Nacional otkriva detalje dopisa izvršnog potpredsjednika Europske komisije Maroša Šefčoviča u kojem se potvrđuje katastrofalno stanje gospodarenja otpadom u Hrvatskoj

Izvršni potpredsjednik Europske komisije i jedan od najutjecajnijih europskih političara Maroš Šefčovič krajem srpnja uputio je hrvatskom ministru vanjskih poslova Gordanu Grliću Radmanu službeni dokument u kojem u ime Europske komisije upozorava na to da Hrvatska još uvijek krši direktive Europske unije o odlaganju i recikliranju otpada. Dokument koji je Nacional dobio na uvid poslan je na adresu Gordana Grlića Radmana 25. srpnja ove godine i sastoji se od osam stranica, na kojima Šefčovič detaljno pojašnjava koje sve direktive i ciljeve Hrvatska još nije ispunila te najavljuje i moguće sankcije u slučaju da Hrvatska nastavi s neispunjavanjem ciljeva europskih direktiva.

Šefčovičev dopis Grliću Radman samo je još jedan dokaz katastrofalnog stanja u Hrvatskoj kada je u pitanju odvajanje i recikliranje otpada, prije svega u kućanstvima, po čemu je Hrvatska već godinama na samom začelju Europske unije. Ujedno to predstavlja i najveći izazov s kojim se na početku svog mandata mora suočiti ministrica novog Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković, a pitanje je ima li ona kapaciteta da riješi tu kompleksnu situaciju i problem koji Hrvatsku muči gotovo od proglašenja neovisnosti. Marija Vučković ovaj gorući problem naslijedila je od prethodnika poput Tomislava Ćorića, Ivana Vrdoljaka i Mihaela Zmajlovića koji nisu učinili gotovo ništa po pitanju odvajanja i recikliranja otpada, a malo je toga po tom pitanju u Zagrebu nakon gotovo cijelog četverogodišnjeg mandata riješio i gradonačelnik Tomislav Tomašević.

Dopis koji je izvršni potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič krajem srpnja uputio hrvatskom ministru vanjskih poslova Gordanu Grliću Radmanu

Iz navedenih razloga ne treba ni čuditi dopis Maroša Šefčoviča u kojem on više nego jasno navodi koje to sve ciljeve europskih direktiva Hrvatska nije ispunila:

“Poštovani gospodine ministru, želio bih vam skrenuti pozornost na primjenu Direktive Vijeća 94/62/EZ od 20. prosinca 1994. o ambalaži i ambalažnom otpadu, kako je izmijenjena, Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i vijeća od 19. studenog 2008. o otpadu i direktive 2012/19/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o otpadnoj električnoj i elektroničnoj opremi. Komisija je nadzirala izvješće za 2021. koje je Hrvatska dostavila i zaključila je da Hrvatska nije ispunila svoje obveze postizanja ciljeva utvrđenih u točkama navedenih direktiva.”

Već iz ovog uvoda jasno je da Šefčovič upozorava na to da Hrvatska, iako je već ranije bila upozoravana, još uvijek nije ispunila svoje obveze i ciljeve koje je preuzela ulaskom u Europsku uniju. U nastavku dopisa izvršnog potpredsjednika Europske komisije Maroša Šefčoviča pojašnjavaju su pravni termini na osnovu kojih je EK zaključio da Hrvatska krši direktive te se taksativno i navodi što točno Hrvatska nije ispunila:

“Hrvatska je do 2020. godine prema EU odredbama trebala pripremiti za ponovnu uporabu i recikliranje (papir, metal, plastiku, staklo) iz kućanstava za 50% ukupne mase, a hrvatska stopa ukupno recikliranog otpada iznosila je 39,40%.”

