Poslovna inteligencija, hrvatska konzultantska tvrtka sa sjedištem u Zagrebu, bavi se implementacijom analitičkih tehnoloških rješenja u različitim industrijama, bilo da je riječ o sektoru telekomunikacija, proizvodnje, bankarstva, osiguranja, distribucije, maloprodaje ili pak javne uprave. Tvrtka je osnovana 2001., danas ima 180 zaposlenih i urede u Velikoj Britaniji, Austriji, Švedskoj, Sloveniji, Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Njezin core business su podaci i analitika podataka, no Poslovna inteligencija pokrenula je projekt Bird Incubator, startup usmjeren na razvoj umjetne inteligencije kroz čiji je program u dvije i pol godine prošlo preko 30 startupa, od toga pola iz Hrvatske, a pola iz cijelog svijeta. Osim Bird Incubatora, pokrenula je i interni startup koji je prošle godine izdvojila u zasebnu tvrtku Legit Software koja razvija vlastiti proizvod Data Privacy Manager.

 Business&Banking posjetio je tu tvrtku i razgovarao s Draženom Oreščaninom, jednim od njezinih osnivača i partnera s Anitom Cvetić Oreščanin i Lidijom Karagom, te članom Upravnog odbora Udruge Glas poduzetnika. Osim o razvoju i aktivnostima Poslovne inteligencije, Oreščanin za B&B govori koji su pravi uzroci inflacije i ističe da je za to kriva i Hrvatska narodna banka jer je slijedila trend štampanja novca, a koji se, kako kaže, diljem Europe nemilice tiskao tijekom 2020. i 2021. godine. Govori i o hrvatskom društvu, pojašnjava zašto je ono siromašno te ističe kako se i danas hrvatski političari drže starog prokušanog recepta od prije 30 godina – zavadi, osiromaši, zaglupi!

Dražen Oreščanin je završio poslijediplomski studij primijenjenog računarstva na FER-u i trenutno pohađa doktorski studij. Prije osnivanja Poslovne inteligencije radio je deset godina u različitim korporacijama. Od 2013. do 2015. godine bio je član Upravnog odbora Udruge hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera CISEx. Jedan je od pokretača Udruge Glas poduzetnika, a od 2020. do 2022. bio je izvršni direktor te udruge. Osvojio je brojne medalje u biciklizmu i triatlonu, a danas je međunarodni biciklistički sudac. Osim toga, svira gitaru te unutar Poslovne inteligencije djeluje i bend koji svira na njihovim internim zabavama.

B&B: Konzultantska ste tvrtka čiji su core business podaci i analitika podataka. Kako pomažete klijentima i koliko je važno znati upravljati podacima?

Klijentima pomažemo da što bolje iskoriste podatke koje imaju, da ih na neki način monetiziraju – interno i eksterno. Drugim riječima, stvaramo rješenja i proizvode koji klijentima omogućuju efikasno upravljanje podacima, otkrivanje skrivenih prilika u podacima te, sukladno tomu, donošenje boljih poslovnih odluka. Područje analitičkih sustava i općenito upravljanja podacima je vrlo široko. Ono obuhvaća različite sustave za izvještavanja, analitiku, financijsko planiranje ili konsolidaciju. Ali i neka nova područja poput jezera podataka, big data analitike (analizu velikih podataka), data inženjeringa, data science (znanost o podacima), data governance (upravljanje podacima) ili migracije podataka u cloud. Napredna analitika podataka odnosi se na širok spektar analitike kojoj je cilj dati tvrtkama veći uvid u njihove podatke nego što bi to one same mogle činiti. Dakle, radimo puno različitih stvari i s dvjestotinjak zaposlenih u tom smo području najveća tvrtka u Hrvatskoj i regiji. Ali smo još uvijek u globalnim mjerilima relativno mali zato što velike svjetske konzultantske tvrtke imaju tisuće ili desetke tisuća zaposlenih. No uspjeli smo se profilirati ne samo na domaćem i regionalnom tržištu, nego i na puno drugih tržišta u svijetu i radimo s vrlo eminentnim brendovima. Naši su klijenti uglavnom velike kompanije i korporacije – telekomi, banke, mediji, veleprodaja, maloprodaja, proizvodnja… Medu stranim klijentima to su The Economist, United Group, Huvepharma u Bugarskoj i mnogi drugi.

