Rukovodstvo javne televizije financirat će nove sezone triju serija, što stoji oko 30 milijuna kuna. Zaposlenicima nije jasno zašto se milijuni troše i na projekte koji imaju slabu gledanost, poput serije ‘Tko te šiša’, a HRT nakon sedam godina gubi na njih prava

Treća sezona serije “Crno-bijeli svijet”, druga sezona “Novina” i druga sezona serije “Tko te šiša” projekti su vanjskih produkcija čije će snimanje odlukom novog rukovodstva ponovno financirati HRT. Prema neslužbenim procjenama, spomenute serije stajat će HRT nešto manje od 30 milijuna kuna. Da najmanje 15 posto programa moraju proizvesti neovisni proizvođači, zakonska je obveza HRT-a usklađena s pravilima Europske unije, ali izdašno financiranje vanjskih produkcija, za koje je ove godine predviđeno čak 75 milijuna kuna, već je dovelo do novog porasta nezadovoljstva na HRT-u. Prvi i glavni razlog je taj što dok se vanjskim produkcijama bez pitanja daju milijuni, unutar kuće osjećaju drastične mjere štednje i na ljudima i na vlastitim projektima te sveopće urušavanje standarda kvalitete programa, što se već dugo odražava i na konstantan pad gledanosti. No nezadovoljstvo među djelatnicima HRT-a prvenstveno proizlazi iz toga što nema jasnih kriterija prema kojima se odlučuje koji će projekti dobiti novac, a koji ne, ali i zbog odredbi novog Koregulacijskog sporazuma na koje je Nacional nedavno već upozorio. Naime, sporazumom potpisanim u studenome prošle godine između HRT-a i Hrvatskog društva nezavisnih producenata te Agencije za elektroničke medije, HRT nakon sedam godina gubi primarna prava na prikazivanje tih serija, iako financira njihovu kompletnu proizvodnju…

Pročitajte više u novom broju Nacionala…

REAKCIJA Kazimir Bačić: ‘Vanjskim produkcijama milijuni se ne daju bez pitanja niti se namještaju troškovi’

Poštovani,

pozivamo Vas da u skladu s člankom 40. Zakona o medijima objavite ispravak informacija objavljenih dana 24. travnja 2018. godine u tiskanom izdanju tjednika Nacional, str. 46.-49. pod naslovom „HRT će platiti 75 milijuna kuna za vanjsku produkciju dok mu vlastiti program propada“, a kako slijedi:

„U članku pod naslovom „HRT će platiti 75 milijuna kuna za vanjsku produkciju dok mu vlastiti program propada“ objavljenom dana 24. travnja 2018. godine u tiskanom izdanju tjednika Nacional, na str. 46.- 49., iznesene su netočne informacije kojima su povrijeđeni čast i ugled Hrvatske radiotelevizije.

Netočna je informacija da se „vanjskim produkcijama bez pitanja daju milijuni“.

Sukladno članku 11. stavku 1. Zakona o HRT-u, najmanje 15% svojeg godišnjeg programskog proračuna, HRT je dužan osigurati za nabavu europskih djela neovisnih proizvođača, od čega polovina tih sredstava mora biti namijenjena za djela proizvedena izvorno na hrvatskom jeziku.

Navedene odredbe Zakona o HRT-u temelje se na odredbama Direktive 2010/13/EU (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama) kako bi se omogućila i osigurala tranzicija s nacionalnog tržišta na tržište zajedničke programske proizvodnje i distribucije, te kako bi se zajamčili uvjeti poštenog natjecanja bez predrasuda prema ulozi javnog interesa koji se obznanjuje kroz usluge audiovizualnih medija, omogućavanje zapošljavanja u malim i srednjim poduzećima te želja da se osigura transparentnost i predvidivost na tržištima za audiovizualne medijske usluge kao i poticanje novih izvora televizijske produkcije, posebno stvaranje malih i srednjih poduzeća kako bi se ponudile nove mogućnosti za stvaralačke talente, za kulturna zvanja i zaposlenike u području kulture.

Načini odabira i financiranja neovisnih proizvođača detaljno su regulirani aktima HRT-a i to Općim uvjetima poslovanja HRT-a o mjerilima i postupku odabira programa od neovisnih proizvođača, te Općim uvjetima poslovanja HRT-a Uvjeti nabave od neovisnih proizvođača AV djela, u kojima su, a suprotno navodima iz članka, jasno propisani kriteriji za odabir. Svi ti akti usklađeni su sa Koregulacijskim sporazumom.

