Čak 150.846 godišnjih financijskih izvještaja ušlo je u sustav Financijske agencije koja je izbacila najnovije podatke o stanju hrvatskog gospodarstva u 2022. gledano po financijskim rezultatima. Direktor Sektora javnih servisa u Fini Dragutin Kovačić u intervjuu za Business&Banking analizira podatke o financijskim pokazateljima poduzeća za 2022. godinu koja je, po svim pokazateljima, bila uspješnija i od 2019., koja se računa kao referentna godina prije pandemije korone i energetske krize. Rasli su i prihodi i dobit kompanija i broj zaposlenih, kao i broj poduzeća, ali puni efekt pristupanja šengenskom prostoru i Eurozoni vidjet će se, kaže, tek iz izvješća za 2023. godinu.

Dragutin Kovačić također objašnjava i kako funkcionira Finina platforma kojom se kreditnim i financijskim institucijama omogućava automatizacija operativnih procesa upravljanja podacima o klijentima kojom se provodi dubinska analiza mjera propisanih Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.

B&B: Koliko je tvrtki predalo financijska izvješća za 2022. godinu?

Za 2022. godinu smo zaprimili i obradili 150.846 godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe, što je 6587 više nego prošle godine. U pravilu svake godine, pa tako i ove, gotovo 50% poduzetnika izvještaje dostavlja zadnjih tjedan dana do zakonskoga roka.

B&B: Prošle godine u Registru godišnjih financijskih izvješća za 2021. godinu evidentirani su podaci za 144.259 poduzetnika, obveznika poreza na dobit, bez financijskih institucija. Prema satima rada kod poduzetnika, u 2021. godini bilo je 964.742 zaposlenih, koji su ostvarili ukupne prihode od 862,2 milijarde kuna i ukupne rashode od 808,2 milijarde kuna. Ostvarena dobit razdoblja bila je 61,3 milijarde kuna, a gubitak 16,1 milijardu. Najveći prihodi ostvareni su u trgovini, a najviše zaposlenih u prerađivačkom sektoru. Kakvi su pokazatelji za 2022. i govore li o ubrzanju gospodarskog rasta i financijskih pokazatelja poduzeća? Jesu li broj poduzetnika, broj zaposlenih, ukupni prihodi, ukupni rashodi, dobit i prosječna netto plaća rasli ili padali? I je li moguće da neki drugi sektor po prihodima pretekne trgovinu?

Prema satima rada kod poduzetnika, u 2022. godini je bilo 996.213 zaposlenih koji su ostvarili ukupne prihode od 1.098,8 milijardi kuna i ukupne rashode od 1.038,5 milijardi kuna. Ostvarena je dobit razdoblja od 75,0 milijardi kuna, dok je gubitak razdoblja iznosio 28,1 milijardu kuna te je konsolidirani financijski rezultat (neto dobit) iznosio 46,9 milijardi kuna. U 2022. godini, poduzetnici su povećali broj zaposlenih za 31.471 ili 4,5 posto, ukupne prihode za 236,6 milijardi kuna ili 27,4 posto, ukupne rashode za 230,3 milijarde kuna ili 28,5 posto, dobit razdoblja za 13,6 milijardi kuna ili 22,2 posto, gubitak razdoblja za 11,9 milijardi kuna ili 74,0 posto, što je rezultiralo povećanjem konsolidiranog financijskog rezultata – neto dobiti za 1,6 milijardi kuna ili 3,7 posto u odnosu na 2021. godinu.

B&B: Što je po vašem mišljenju na to utjecalo i kako će na poduzetnike utjecati ulazak u Eurozonu? Kad će se moći konkretnije govoriti o pozitivnim učincima?