‘IT je daleko najbolja i najkvalitetnija industrija u Hrvatskoj. No država to ne razumije, ali i bolje je da ne razumije’

B&B: Za uspješno upravljanje poslovnim procesima i donošenje poslovnih odluka važno je imati kvalitetne i pravovremene informacije, koje su važne i za krajnjeg korisnika. Koliko tehnologije za naprednu analitiku omogućavaju bržu reakciju na tržišne prilike i promjene?

Jako puno toga se promijenilo u posljednjih dvadeset godina, otkad smo osnovali tvrtku i počeli se baviti ovim poslom. Danas se sve događa u realnom vremenu, sve informacije dolaze putem streaminga gdje se kroz analitiku omogućavaju trenutačna reakcija i trenutačni feedback. Napredna analitika podataka podrazumijeva pronalaženje poveznica i interesantnih uzoraka u velikim količinama podataka, koji se ne mogu pronaći pomoću izvještajnih alata i daju nam odgovore na „zašto“ i „kako“. Tehnologije za naprednu analitiku omogućavaju nam pronalazak takvih međusobnih poveznica i zanimljivih uzoraka, što znači da kroz takve analitike učimo i kvalitetno predviđamo, a primjeri su tehnologije za rudarenje podataka te analiza društvenih mreža (social network analysis). Ako koristite neke od vodećih online tvrtki specijaliziranih za putovanja i ako tražite apartman u Zadru, kad odete s njihovih stranica za 15 minuta doći će vam e-mail koji će vam ponuditi još pet drugih apartmana jer su vidjeli da kao njihov korisnik niste završili transakciju. U jako punih drugih industrija postoje slični primjeri, gdje su podaci i analitika gorivo koje omogućava njihov razvoj. Uz navedeno, dodatno imate situaciju da svi poslovni procesi postaju sve kompleksniji pa i kompanije postaju kompleksnije. Imaju sve više različitih aplikacija i podatke iz svih tih aplikacija treba prikupiti i integrirati kako bi se imala potpuna informacija o poslovanju.

B&B: Kad kažete da je podatkovna integracija važna za moderno poslovanje, znači li to da ona omogućava tvrtkama da stvaraju novu vrijednost upravo iz svojih podataka?

Za poslovanje u mnogim industrijama je to ključno. U poslovanju moderne tvrtke imaju sve više različitih aplikacija za prikupljanje i diseminaciju podataka, a podatke iz njih je nužno prikupljati, razmjenjivati i usklađivati kako bi se osigurala pravovremena informacija za donošenje odluka. Podatkovna integracija obuhvaća kombiniranje podataka prikupljenih iz više različitih izvora koji se pohranjuju korištenjem raznih tehnologija te tako pruža jedinstven pogled na podatke. Telekom operateri će korištenjem analitike podataka i njihovim kombiniranjem biti u stanju prepoznati potrebe svojih korisnika i kome je od njih potrebna nova usluga. Maloprodajni lanci moći će korištenjem svojih podataka i analitike predvidjeti koji se proizvodi zajedno kupuju i tako će ostvarivati veće prihode. Prati se iskustvo korisnika kroz svaki kontakt na svakom kanalu i gleda se kako da se to iskustvo korisnika što više poboljša. Naravno, različite industrije imaju različite potrebe i neke su industrije u tomu uspješnije, a neke manje uspješne. Ali cijeli svijet je u procesu digitalne transformacije i da bi neka tvrtka postala zaista digitalna, njezin se posao mora bazirati na podacima i analizi podataka. Bez baze podataka nijedna aviokompanija ne bi mogla letjeti. Postoje operativne aplikacije koje svi moraju imati da bi mogli rezervirati i izdati kartu, napraviti i provesti uplatu. Ali uz to postoji i analitika koja će pratiti potrebe svakog korisnika – gdje je bio, kad se prijavio na let, koliko je prtljage imao, kamo putuje, s kim putuje, kada putuje. Ako se tako iskustvo korištenja bilo koje usluge dodatno digne na višu razinu, onaj koji putuje bit će sretniji, koristit će više usluga i kompanija će više zaraditi.

‘Naši su klijenti velike kompanije, telekomi, banke, mediji, a među stranima to su The Economist, United Group, Huvepharma…’

B&B: U Poslovnoj inteligenciji radi više od 130 konzultanata s iskustvom u različitim tehnologijama, različitim industrijama te na različitim vrstama projekata. Osim u Zagrebu, imate urede u Londonu, Beču, Stockholmu, Ljubljani, Beogradu, Podgorici i Sarajevu. Što je doprinijelo razvoju tvrtke i zašto se smatrate tehnološkim agnosticima?

 Kad smo pokrenuli Poslovnu inteligenciju, ideja je bila pomoći našim klijentima da budu bolji u svom poslu. A zašto tehnološki agnostici? U svijetu ima puno različitih tehnologija te ako klijent u svom poslovanju koristi pretežno tehnologije Microsofta, IBM-a ili Oraclea, tada je najbolje nadograđivati postojeće sustave tehnologijama s kojima je već upoznat, zna ih koristiti i ima ih licencirane. Pritom treba naglasiti da nije toliko bitna sama tehnologija, već ono što se na toj tehnologiji može napraviti. Različiti klijenti imaju različite preference, ali svima je istovjetno da imaju problem koji trebaju riješiti. Potpuno smo predani klijentima te zajednički, od slučaja do slučaja, radimo na najboljem mogućem rješenju. Fokusirani smo na rezultate onog što radimo i na kvalitetu i to je doprinijelo našem uspjehu. Mi nemamo veliki globalni brand iza kojeg bismo se mogli sakriti ako nešto zaribamo. Isključivo ovisimo o tome koliko su klijenti zadovoljni i koliko su nas spremni preporučiti. Većina našeg poslovanja i širenja se temeljila na preporukama koje smo dobivali od postojećih klijenata i poslovnih partnera. Druga bitna stvar – jedan sam od troje osnivača i partnera u tvrtki i u ove 22 godine sve smo odluke donosili zajednički. Oko nekih stvari se možda nismo uvijek slagali 100 posto, ali smo se znali oko svega dogovoriti i radili smo u najboljem interesu tvrtke, zaposlenika, naših klijenata, kao i, koliko smo god mogli, u interesu šire društvene dobrobiti.

B&B: Pokrenuli ste community projekt Bird Incubator, startup inkubator usmjeren na razvoj umjetne inteligencije kroz čiji je program u dvije i pol godine prošlo preko 30 startupa, od toga pola iz Hrvatske, a pola iz cijelog svijeta. Što je cilj tog projekta i na što ste u njemu fokusirani?

Cilj tog projekta je primarno staviti Hrvatsku na kartu svijeta kao destinaciju gdje se mogu raditi uspješni projekti vezani za primjenu umjetne inteligencije. To je bila ideja s kojom smo počeli cijelu priču, uredili smo prostor od 450 kvadrata i oformili inicijalni set mentora koji je pomagao startupovima. U veljači 2021. odabrali smo prve timove i od tada taj projekt kontinuirano raste. Ideja je bila privući i strane timove i od samog početka smo imali tim iz Indije – naš prvi strani startup. Nakon toga su se počeli prijavljivati timovi sa svih strana svijeta – iz SAD-a, Belgije, Poljske, Francuske, Njemačke. U ovom projektu imamo jako puno partnera: venture capital fondova, drugih inkubatora/akceleratora iz Hrvatske i regije, raznih IT udruga i udruženja poslovnih anđela te nekoliko partnera iz industrije. Prošle godine smo bili nominirani za najbolji inkubatorsko – akceleratorski program u sjeveroistočnoj Europi, bili smo finalisti. Nominirani smo i ove godine pa možda još bolje prođemo. Naši su startupi u ranoj fazi, ali od 30 startupa njih devet već je diglo investicije u ukupnom iznosu od četiri milijuna eura, a s vremenom će to biti sve više i više. Uključeni smo i u EU-ove projekte i kroz te projekte također imamo dosta internacionalnih timova koji su kod nas na inkubacijskom programu. Jedan od tih projekata je i “Accelerate 2 Move”, a namijenjen je timovima koji se bave održivom urbanom mobilnošću. U sklopu tog projekta proteklog tjedna ovdje je bilo 12 timova iz cijele Europe, a cilj je omogućiti im da postanu globalno uspješni. U taj partnerski projekt, uz Poslovnu inteligenciju, uključeni su Institut Nikola Tesla, Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske kao nositelj projekta te dva akceleratora iz Slovenije i jedan iz Latvije.

