Dragana i Miroslava Jaramaz, dvije sestre znanstvenice, vjeruju da će njihov ekološki projekt značiti kraj mukama brojnih alergičara

Znanstvenice i sestre, Miroslava Jaramaz i Dragana Jaramaz, dugi niz godina bave se istraživanjima kako na ekološki način suzbiti ambroziju. Kruna njihova dugogodišnjeg rada je projekt “Facelijom protiv ambrozije”, čiji će prvi rezultati na zagrebačkom području biti vidljivi  iduće godine, kad zaživi druga projektna faza.

Zahvaljujući rezultatima do kojih su došle sestre Jaramaz, hrvatska metropola postala je prvi europski grad koji je na inovativan i ekološki način krenuo sa suzbijanjem ambrozije.

Sa svojstvima biljke koja će olakšati život brojnim alergičarima – facelijom, Miroslava i Dragana Jaramaz upoznale su se još na Agronomskom fakultetu, gdje su za svoj znanstveni rad i doprinos dobile Rektorovu nagradu.

Danas ponosno tumače kako je dokazano da ta biljka svojim rastom suzbija rast ambrozije. Istraživanja provedena u sklopu projekta “Facelijom protiv ambrozije” predstavljena su na brojnim međunarodnim konferencijama, stručnim skupovima, tribinama, a projekt ekološkog suzbijanja ambrozije sjetvom facelije, posebnu pozornost privukao je u domaćoj javnosti s obzirom na veliki broj alergijskih reakcija na tu biljku, koji stalno bilježi porast.

Naime, na području grada Zagreba ima oko 250.000 alergičara. Naše sugovornice napominju i kako se ambrozija evidentira na oko 320.000 hektara površine, posebno na rubnim dijelovima grada.

Izrazito velika koncentracija peludi ambrozije u zraku bilježi se u od sredine kolovoza do sredine rujna.

“Projekt ‘Facelijom protiv ambrozije’, odnosno suzbijanje ambrozije sjetvom facelije je ekološki, tj. biološki način borbe protiv ambrozije. Na temelju spoznaja o pozitivnim ekološkim značajkama facelije inicirana je inovativna projektna ideja poticanja uzgoja facelije u svrhu kontrole širenja ambrozije. Budući da se znatan dio poljoprivrednih površina u urbanim sredinama ne koristi za uzgoj poljoprivrednih kultura, to predstavlja dobar inicijalni potencijal za uzgoj facelije”, pojasnile su znanstvenice za Zagreb News te dodale kako se za uzgoj facelije mogu koristiti i postojeće potencijalno obradive površine uz prethodno provedene melioracijske mjere.

Rezultati njihovih istraživanja pokazali su da facelija svojom visinom i listovima preraste ambroziju, a svojim bržim rastom ometa usvajanje hranjivih tvari i vode te sunčeve zrake koje su potrebne za rast i razvoj ambrozije. Budući da su obje biljke došle iz Sjeverne Amerike, kao prirodni neprijatelj facelija je stekla otpornost prema ambroziji.

Cilj njihova projekta je smanjenje površina pod ambrozijom na zapuštenim poljoprivrednim tlima i ruderalnim staništima u urbanim sredinama, u svrhu smanjenja broja alergičnih osoba na pelud ambrozije i samim tim poboljšanja javnog zdravlja.

Ambrozija je postala vrlo otporna zbog klimatskih promjena

“Posebno značajni utjecaji realizacijom projekta ‘Facelijom protiv ambrozije’ očekuju se kroz smanjenje širenja ambrozije na zapuštenim poljoprivrednim tlima i ruderalnim staništima u urbanim sredinama, što bi dovelo i do smanjenja broja alergičnih osoba na pelud ambrozije i time pridonijelo poboljšanju javnog zdravlja”, naglašavaju Miroslava i Dragana Jaramaz te dodaju da će se realizacijom projekta ostvariti značajan napredak u poboljšanju javnog zdravlja, stanja poljoprivrede i zaštite prirode i okoliša.

No ne muče samo Zagrepčani muku s ambrozijom. S obzirom na zagađenja i klimatske promjene, ambrozija je postala vrlo otporna i rasprostranjena.

Ta biljka raste u kontinentalnim dijelovima Hrvatske, a ima je i u primorskim dijelovima. Najprisutnija je na području Panonske nizine, naročito u Slavoniji i sjevernoj i zapadnoj Hrvatskoj, jer joj pogoduje tamošnja klima.

Ambrozija je rasprostranjena na području čitave Europe, posebno u Mađarskoj, Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Austriji, Njemačkoj, a u regiji najviše je ima u Vojvodini i zapadnoj Bosni i Hercegovini.

“Osim što uništava ambroziju, facelija uništava i druge korove, posebno u voćnjacima i vinogradima. Širenjem facelije višestruko se doprinosi zaštiti okoliša, jer facelija zbog svog jakog habitusa doprinosi sprječavanju erozije tla, štiti tlo od štetnika koji se nalaze u zemlji, obogaćuje tlo dušikom, a koristi se i za zelenu gnojidbu. Izuzetno je korisna u poljoprivredi kao krmna kultura i u ekološkoj poljoprivredi. Jedna je od najboljih medonosnih vrsta koja daje kvalitetan med ljekovitih svojstava. Također je korisna kao zaštita od buke, a svojim lijepim izgledom i ljubičastim cvjetovima uz prometnice uljepšava sliku grada. Zbog svoje atraktivnosti pčelama, bumbarima i ostalim oprašivačima izrazito je važna u povećanju bioraznolikosti i oprašivanju”, objašnjavaju znanstvenice i ističu kako je Zagreb prvi europski grad koji je krenuo s ekološkim projektom “Facelijom protiv ambrozije”.

Sadnja i uzgoj facelije ima višestruki učinak, a poseban kuriozitet predstavlja činjenica da ta biljka pomaže razmnožavanju i opstanku pčela.

“Facelija spada među najbolje medonosne vrste jer cvjeta dugo i obilno, ovisno o vremenu sjetve od sredine travnja do kraja rujna. Budući da je veoma atraktivna za pčele i bumbare, povećava bioraznolikost i populaciju oprašivača. Facelija se koristi kao medonosna biljka jer je atraktivna pčelama, bumbarima i drugim oprašivačima zbog svoga ljubičastog cvijeta i lijepog mirisa. Daje izuzetno kvalitetan med ljekovitih svojstava”, zaključile su naše sugovornice.