski pokret na prvom mjestu kao nositelj predstavlja predsjednik stranke Ivan Penava. Na drugom mjestu nalazi se Stephen Nikola Bartulica čije su financije pod lupom javnosti zbog netransparentnosti vezane uz prijavu u imovinsku karticu, što je loš primjer protivan europskoj praksi. Tu su još Slobodan Novak, Branka Lozo, Jasenka Ricl, Ivana Mujkić, Dubravka lipovac Pehar, Ivica Kukavica, Anamarija Frankić i Stipo Mlinarić te šesti na listi, Davor Dretar koji je današnji gost Radio Nacionala.

Na početku razgovora Dretar je prokomentirao svoj neulazak u Sabor: “Ja sam popio metak, kako bi se to reklo u špageti vesternima, za stranku. Bilo smo svjesni da će u trećoj izbornoj jedinici biti veliko rasipanje glasova, s obzirom na to da su Most i Suverenisti odbili suradnju. Išli su sa svojim kandidatom Željkom Sačićem. Bili smo svjesni da je bazen glasova za Suvereniste kao i za nas nedovoljan da oboje uđemo, tj. taman dovoljan da niti jedan od nas ne uđe u Sabor. Gospodin Sačić i ja smo tako završili s vanjske strane Sabora. Takvim radom omogućeno je da po prvi put stranka Možemo dobije svog predstavnika i to je gospodin Korlaet, zamjenik gradonačelnika Zagreba koji apsolutno u životu nije imao veze s kajkavskim niti bude”.

O pitanju suradnje s SDSS-om imao je za reći: “Mi kao stranka i ja kao čovjek se ne slažemo, nismo suglasni s činjenicom da imamo listu nacionalnih manjina i da s nje biramo osmero ljudi koji cijelo vrijeme služe kao politički uteg pomoću kojeg se onda politička moć prebacuje na jednu ili drugu stranu. To nije u redu. sasvim sigurno jest da nacionalne ili bilo koje druge manjine u ovoj Hrvatskoj i kroz prizmu DP-a imaju pravo živjeti, raditi, postojati i koristiti sva ustavna prava koja su apsolutno zajamčena svima nama. svi smo mi jednaki pred Ustavom. No ono što radi SDSS i Milorad Pupovac mogu raskrinkati kroz nekoliko jednostavnih pitanja. Prema SDSS-u iz proračuna i EU fonda za otpornost curi novac. Jeste li u zadnjih pet godina čuli za neki kapitalni projekt u krajevima gdje Srbi čine većinsko stanovništvo. Nema ih, poglavito ne u Lici, Baniji, nešto malo u Slavoniji.SDSS se ne bavi boljitkom srpske manjine, nego boljitkom svojeg novčanika”, zaključio je Dretar.

Mogućnost ulaska u Europski parlament vidi na slijedeći način: “Za svako biće koje se nalazi na izbornoj listi za Europski parlament, postoji šansa da uđe tamo. treba dobiti dovoljan broj preferencijalnih glasova, jer u Zakonu, a mi smo uređena država pa to imamo regulirano Zakonom o izborima zastupnika u Europski parlament u kojem piše i uvedeno je pravilo da se poštuje pravilo preferencijalnosti, tj. da onaj kandidat koji dobije najviše glasova će poći put Brisela.ako osoba koja je dobila najveći broj glasova odbije konzumirati to pravo, onda ide osoba koja je druga, ali ne kao na parlamentarnim izborima po mjestu na listi, već po broju osvojenih glasova”.

Migranti su posebno osjetljiva tema za DP pa o tome Dretar kaže: “treba pošteno reći, Europa treba radnu snagu, Hrvatska treba radnu snagu. Postojeći bazeni radne snage u Europi su se iscrpili. Nema više Bugara, nema više Rumunja, Bosanaca, Srba ili su otišli negdje drugdje. Novi bazeni radne snage traže se u Aziji odakle nam sad dolaze Nepalci i Pakistanci i s tim se moramo pomiriti. Nas jednostavno nema dovoljno, naša je demografska slika loša. Trebaju nam novi radnici. Protiv njih nemamo apsolutno ništa protiv. to e nešto gdje nas mediji svojom voljom guraju da smo mi protiv doseljenika i doseljavanja. To je neistina. Mi nismo protiv toga da na hrvatski granični prijelaz koji kontrolira naša policija i carina uđe bilo koja osoba i kaže. ‘idem raditi u Češku, Švedsku’. I svaka osoba bi imala pravo osuditi onog tko bi to pokušao zaustaviti. Mi imamo problem s ljudima koji kroz šumu ilegalno ulaze u Hrvatsku”.

O stavu liberalne ljevice prema migrantskom pitanju Dretar je kritički rekao: “Taj nevjerojatan, potpuno laički pristup realnosti koji pokazuje ova novoformirana tzv. slobodnomisleća ljevica je iskreno zapanjujuć. U vrijeme kada imamo ratnu, financijsku i svaku drugu nesigurnost ići s agendama da se širom otvore granice, svakoga bilo gdje i bilo kuda, pa to je stvarno potpuni gubitak tla pod nogama”.

Cijeli razgovor o politikama koje će Davor Dretar zastupati u slučaju da uđe u Europski parlament i stavovima Domovinskog pokreta prema ideji Europske unije poslušajte u cjelovitoj snimci na You Tube linku Radio Nacionala