Efekte pristupanje šengenskom prostoru i Eurozoni vidjet ćemo u izvješćima za 2023. godinu, koje očekujemo iduće godine u ovo vrijeme. Ne možemo komentirati što je utjecalo na dobre rezultate poduzetnika, jer ne provodimo takve analize. Možemo samo iznositi činjenice o podacima koje obrađujemo, odnosno iznijeti podatke o djelatnostima i županijama u kojima su zabilježene najveće stope rasta. Prema djelatnostima, najveći rast je zabilježen u djelatnosti D – Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (+63%) te djelatnosti I – Pružanje smještaja te priprema i usluživanja hrane (+42,6%), dok je najveći pad zabilježen u djelatnosti K – Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (-4,9%). Najveći rast prihoda poduzetnika zabilježen je u Ličko-senjskoj županiji (+57,5%), slijedi Vukovarsko-srijemska (+43,4%) te Dubrovačko-neretvanska (+42,3%), dok je najniži rast zabilježen u Sisačko-moslavačkoj (+6,5%) i Šibensko-kninskoj (+12,9%). Prema broju zaposlenih najveći rast je zabilježen u Dubrovačko-neretvanskoj (+9,8%) Ličko-senjskoj (+9,8%) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (+6,9%), dok je najveći pad broja zaposlenih zabilježen u Požeško-slavonskoj (-4,5%), Sisačko-moslavačkoj (-3%) te Krapinsko-zagorskoj županiji (-1,9%).

‘Zaposlenima kod poduzetnika u privatnom sektoru i u 2022. obračunate su manje prosječne mjesečne neto plaće’

B&B: Najveću dobit u 2021. ostvarila je Ina, zatim HEP i Pliva. U 2022. prva je po dobiti bila ponovno Ina, Pliva je bila treća, a na drugo mjesto s milijardu i 30 milijuna kuna dobiti prije oporezivanja i 845 milijuna kuna nakon oporezivanja iskočila je tvrtka OMS Upravljanje, tvrtka poznata iz megaplinske afere u kojoj je Ina oštećena za više od milijardu kuna na pljački plina. Ta je tvrtka i lani već bila iskočila na visoko 67. mjesto po dobiti prije oporezivanja (143,02 milijuna kuna), kao i po prihodima. Može li Fina analizom financijskih podataka detektirati tvrtke s jednim ili dva zaposlenika koje umjetno stvaraju profit i preskaču po dobiti tvrtke s tisuće zaposlenih i prijaviti to nadležnim institucijama ili je to ipak posao Ministarstva financija i PNUSKOK-a da provjerava?

Temeljem podataka dostupnih u predanim godišnjim financijskim izvještajima, Fina može izraditi i izrađuje razne analize. Podatke možemo selektirati po različitim kriterijima, što i činimo u postupku obrade zaprimljenih podataka te kasnije pri kreiranju analiza i isporukama podataka prema zahtjevima naručitelja. Međutim, Fina nema nadzornu ulogu, nego je temeljem Zakona o računovodstvu, nadzor poduzetnika u dijelu računovodstvenih poslova, u nadležnosti Ministarstva financija – Porezne uprave. Fina je dužna po završetku obrade podataka iz zaprimljenih godišnjih financijskih izvještaja, kompletnu bazu obrađenih podataka isporučiti Poreznoj upravi pa Porezna uprava, koja ima nadzornu ulogu, raspolaže svim podacima iz dostupnih godišnjih financijskih izvještaja.

B&B: Kakva je ova godina bila u odnosu na 2019.?

Promatrano prema ukupnim prihodima, kao i ostvarenoj dobiti, već je u 2021. ostvaren bolji rezultat nego 2019. godine. U usporedbi s 2019. godinom, u 2022. ukupan promet je veći za 342,3 milijarde kuna ili 45,3%, dok je ukupni konsolidirani financijski rezultat veći za 15 milijardi kuna ili 49,8%. Istovremeno, broj poduzetnika koji su predali godišnje financijske izvještaje je veći za 14.586.

B&B: Koliko su, prema podacima kojima raspolažete, rasla primanja zaposlenika u privatnim, a koliko u državnim tvrtkama? Jeste li možda radili usporedbe kojom će brzinom morati rasti hrvatsko gospodarstvo da bi se plaće hrvatskih građana približile onima u zemljama u koje Hrvati najčešće iseljavaju u potrazi za boljim životom kao što su Njemačka, Irska itd.?

Zaposlenima kod poduzetnika u privatnom sektoru, u 2022. godini, kao i proteklih godina, obračunate su manje prosječne mjesečne neto plaće od prosjeka gospodarstva, 6777 kn u 2022., što je 2,8% manje od prosjeka svih poduzetnika RH (6973 kn). Zaposlenima u državnom sektoru obračunata je prosječna mjesečna neto plaća koja je u 2022. godini iznosila 7837 kn, što je za 12,4% više od prosjeka svih poduzetnika na razini RH, dok je zaposlenima u zadružnom vlasništvu obračunata prosječna neto plaća u iznosu od 5411 kn, a u mješovitom u iznosu od 9026 kn.

B&B: U kojim sektorima je primjetan najveći rast?

U 2022. godini, u odnosu na prethodnu godinu, primjetan je rast ukupnih prihoda u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i poslovima klimatizacije; djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane; administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima; umjetnosti, zabavi i rekreaciji; prijevozu i skladištenju. Najveći rast ukupnih prihoda (95,6%) ostvaren je u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i poslovima klimatizacije.

Najveću neto dobit u 2022. godini ostvarili su poduzetnici u trgovini u iznosu od 13,7 milijardi kuna (povećanje od 25,2% u odnosu na 2021. godinu), drugi su poduzetnici prerađivačke industrije s 12,0 milijardi kuna, a treći poduzetnici u području djelatnosti informacija i komunikacija s 4,9 milijardi kuna neto dobiti.

B&B: Je li rastao i broj poduzeća te ima li više manjih ili većih poduzeća i što to govori? Je li se promijenila poduzetnička klima u Hrvatskoj na način da se građani više odvažuju na otvaranje vlastitih obrta i poduzeća? I imate li statistiku koja prati koliko od tih poduzeća na kraju opstane?

Broj poduzetnika se svake godine povećava, međutim Fina ovdje prati isključivo broj predanih godišnjih financijskih izvještaja i on se iz godine u godinu povećava, kao što je prethodno navedeno, ove godine je obrađeno 150.846 GFI-a (6587 ili 4,6% više nego 2021.), a od toga je najviše mikro poduzetnika, 134.587 (4967 ili 3,8% više nego 2021.), malih poduzetnika je 14.102 (1424 ili 11,2% više nego 2021.), dok je srednjih i velikih poduzetnika daleko manje, 1763 srednja (164 ili 10,3% više nego 2021.) i svega 404 velika poduzetnika (32 ili 8,6% više nego 2021.).

B&B: Za potrebe svojih poslovnih korisnika, Fina je osmislila brojna digitalna rješenja. Među njima je i jedinstvena platforma Know Your Customer (KYC) kojom se kreditnim i financijskim institucijama omogućava automatizacija operativnih procesa upravljanja podacima o klijentima, odnosno ispunjenja obveza provođenja mjera dubinske analize propisanih Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Koliko je interes poduzeća za tu platformu i na kojim način Fina može kontrolirati tijekove pranja novca?

Brojna istraživanja pokazuju značajni rast ulaganja u automatizaciju KYC procesa, stoga niti ne čudi da je interes klijenata u ovoj početnoj fazi snažan. Obveznike interesira koje su mogućnosti platforme i na koji način iste mogu integrirati u vlastite procese. Najveći interes pokazuju poslovne banke koje su i u mogućnosti ostvarivati najveće uštede upravo kroz digitalizaciju, uz najčešći naglasak na postupke i alate koji olakšavaju procese dubinske analize, identifikaciju, prikupljanje AML relevantnih podataka i sl. No, osim bankama, usluga je namijenjena i drugim obveznicima, kao što su osiguravajuća i investicijska društva i dr.

Rad platforme zamišljen je kroz niz servisa i aplikacija te kroz ovaj višegodišnji projekt koji je započeo relativno nedavno, Fina planira na tržište lansirati niz AML povezanih usluga.