‘S dvjestotinjak zaposlenih najveća samo tvrtka u Hrvatskoj i regiji u području napredne analitike’, ističe Oreščanin čija tvrtka ima urede i u Velikoj Britaniji, Austriji, Švedskoj, Sloveniji, Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. FOTO: Robert Anic/PIXSELL

B&B: Poslovna inteligencija pokrenula je interni startup koji je prošle godine izdvojila u zasebnu tvrtku Legit Software, koja razvija Data Privacy Manager- softver za GDPR procese. U sestrinskoj tvrtki sada je oko 20 zaposlenih i jedno od njenih područja je primjena umjetne inteligencije u zaštiti privatnosti. Zašto ste upravljanje zaštitom privatnih podataka kao softverskog proizvoda razdvojili u zasebnu tvrtku?

U području IT-ja dosta je velika razlika u načinu funkcioniranja tvrtke koja je pretežno servisno orijentirana i bavi se konzaltingom i tvrtke koja razvija vlastiti proizvod. Kad razviješ vlastiti proizvod, njega možeš prodati jednom, nijednom, tisuću ili milijun puta. Softverske tvrtke su po definiciji skalabilnije i s obzirom na to da su to dva različita biznisa, naša je ideja da kad razvijemo nešto unutar Poslovne inteligencije što je zrelo da postane samostalna tvrtka, mi ćemo to izdvojiti. Tako Legit Software razvija vlastiti proizvod Data Privacy Manager. U odnosu na prošlu godinu ima jedan lijep rast prihoda i broja korisnika i sam taj biznis sa softverom za sada je održiv. Ima preko 150 korisnika u Americi, Europi i Africi. Cilj nam je i dignuti investiciju od nekog venture capital fonda, ali zbog krize u kojoj se nalazi tehnološki sektor sada nije dobro vrijeme za dizanje investicije. Trenutno smo fokusirani na prodaju i rast, a investicijama ćemo se baviti za nekoliko mjeseci.

B&B: Kako umjetna inteligencija može pridonijeti u zaštiti osobnih podataka i trebamo li se bojati umjetne inteligencije?

Može dosta pridonijeti. Koristimo algoritme umjetne inteligencije i strojnog učenja u dvama područjima. Jedno je otkrivanje osobnih podataka u strukturiranim i nestrukturiranim izvorima podataka. Velike kompanije često nemaju pojma gdje se sve nalaze osobni podaci te smo razvili vlastite algoritme koji omogućavaju spajanje na bazu podataka. Time smo im omogućili da nađu i klasificiraju osobne podatke i spreme ih u svoj repozitorij baze osobnih podataka. Umjetnu inteligenciju koristimo i u procesu uparivanja podataka o istoj osobi, a koji se nalaze na različitim mjestima. To su dva ključna područja u kojima koristimo umjetnu inteligenciju. Ne trebamo se bojati umjetne inteligencije jer je ona umjetna i nikome ne želi ni dobro ni zlo. Umjetna inteligencija će raditi ono što joj netko, tko je napravio nekakav algoritam, kaže da radi. Jednog dana doći ćemo u točku singulariteta, gdje će umjetna inteligencija postati dovoljno generalna i pametna da može samovoljno učiti i postati pametnija od nas. Ali ta je točka još daleko. Ne trebamo se bojati umjetne inteligencije, već onoga tko hoće umjetnu inteligenciju zloupotrijebiti. Primjerice, ako netko napravi algoritam koji će generirati lažne vijesti, onda će on generirati lažne vijesti. Umjetna inteligencija još uvijek nema svoju volju i svoj cilj i radi ono što joj se kaže.

‘Stvaramo rješenja koja klijentima omogućuju efikasno upravljanje podacima i otkrivanje skrivenih prilika u podacima’

B&B: Kad bi Vlada prihvatila prijedlog udruge Glas poduzetnika o donošenju nužnih reformi za smanjenje javnog sektora i optimizaciju državnog aparata, u kojem bi se roku to odrazilo na gospodarski rast i aktivnosti poduzetnika te privlačenje novih investicija? Odnosno, kako kažete, na ubrzanje ekonomskog oporavka cijelog društva te izgradnju zdravih temelja za Hrvatsku 2.0.

