Zagreb će biti domaćin 12. svjetskog kongresa o medicini usmjerenoj prema osobi, koji će biti održan od 3. do 5. listopada 2024. godine u organizaciji Međunarodne mreže medicine usmjerene prema osobi (ICPCM). Suorganizatori su Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagrebački institut za kulturu zdravlja i Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“. Hrvatska je već treći put domaćin tog kongresa, između ostaloga zahvaljujući tome što je ovogodišnju nagradu „Paul Tournier“, koja se dodjeljuje samo jednoj osobi u svijetu, dobio hrvatski doajen psihijatrije Veljko Đorđević, prim. dr. med. čija je uža specijalizacija socijalna psihijatrija, koji je dao intervju za Nacional.

NACIONAL: Prije nekoliko godina izjavili ste da kao psihijatar više uopće ne možete pratiti razvoj novih ovisnosti.

Apsolutno. Ja više ne mogu, ali ovi mlađi koji tek stupaju na pozornicu mogu to znatno bolje nego mi stari. Htjeli mi to priznati ili ne, naše vrijeme polako, ali sigurno u tom smislu prolazi. Iz ove zemlje su potekli neki ljudi koji su stvorili neke premise na kojima danas djeluje zdravstveni sustav u svijetu. Na mladima je da to opravdaju. Mlađe generacije moraju biti upoznate sa svim novotarijama u svim oblastima medicine, a posebno psihijatrije i štetnih navika. Da bismo pomogli, moramo se tim problemom baviti od najranije dobi, a ne dopustiti da nešto traje 10 do 15 godina pa tek onda intervenirati. Kad kasno intervenirate, to je kao da požar gasite kantama vode, a ne kanaderima. Sve brži život ostavlja nam sve manje bavljenja samima sobom. Moramo institucionalno dogovoriti i osvijestiti javnost da ljudi koji trebaju pomoć, žive oko nas. Ne smijemo živjeti kao stanari velike zgrade u megalopolisu, a da se uopće ne poznajemo. Nekada smo se zgražali kad netko umre u velikom gradu i nitko to ne zna nekoliko dana. Danas nam se to stalno događa. Treba promijeniti to neosjećanje drugoga. Prije četrdeset godina u Zagrebu smo provodili projekt „Zdravi grad“ i išli smo u „Mamuticu“ kako bismo saznali što se događa, kakve su veze među susjedima. I zgražali smo se nad situacijama otuđenja u velikim svjetskim gradovima koje Zagreb danas imitira. Kultura ponašanja i kultura življenja mogu se unaprijediti.

NACIONAL: Pojam na koji upozoravate je neuromarketing. Koje on opasnosti krije?

Neuromarketing je jedan od dosega neuroznanosti, ali uz dobrobit uvijek idu i opasnosti. Kako naša djeca postaju ovisnici? Kako da u što kraćem vremenu dijete zavoli igrice, tabletice? To je zlouporaba marketinga zbog profita. Ne smijemo dozvoliti da se tehnologija zloupotrebljava nekontroliranim korištenjem. Stvaranje navike kupnje ili uživanja nekog proizvoda uvijek ide znatno prije lječidbenih procesa. Sjetite se kad su se cijene počele iskazivati s dvije decimale: nije 100 nego je 99,99… Mozak nam govori da je to jeftinije nego što u stvari jest. Zbog toga se o neuromarketingu treba educirati, a posebno u edukacijama zdravstvenih djelatnika koji se bave djecom….