U nastavku dopisa Šefčović navodi i točne brojke kršenja i druge dvije direktive koje je naveo na početku dokumenta. Tako je Hrvatska najkasnije do 31. prosinca 2008. godine trebala postići sljedeće minimalne ciljeve udjela recikliranja u ambalažnom otpadu: za staklo 60%, za papir i karton također 60%, za metal 50%, za plastiku 22,5% te za drvo 15%, no Hrvatska je 2021. reciklirala 55,2% stakla i 24,6% metala. Također, Hrvatska je do kraja 2021. ukupno reciklirala 50,8% ambalažnog otpada, a trebala je reciklirati minimalno 55%, a najviše 80% ambalažnog otpada. I na kraju Šefčovič navodi i porazne brojke o recikliranju elektroničkog otpada.

Maroš Šefčovič je 25. srpnja uputio dopis ministru vanjskih poslova Gordanu Grliću Radmanu, a potom je proslijeđen Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije Marije Vučković Photo: Robert Anic/PIXSELL Photo: Robert Anic/PIXSELL

Naime, Hrvatska je do kraja 2021. reciklirala 56,2% takvog otpada, a prema EU-ovim otpadnim direktivama trebala je minimalno reciklirati 65% elektroničkog otpada. Iz svega navedenog jasno je da Hrvatska ne ispunjava niti jednu od navedenih direktiva te da joj, ako se stvari hitno ne promjene, prijete sankcije Europske komisije. Iako se točne sankcije u dopisu ne navode, iz dosadašnje prakse je jasno da Hrvatska može očekivati pokretanje postupka pred Europskim sudom, što je za Nacional potvrdila i bivša ministrica zaštite okoliša u vladi Zorana Milanovića Mirela Holy:

“Sve navedeno moglo bi rezultirati pokretanjem sudskog postupka zbog povrede prava EU-a, financijskim sankcijama, odnosno penalima, gubitkom pristupa fondovima EU-a te povećanjem europskog regulatornog nadzora. Kada je riječ o pokretanju postupka zbog povrede prava EU-a, Europska komisija može pokrenuti postupak protiv Republike Hrvatske prvo izdavanjem službenog opominjućeg pisma, a ako se nepravilnosti ne otklone, može podnijeti tužbu protiv Hrvatske pred Sudom Europske unije.”

Nakon toga, kaže Mirela Holy, ako sud Europske unije presudi da je Hrvatska prekršila svoje obaveze, može naložiti financijske kazne, odnosno penale koji mogu uključivati jednokratne uplate ili dnevne penale sve dok se ne ispune obaveze iz prekršenih EU-ovih otpadnih direktiva, a visina kazne može ovisiti o težini prekršaja, njegovu trajanju i sposobnosti države članice da plati. Potom je bivša ministrica pojasnila i kakve bi sve mogle biti i dodatne sankcije:

“Sankcije bi mogle biti i gubitak pristupa određenim fondovima EU-a koji su povezani s okolišnim infrastrukturnim projektima, odnosno projektima upravljanja otpadom, zaštite okoliša i recikliranja i to sve dok se ne postigne usklađenost s EU-ovim otpadnim direktivama. Osim toga, Europska komisija može uvesti stroži nadzor nad provedbom okolišnih politika u Hrvatskoj.”

Zbog svega navedenog Vlada Andreja Plenkovića i resorna ministrica Marija Vučković trebali bi vrlo ozbiljno shvatiti dokument koji je Maroš Šefčovič uputio Gordanu Grliću Radmanu, odnosno Vladi. Mirela Holy tvrdi da sumnja kako je Šefčovičev dopis iznenadio bilo koga u državnoj administraciji jer je svima jasno kako Hrvatska ne ispunjava svoje obveze kada je u pitanju politika odlaganja i recikliranja otpada te dodaje:

“Treba naglasiti kako ovo pismo koje ukazuje na hrvatsko kršenje EU-ovih otpadnih direktiva ne iznenađuje jer Republika Hrvatska već godinama ne poštuje zajedničke europske politike zaštite okoliša, među kojima su otpadne direktive iznimno važne. Na to upozoravam već cijeli niz godina. Za Hrvatsku je ključno brzo i učinkovito raditi na ispunjavanju svih obaveza prema EU-ovim otpadnim direktivama kako bi se izbjegle negativne posljedice po okoliš, zdravlje ljudi i životinja, gospodarstvo i međunarodnu reputaciju države.”