Netočna je i informacija da „HRT nakon sedam godina gubi primarna prava na prikazivanje tih serija, iako financira njihovu kompletnu proizvodnju“.

Opseg sudjelovanja HRT-a u proizvodnji djela ovisi o svakom projektu i regulira se pojedinačnim ugovorima. Isto tako, HRT ne gubi primarna prava, već je ugovorena mogućnost produžetka licence. Isto tako, čak i ako HRT odluči ne produljiti primarni licencijski paket, zadržava prihod od eventualne prodaje prava na domaćem tržištu.

Netočna je informacija da bi Nadzorni odbor otkrio navodne netransparentnosti povezane sa neovisnim produkcijama.

Suprotno navodima iz članka, u navedenoj dokumentaciji nisu utvrđene nikakve nezakonitosti u radu i poslovanju HRT-a, te je dovođenje u vezu izvješća interne revizije i smjene Nadzornog odbora promašeno i neosnovano.

Ističemo kako je Vlada Republike Hrvatske u svom mišljenju upućenom Hrvatskome saboru navela cit:“ da je Nadzorni odbor HRT-a tijekom 2016. godine poduzeo postupke koji nisu u njegovoj nadležnosti. Također, potrebno je istaknuti da Nadzorni odbor HRT-a u svojem ranijem izvješću nije ukazivao na nepravilnosti u poslovanju niti je izražena sumnja u pravilnu provedbu korištenja sredstava državne potpore za nabavu audiovizualnih djela neovisnih proizvođača.“

Netočna je i informacija da „O raspodjeli 75 milijuna kuna za vanjsku produkciju ove godine odlučuje Programsko vijeće HRT-a“.

Ovlasti Programskog vijeća HRT-a propisane su Zakonom o HRT-u i ne uključuju odlučivanje o raspodjeli sredstava namijenjenih neovisnoj produkciji, već sukladno članku 11. stavku 3. Zakona o HRT-u Glavni ravnatelj HRT-a svake godine Programskom vijeću dostavlja izvješće o nabavi europskih djela neovisnih proizvođača.

Netočne su i informacije da se „troškovi serija namještaju tako da njihovi iznosi budu nešto ispod 10 milijuna kuna, upravo kako bi se izbjegao Nadzorni odbor“.

HRT poštuje odredbe Statuta i Nadzornom odboru redovito dostavlja na suglasnost sve ugovore čija je vrijednost iznad 10 milijuna kuna.

Nadalje, netočna je i informacija da „autori unutar kuće teško dolaze do odobrenja sredstava iako su ti projekti uglavnom daleko jeftiniji od proizvoda vanjskih produkcija“ .

Iznosi proizvodnje pojedinih televizijskih sadržaja HRT-a koji se navode kao znatno jeftiniji u odnosu na neovisnu produkciju, odnose se isključivo na vanjske troškove proizvodnje ne uzimajući u obzir troškova rada radnika, te korištenja tehničkih i drugih resursa čije se cijene ne iskazuju, a predstavljaju znatan udio u proizvodnji određenog sadržaja

Isto je tako netočna informacija kako će „HRT novim Koregulacijskim sporazumom ostati bez velikog dijela arhive“ budući navedenim sporazumom nije regulirano pitanje arhive HRT-a.

Netočna je i informacija da nakon proteka 7 godina HRT više neće moći reprizirati serije iz neovisne produkcije. Naime, HRT ima mogućnost produljenjem licence po fiksnom iznosu steći pravo na neograničeni broj emitiranja djela, a za razliku od dosadašnje prakse koja je podrazumijevala i plaćanje autorskih naknada gdje bi plaćanjem viših iznosa HRT imao pravo na samo jedno emitiranje.

Zaključno, ističemo da HRT nastavlja sa razvijanjem i proizvodnjom visoko kvalitetnih programskih sadržaja trajne vrijednosti koja, osim na domaćem tržištu, postižu i odlične uspjehe na tržištu EU i šire.“

Ispravak netočnih informacija mora biti objavljen sukladno odredbi članka 41. Zakona o medijima te Vas pozivamo da postupite sukladno mjerodavnim zakonskim odredbama.

S poštovanjem,

Glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić