Dok toplinski val zahvaća južnu Europu, ljudi se pozivaju da ostanu unutra tijekom najtoplijih sati u danu, ali za one koji hranu dostavljaju na kućni prag, to ne vrijedi kada narudžbe pljušte.

Samozaposleni kuriri na biciklima u zemljama poput Španjolske, Italije i Grčke sada se suočavaju s dilemom: preuzeti posao dostave na rekordno visokim temperaturama tijekom gužve za ručak ili propustiti prijeko potreban prihod u zamjenu za izbjegavanje nezdravih i po zdravlje opasnih vrućina. “U podne, kad je najtoplije, to je vrijeme kada dobivamo prve narudžbe”, rekao je jedan dostavljač španjolskoj novinskoj agenciji Atlas. Drugi je rekao da bi “najbolje bilo da ostanemo kod kuće”, ali je dodao da to nije prava opcija, jer im trebaju prihodi.

Takav izbor stavio je fokus na status ovih samozaposlenih radnika i odgovornost matičnih platformi za njihovu dobrobit tijekom ekstremnih vremenskih uvjeta.

Neke od pogođenih zemalja izdale su preporuke poslodavcima o tome kako zaštititi svoje radnike tijekom tekućeg toplinskog vala. U Grčkoj je, primjerice, ministarstvo rada “snažno preporučilo” da poslodavci poduzmu mjere za smanjenje ili čak prekid rada između 12 sati. i 17 sati, kada temperature dosegnu vrhunac.

Gdje je zamka? Platforme za dostavu hrane kažu da kuriri nisu zaposlenici nego neovisni ugovaratelji, što znači da im nisu obavezni ponuditi istu radnu zaštitu, pristup koji je naišao na kritike i uskoro bi se mogao promijeniti prema novim pravilima EU-a o kojima se trenutno pregovara.

“Budući da su kuriri koji nude usluge na Bolt platformi ili samozaposleni ili ih angažiraju flote, nemamo mogućnost reći im kada i koliko trebaju raditi”, rekao je Fernando Polit, voditelj kurirskih operacija u Boltu.  Finska platforma Wolt rekla je da je zatvorila operacije u tri grčka grada – Agrinio, Chalkida, Larissa – između 12 sati. i 17 sati kao odgovor na vladine smjernice. Možda nije iznenađujuće da platforme ne čine više kako bi izravno skraćivale sate dostavljača na vrućini.

“Postoje propisi koji nisu uvijek nužno provedivi, ali čak i kada jesu, relevantni su za odnose poslodavaca i zaposlenika. I zato vam platforme uvijek dođu i kažu: ‘Pa, mi tu ne možemo ništa'”, rekao je Oğuz Alyanak, istraživač na projektu Fairwork na Sveučilištu u Oxfordu. “Platforme nemaju tendenciju lako prestati s radom, jer ne žele biti prva platforma koja će to učiniti kada druge platforme rade”, dodao je, nazivajući to “problemom konkurencije”.

Među mjerama koje platforme poduzimaju: podešavanje sučelja aplikacije kako bi se vozači odvratili od previše fizičkog napora tijekom najtoplijih sati; osiguravanje vode i skloništa dostavljačima; i davanje smjernica vozačima o tome kako se zaštititi.

Bolt je, na primjer, rekao da može ograničiti radijus dostave kurira, dok je Glovo ukazao na “SOS gumb” unutar aplikacije koji se može koristiti u slučaju nužde. Uber dopušta svojim vozačima da otkažu narudžbe bez kazne ako ne mogu dovršiti isporuku.

Platforme koje nude dostavu namirnica, kao što su Glovo i Wolt, također imaju prednost posjedovanja skladišta, gdje vozači mogu pokupiti vodu ili uzeti pauze u klimatiziranim prostorima. Drugi, poput Ubera i Deliverooa, traže od restorana s kojima su partneri da kuririma u potrebi stave vodu ili ponude zaštićene prostore, piše POLITICO.

Alyanak iz Fairworka rekao je da se ovaj sustav čini kao patchwork koji treba pojednostaviti i razjasniti. Projekt želi osmisliti “niz industrijskih standarda” u sljedećih nekoliko tjedana, rekao je. Pitanje kada i hoće li prestati s radom i što platforme duguju svojim radnicima u slučaju zastoja bit će sporno u svim raspravama o standardima. „Ne govorimo samo o izbjegavanju rizika prestankom rada; Također govorimo o tome, ako prestanete s radom, da radnici koji trebaju raditi, koji žele raditi, trebaju i naknadu za to. Ako nemate ugovor o radu, onda su šanse za to prilično ograničene”, rekao je Alyanak.