O tome kako Hrvatska stoji u ovom području govore i posljednji dostupni podaci Eurostata koji su objavljeni početkom ove godine, a prikazuju statistiku recikliranja ambalažnog otpada do kraja 2021. Po tim podacima Eurostata korištenje ambalažnog otpada u Europskoj uniji i dalje je u porastu, njegovo recikliranje u većini članica stagnira, a najlošija je situacija u Hrvatskoj. Najviše recikliranog ambalažnog otpada po stanovniku prijavile su Njemačka sa 160,6 kilograma po stanovniku i Italija sa 160,4 kilograma, dok je najniža razina recikliranja u Hrvatskoj s 37,5 kg po stanovniku, izračunao je Eurostat, koji u svojim izračunima pokazatelja recikliranja u prvome redu uzima u obzir obradu plastike, drva, papira i metala korištenog u ambalaži za, primjerice, dostavu hrane, u priboru za jelo i napitke. Uz to, gledaju i korištenje sirovine iz ambalažnog otpada za daljnju proizvodnju, primjerice u energetici.

Stanovnik Europske unije, prema izračunu Eurostata, u 2021. je proizveo prosječnih 188,7 kilograma ambalažnog otpada na temelju podatka da je spomenute godine proizvedeno ukupno 84 milijuna tona tog otpada. Ispod 100 kilograma “per capita”, osim Hrvatske, bile su još samo tri članice, Cipar, Bugarska i Grčka. U odnosu na 2020. stanovnik EU-a u 2021. prosječno je proizveo 10,8 kilograma ambalažnog otpada više.

‘Za Hrvatsku je ključno brzo i učinkovito raditi na ispunjavanju svih obaveza prema otpadnim direktivama EU-a kako bi se izbjegle negativne posljedice za okoliš’, izjavila je za Nacional Mirela Holy Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Da ovaj problem s hrvatskim odvajanjem otpada nije novost i da je Europska komisija već ranije upozoravala Hrvatsku potvrđuje i činjenica da je EK sredinom studenoga prošle godine odlučio uputiti Sudu Europske unije predmet protiv Hrvatske zbog neobavješćivanja o mjerama kojima se u nacionalno zakonodavstvo prenosi Direktiva (EU) 2018/852 o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu. Tom direktivom o ambalaži i ambalažnom otpadu nastoji se zaštititi okoliš i osigurati dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Njome se, među ostalim, utvrđuju ciljevi za recikliranje ambalaže po kojima članice EU-a moraju do 2025. reciklirati 65 posto svojeg ambalažnog otpada, što će 2030. porasti na 70 posto. Članice su morale prenijeti Direktivu (EU) 2018/852 u nacionalno zakonodavstvo do 5. srpnja 2020., a Hrvatska nije u potpunosti prenijela sve relevantne odredbe ove Direktive u nacionalno zakonodavstvo.

Zanimljivo je kako je EK Hrvatskoj u listopadu 2020. poslao službenu opomenu, a u lipnju 2021. obrazloženo mišljenje, a Hrvatska je odgovorila u srpnju 2021. i obavijestila Komisiju da će Direktiva biti prenesena Zakonom o gospodarenju otpadom i zakonodavnim mjerama (Pravilnik) za ambalažu i ambalažni otpad. Međutim, Zakon o gospodarenju otpadom stupio je na snagu 31. srpnja 2021., a zakonodavne mjere za provedbu ovoga zakona nisu donesene niti su priopćene Komisiji. Budući da Hrvatska nije izvijestila o potpunom prenošenju svih relevantnih odredaba te Direktive u svoje nacionalno zakonodavstvo niti je dostavila dovoljno jasne i precizne informacije o mjerama kojima članica smatra da je ispunila različite obveze koje su joj nametnute navedenom Direktivom, EK je odlučio uputiti predmet protiv Hrvatske Sudu Europske unije te je zatražio da Hrvatskoj izrekne financijske sankcije.

