Hrvatski povjesničar i publicist Dragan Markovina u Beogradu je predstavio svoju novu knjigu ‘Programirani zaborav’, koja donosi analizu suvremenog odnosa prema prošlosti kroz prizmu povijesnih i kulturnih tokova Balkana.
Autor u knjizi “Programirani zaborav” detaljno istražuje mehanizme koji oblikuju kolektivno pamćenje i zaborav u postjugoslavenskom prostoru, s posebnim fokusom na podijeljene gradove.
Markovina u novoj knjizi prikazuje sudbinu jedanaest gradova i njihovih zajednica, koje su trajno obilježili povijesni lomovi i podjele. To su Trst, Rijeka, Pula, Zadar, Knin, Mostar, Vukovar, Novi Travnik, Kosovska Mitrovica, Sarajevo i Beograd.
Pritom su Mostar, Vukovar, Novi Travnik, Kosovska Mitrovica i Beograd svjesno analizirani kao gradovi Bogdana Bogdanovića, čovjeka koji u knjizi čini zasebnu temu.
“Jugoslavenski kulturni prostor egzistira, on neće nikada umrijeti, puno je stariji nego što je bila jedna ili druga Jugoslavija kao državna ili politička ideja, on će preživjeti – sviđalo se to nekome ili ne. Mi govorimo istim jezikom, potpuno se razumijemo i dijelimo zajedničku prošlost, i dobru i lošu, ali je dijelimo”, kazao je povjesničar za N1info.rs.
Onih ljudi koji su aktivno prisutni, a da su prepoznati na ovom čitavom prostoru, jednako u svim javnostima, ima par stotina, a među njima su glumci, pisci, glazbenici i povjesničari.
“Ja to sve doživljavam kao da smo mi smo neka vrsta džez scene, kao jedna mala avangarda, koja egzistira i neće nestati, ali – ništa više od toga”, zaključio je Dragan Markovina.
Komentari