Kad pogledam tko su naši ministri, kako sve to funkcionira i kakva je spremnost za reforme i promjene, teško mi je uopće zamisliti da se u Hrvatskoj takvo nešto može dogoditi. Ali vidim što su radile druge države. U Irskoj su se koncentrirala sjedišta svih američkih kompanija koje funkcioniraju u Europi, Estonija je napravila čudo u području digitalizacije, Rumunjska je ukinula doprinose na plaće za sve ljude koji rade u IT industriji. Kroz takve pametne strategije rezultati se počinju vidjeti vrlo brzo, a kroz godine se rezultati kumuliraju i te države postaju vrlo uspješne. Hrvatska je sreća što ima turizam i kroz prihod od turizama se sve loše stvari nekako uspiju pokrpati. Tako da i dalje životarimo dok se prijeko potrebne reforme ne rade. Kad je riječ o hrvatskom IT sektoru, on je kao neko strano tijelo u državi, otok koji živi u potpuno drugom svijetu. To su velike tvrtke koje imaju puno zaposlenih i uglavnom rade na zapadnim tržištima. Što se tiče prihoda njihovih zaposlenika, rasta tih tvrtki, donošenja novih vrijednosti i izvoza, IT je daleko najbolja i najkvalitetnija industrija u Hrvatskoj. No država to ne razumije, ali i bolje je da ne razumije jer čim bi shvatila da tu ima nečeg kvalitetnog, odmah bi se počela petljati i komplicirati. Sigurno ne bi ništa napravila da pomogne IT industriji, već bi gledala kako da to okrene u svoju korist, na svoj mlin. Presjek politike i IT industrije vidjeli smo kad je Infobip otvarao novi kampus, političari su se došli tamo naslikavati kao da su ga oni izgradili.

B&B: Dakle, bitan je problem Hrvatske upravo nerazumijevanje toga tko su danas nositelji uspješne ekonomije, a posljedica je zanemarivanje IT sektora kao strateške industrije koja donosi dodanu vrijednost?

Lako je razumjeti turizam. Imate apartman pa netko dođe i plati boravak ili imate restoran u koji netko dođe pa plati jelo. Ali se mogu kladiti da pitate sve naše ministre da vam pokušaju objasniti što rade Infobip ili Poslovna inteligencija, nitko ne bi o tome uopće imao pojma. To je jako loše jer kad pogledate najuspješnije svjetske ekonomije, njihovi su nositelji prvenstveno IT i HTEC kompanije. Zemlje koje imaju fantastičku tehnološku scenu – SAD, Švedska, Izrael, Irska, Velika Britanija ili Njemačka – imaju motor razvoja čitavog društva. Nitko nije razvio društvo na industrijama poput turizma jer one imaju vrlo malu dodanu vrijednost.

‘Mogu se kladiti da pitate naše ministre da objasne što rade Infobip ili Poslovna inteligencija, nitko ne bi o tome imao pojma’

B&B: Kakvog su učinka imale mjere koje je Vlada usmjerila prema mikro, malim i srednjim poduzetnicima, obrtnicima, samozaposlenima i svim zaposlenicima u privatnom sektoru?

Kad gledate s pozicije Glasa poduzetnika, puno tih mjera ustvari je bilo iznuđeno jer smo počeli galamiti po medijima i dizati buku. Svi ti paketi mjera su isključivo vatrogasnog karaktera. Kad nastane nekakvi problem, onda se gasi vatra – ide se s ograničavanjem cijene energije na neko razdoblje, ali se nikada neće napraviti sustavna reforma da cijena energije za industriju i poduzetnike budu manje nego za građanstvo, kao što je to u ostatku zapadne Europe. Neke su mjere bile dobre i imale su pozitivan utjecaj, drago nam je da smo ih inicirali pa neka se njima hvali tko god hoće.

B&B: Kako komentirate nedavni zaključak Hrvatske narodne banke da su upravo veliki poduzetnici i veliki trgovci jedni od uzroka ovolike inflacije?

Postoji nešto što se zove makroekonomija i ona vrlo jasno objašnjava kako nastaje inflacija. Inflacija nastaje kada vrijednost novca pada, a vrijednost novca pada jer ga ima više na tržištu bez materijalnih rezervi koje to prate. To znači da je taj novac naštampan i pušten u opticaj. Jedina institucija u Hrvatskoj koja može naštampati novac i pustiti ga u opticaj zove se Hrvatska narodna banka. Po cijeloj Europi u 2020. i 2021. godini novac se nemilice tiskao. Rezultat toga je da je vrijednost novca pala, a to mi vidimo i osjetimo kao inflaciju. Budući da je vrijednost novca pala, onda cijene poskupljuju za sve – za sirovine i za proizvode koji dolaze u maloprodaju te će i trgovci gledati da povećaju svoju maržu. To je posljedica, a ne uzrok inflacije. Uzrok inflacije je to što se prekomjerno novac štampa bez materijalnog pokrića. Apsurdno je očekivati od nekoga kome porastu sve ulazne cijene – energije, plaća, sirovina, transporta – da i sam ne digne cijene jer njemu se sve to mora reflektirati na njegovu prodajnu cijenu. Naša kupovna moć je mala, mi smo siromašni i teško podnosimo inflaciju.