‘Hrvatska već godinama ne poštuje zajedničke europske politike zaštite okoliša među kojima su otpadne direktive iznimno važne. Na to upozoravam već niz godina’, kaže Mirela Holy

Očito je da u Vladi nisu previše naučili iz tog slučaja te se nastavlja “bitka” s Europskom komisijom oko odlaganja i recikliranja otpada. No dopis koji je uputio jedan od najdugovječnijih članova Europske komisije u njenoj povijesti otkriva da Hrvatsku u budućnosti očekuju nove tužbe i novi postupci pred Europskim sudom jer je teško za očekivati da će se u kratkom roku ispraviti svi nedostatci i da će Hrvatska ispuniti sve ciljeve koji su postavljeni u europskim direktivama.

‘Svjesni smo svih problema i izazova u području gospodarenja otpadom’

Iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije opširno su odgovorili na upit Nacionala o dopisu koji je Maroš Šefčovič uputio Gordanu Grliću Radmanu, a posredno i ovom ministarstvu koje je nadležno za problematiku odvajanja otpada. Odgovor iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije koje vodi Marija Vučković prenosimo u cijelosti:

“Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije upoznato je s dopisom izvršnog potpredsjednika Europske komisije Maroša Šefčoviča. Spomenuti dopis je slijed izvješća o provedbi tri direktive Europskog parlamenta i Vijeća (Direktiva o otpadu, Direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu i Direktiva o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi, a koje je ovo Ministarstvo, u skladu s obvezama, dostavilo Europskoj komisiji do kraja lipnja 2023. godine.

Republika Hrvatska, koja je 2013. godine pristupila Europskoj uniji, suočila se s izazovom da brzo dostigne druge države članice u postizanju ciljeva vezanih uz gospodarenje otpadom. Zbog toga je 2017. godine donesen Plan gospodarenja otpadom za razdoblje 2017.-2022., i Odluka o implementaciji Plana u kojima su detaljno određene mjere i aktivnosti potrebne za ostvarenje ciljeva. Plan gospodarenja otpadom je bio preduvjet za korištenje sredstava EU za sufinanciranje projekata gospodarenja otpadom, posebice Kohezijskog fonda.

Slijedom toga, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije raspisalo je niz javnih poziva za sufinanciranje projekata usmjerenih na poboljšanje infrastrukture za gospodarenje otpadom. Ovi pozivi uključivali su sufinanciranje izgradnje reciklažnih dvorišta, sanaciju odlagališta otpada, informativno-izobrazne programe, kao i izgradnju centara za gospodarenje otpadom. Također su obuhvatili nabavu spremnika i vozila za odvajanje otpada te izgradnju sortirnica otpada i kompostana. Ovi projekti su prvenstveno bili namijenjeni jedinicama lokalne samouprave, koje imaju zakonsku obvezu provoditi odvojeno sakupljanje otpada na svom području.

Cilj svih ovih aktivnosti bio je smanjenje količine otpada koji završava na odlagalištima, što je ključno za postizanje ciljeva održivog gospodarenja otpadom i usklađivanje s EU direktivama.

Provedba Plana gospodarenja otpadom za razdoblje 2017.-2022., s ulaganjima u infrastrukturu te kontinuiranom edukacijom i informiranjem građana, doprinijeli su pozitivnim promjenama u gospodarenju otpadom u Republici Hrvatskoj. Kao rezultat tih napora, zabilježen je pozitivan trend smanjenja količina otpada koji se odlaže na odlagališta, kao i povećanje stope recikliranja.