U ovoj početnoj fazi, istaknuli bismo provjeru identiteta poslovnih subjekata kao jedan od interesantnijih proizvoda, s obzirom na to da omogućava uštede samim obveznicima ZSPNFT-a kroz pojednostavljivanje i ubrzanje procesa dubinske analize, ali istovremeno kreira i izravne benefite za njihove krajnje korisnike kroz digitalni dohvat podataka, čime se eliminira potreba za dosadašnjim prikupljanjem dokumentacije u papirnatom obliku, na primjer izvadak iz Sudskog registra. Daljnja namjera nam je razviti usluge procjene rizika te praćenja poslovnog odnosa, kao i niz ostalih proizvoda.

B&B: Ako utvrdite takve sumnje u pranje novca, kome to prijavljujete? I jeste li imali takvih slučajeva i koliko? Možete li se to detektirati i iz godišnjih financijskih izvještaja i na koji način?

Iz samoga GFI-a se ne može utvrditi sumnja na pranje novca. GFI može biti podloga, ali u usporedbi s podacima iz drugih izvora. Registar godišnjih financijskih izvještaja koristi i Porezna uprava, kao vrijedan izvor podataka za različite svrhe.

B&B: Sadržaj godišnjega financijskog izvještaja (GFI) za poduzetnike (GFI–POD) nije mijenjan u odnosu na 2021. godinu, dok je sadržaj GFI-a promijenjen za banke (GFI–BAN) i Središnje klirinško depozitarno društvo (GFI–SKDD). Što se točno promijenilo? I kakve podatke za banke očekujete ove godine?

GFI–BAN – godišnji financijski izvještaj kreditnih institucija izmijenjen je za 2022., sukladno Odluci o izmjenama Odluke o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija (NN 42/2018, 122/2020, 119/2021. i 108/2022).

Obrazac za Središnje klirinško depozitarno društvo (GFI–SKD) se mijenjao za 2022. godinu, sukladno Pravilniku o strukturi, sadržaju, načinu i rokovima dostave godišnjih financijskih izvještaja i revizorskog izvješća, financijskih izvještaja za razdoblja tijekom godine te primjeni kontnog plana za Središnji depozitorij vrijednosnih papira (NN 91/19, 48/22 i 155/22). Izmjene u oba obrasca nisu značajno utjecale na iskazivanje podataka u odnosu na prethodnu godinu, jer se radilo isključivo o dodavanju jedne pozicije i izmjene naziva postojećih pozicija.

U 2022. godini poslovale su 32 kreditne institucije (banke, štedne banke i stambene štedionice) koje su ostvarile neto dobit u iznosu od 5,5 milijardi kuna, ali je ista smanjena za 2,8% u odnosu na prethodnu godinu. U skupini kreditnih institucija bilo je 16.881 zaposlenih (1,1% manje u odnosu na prethodnu godinu) koji su ostvarili ukupne prihode od 21,2 milijarde kuna (što je porast od 5,7% u odnosu na prethodnu 2021. godinu) i ukupne rashode u iznosu od 14,4 milijarde kuna, odnosno 7,9% više nego 2021. godini. U strukturi ukupnih prihoda banaka, štednih banaka i stambenih štedionica, dominiraju kamatni prihodi u iznosu od 11,9 milijardi kuna, a slijede ih prihodi od naknada i provizija u iznosu od 6,1 milijardu kuna i u obje kategorije navedene institucije bilježe porast u odnosu na godinu ranije. Navedeno prate kamatni rashodi u iznosu od 1,3 milijarde kuna i rashodi od naknada i provizija od 2 milijarde kuna.

Prema ostvarenim rezultatima poslovanja dominiraju tri banke koje su ujedno i poslovale bolje u odnosu na prethodnu godinu, i to Zagrebačka banka s ukupnim prihodima u iznosu od 5,3 milijarde kuna i neto dobiti u iznosu od 1,8 milijardi kuna, Privredna banka s ukupnim prihodima u iznosu od 3,9 milijardi kuna i neto dobiti od 1,4 milijarde kuna i Erste&Steiermärkische Bank s ukupnim prihodima od 3,7 milijardi kuna i neto dobiti od 977 milijuna kuna.