‘Zemlje koje imaju fantastičku tehnološku scenu – SAD, Švedska, Izrael – imaju motor razvoja čitavog društva’

B&B: Zašto smo siromašni?

Kao društvo nismo siromašni zato što smo jučer postali siromašni. Siromašni smo već preko 30 godina. Kad pogledamo zemlje koje su bile siromašnije od nas – poput Češke, Slovačke ili Poljske – ili su bile na našoj razini poput Slovenije, u ovih 30 godina svi su nas prešli. Siromašni smo postali zato što strategija koja se primjenjivala na državnoj razini nije osigurala da naše društvo postane produktivnije i bogatije. Ja mogu stvoriti tvrtku koja zapošljava 200 ljudi, koja je uspješna i nešto stvara, takvih ljudi može biti 100 ili 1000. Ali mi ne možemo promijeniti strategiju države. A strategija države je rasprodaj, uvezi, ukradi. Onima koji su siromašni pomaži, daj im mrvice jer onaj koji nema ništa ne razumije da mu to nije dala država, već da je to njegov i naš novac. Sav novac koji dolazi u proračun dolazi od poreza, doprinosa, raznih nameta ili zaduživanja. Umjesto da strategija bude da se ide graditi društvo koje će biti bogato i otvoreno, da se rade konkretne reforme koje će nešto promijeniti, hrvatski političari se drže starog prokušanog recepta koji za njih odlično funkcionira.

B&B: Na čemu se bazira taj recept?

On se bazira na tri stupa – zavadi, osiromaši, zaglupi! Dakle, podijeli ljude po svim mogućim kriterijima, da nikada ne nastane dovoljno velika skupina koja je koherentna i koja će te na bilo koji način moći ugroziti. Imamo Dinamo protiv Hajduka, vaksere protiv antivaksera, gay-straight, klečavce i antiklečavce. Po bilo kojoj mogućoj dimenziji se ljudi dijele u manje skupine tako da ne mogu naći nešto oko čega bi se okupili. Druga stvar je osiromaši – ako je netko siromašan i ako nema dovoljno prihoda i imovine za život, onda on ovisi o pomoći. I tako ih vežeš za sebe i pridobiješ na svoju stranu. Treća je, možda i najopasnija, strategija zaglupi – nemoj omogućiti ljudima kvalitetno školovanje. Naši školski programi su katastrofalni, fakulteta nam globalno nema nigdje u vrhu, naši znanstvenici i utjecajni ljudi mogu se nabrojiti na prste. Naši kvalitetni i značajni intelektualci nemaju praktično nikakav ugled i utjecaj u društvu. Time zaglupljuješ ljude kroz sve moguće kanale – Top Shopom na televiziji, sapunicama, reality showom, medijima koji forsiraju sadržaje za koje treba koeficijent inteligencije otprilike 20. Nikada se nije dogodilo da se takvim načinom vođenja društva – zavadi, osiromaši, zaglupi – kreirala nacija koja je bila uspješna. Kad se kombiniraju te tri stvari, onda se dobije jedno siromašno, posvađano i, u konačnici, poslušno i glupo stado s kojim vrlo lako upravljaš. I mi Hrvati smo postali stado! Ljudima se treba omogućiti da pokušaju biti uspješni, ne smije ih se u tomu ograničavati i stavljati im prepreke na put. To je jedini ispravan stav i većina onih koji su ga imali otišla je iz Hrvatske. A odlazit će i dalje.

‘Ja mogu stvoriti tvrtku koja zapošljava 200 ljudi, koja je uspješna i nešto stvara, takvih ljudi može biti 100 ili 1000. Ali mi ne možemo promijeniti strategiju države. A strategija države je rasprodaj, uvezi, ukradi’, smatra Oreščanin. FOTO: Robert Anic/PIXSELL