Iz ministarstva koje vodi Marija Vučković potvrdili su dopis koji je Maroš Šefčovič uputio Gordanu Grliću Radmanu Photo: Marko Prpic/PIXSELL

U skladu s Direktivom o otpadu iz 2008. godine, države članice poduzimale su i poduzimaju mjere kako bi minimalno 50 % cjelokupne otpadne mase iz kućanstava, a po mogućnosti i iz drugih izvora, bilo spremno za ponovnu uporabu i recikliranje. Hrvatska je do 2021. godine dosegnula 39,4 %, a Europskoj Uniji se pridružila sa stopom od 14 % u 2013. godini, da bi u iduće dvije godine imala stopu recikliranja od 15 %. Od 2016. godine, napredak je evidentan i značajan.

Podatak o stopi recikliranja stakla od 55,2 % je dostavljen Europskoj komisiji u spomenutom izvješću za 2021. godinu te je naveden i u dopisu iz upita, jednako kao i podatak o prikupljenoj količini otpadne električne i elektroničke opreme (56,2 % u odnosu na postavljeni europski cilj od 65 %). Novi Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023.-2028. (PGORH), https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_07_84_1334.html predstavlja ključni nacionalni dokument za usklađivanje sustava gospodarenja otpadom s ciljevima i politikama Europske unije. Ovaj plan jasno definira ciljeve i status njihove realizacije, uključujući i neispunjavanje ciljeva koji se spominju u dopisu Europske komisije.

PGORH je usklađen sa stručnim službama Europske komisije i sadrži detaljne mjere i aktivnosti usmjerene na postizanje propisanih ciljeva. Također, plan predviđa financijska sredstva i potencijalne izvore financiranja potrebne za realizaciju tih mjera. Učinkovita provedba ovog plana trebala bi izravno doprinijeti postizanju ciljeva gospodarenja otpadom u Hrvatskoj. U dijelu koji se odnosi na gospodarenje posebnim kategorijama otpada (ambalaži i ambalažni otpad, otpadna električna i elektronička oprema) u tijeku je izrada financijskih instrumenata temeljnih na primjeni eko-modulacije u sustavu proširene odgovornost proizvođača. S tim u vezi Ministarstvo je u listopadu 2023. donijelo Pravilnik o gospodarenju posebnim kategorijama otpada u sustavu Fonda i Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku. Spomenutim propisima uvedene su značajne promjene u postojeće sustave gospodarenja otpadnom ambalažom te otpadnom električnom i elektroničkom opremom, a koje bi u predstojećem razdoblju trebale rezultirati ispunjenjem propisanih ciljeva sakupljanja i recikliranja spomenutog otpada, uključujući i doprinos u ispunjavanju cilja recikliranja za komunalni otpad.

Nadalje, Vlada Republike Hrvatske donijela je 8. ožujka 2024. Akcijski plan za implementaciju preporuke OECD-a za povećanje udjela recikliranog elektroničkog otpada prema prosjeku EU, implementacija kojeg je u tijeku i provedbom kojeg će se doprinijeti ispunjavanju propisanih ciljeva za sakupljanje i recikliranje električnog i elektroničkog otpada. U tijeku je i izrada Uredbe o naknadi gospodarenja otpadom i povratnoj naknadi, čije donošenje se planira u posljednjem kvartalu ove godine, a kojom će se u potpunosti preurediti postojeći sustav naknada koje se plaćaju u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u okviru proširene odgovornosti proizvođača za određene kategorije proizvoda koji se stavljaju na tržište u RH. Novim sustavom naknada planira se unaprijediti postojeće gospodarenje posebnim kategorijama otpada te osigurati ispunjavanje gore spomenutih ciljeva.

Iz svega navedenog jasno je da je Ministarstvo svjesno svih izazova i problema u području gospodarenja otpadom te provodi aktivnosti na unaprjeđenju sustava gospodarenja otpadom na svima razinama. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije će se očitovati na dopis izvršnog potpredsjednika EK-a u traženom roku i nastaviti poduzimati mjere kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri ubrzalo dostizanje propisanih ciljeva.”