Objavljeno u Nacionalu br. 626, 2007-11-12

HRVATSKI STRUČNJACI za liječenje malih životinja pružaju svojim pacijentima u Hrvatskoj njegu na razini europskih veterinarskih klinika, a metode liječenja dostižu humanu medicinu

Komplicirana tehnika operacije koljena takozvanom TTA metodom jedna je od trenutno suvremenijih i najzahtjevnijih u ortopedskoj kirurgiji malih životinja. Riječ je o operacijskom zahvatu kojim se liječe inače najčešće ozljede u pasa, koje kod tih životinja mogu uzrokovati trajnu hromost. Ova najnovija ortopedska metoda primjenjuje se tako da se u koljeno na mjesto ozlijeđenog ligamenta ugrađuju titanske pločice i vijci, a životinja ubrzo po operaciji počinje normalno hodati.

Ovo je samo jedna od brojnih suvremenih metoda liječenja malih životinja, koje zahvaljujući razvoju moderne veterine počinju sve više nalikovati na one u humanoj medicini. Za razliku od razdoblja od prije petnaestak godina kada su zbog teških prijeloma, ozljeda i tumora kućni ljubimci uglavnom bili uspavljivani kako bi im se skratile muke, današnjim vlasnicima malih životinja na raspolaganju su napredni kirurški zahvati i moderna dijagnostika koja omogućuje uspješno liječenje ponekad i kod najbolesnijih životinja. Malim se životinjama danas, kao i ljudima, mogu operirati čak i oči, uklanjati mrene, ugrađivati umjetni zglobovi, pa čak i presađivati organi. Ruku na srce, kako životinje, naravno, nemaju zdravstveno osiguranje, takvo je liječenje relativno skupo, a neke operacije, poput TTA, mogu koštati i sedam tisuća kuna pa i puno više. No svijetla strana priče je to što hrvatska veterina postupno dostiže razinu razvijenih zemalja u kojima se liječenje malih životinja već desetljećima smatra vrlo ozbiljnim, ali i unosnim biznisom. Tako i hrvatske veterinarske klinike u zadnje vrijeme počinju nabavljati skupocjenu medicinsku opremu koja po jednom aparatu može koštati i nekoliko stotina tisuća kuna, dok oni vrhunski uređaji, poput CT-a, kakvih u Hrvatskoj još nema, stoje na desetke milijuna kuna.

Najbolje opremljena i najzaposlenija ustanova za liječenje kućnih ljubimaca u Hrvatskoj svakako je Klinika za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. Njezini kirurzi ujedno su i jedni od rijetkih europskih stručnjaka licenciranih za kompliciranu TTA metodu operacije koljena. Po stručnosti doktora veterinarske medicine koji ondje rade ova je klinika već sada dobrim dijelom izjednačena sa sličnim europskim ustanovama, a kada kroz naredne dvije godine bude proširena i opremljena potpuno novom, suvremenom dijagnostičkom i operacijskom opremom, trebala bi im početi i ozbiljno parirati. Zgrada klinike detaljno je obnovljena 1999., a moderna se oprema za nju kupovala proteklih godina. Ostvare li se planovi da se uz pomoć države i Grada Zagreba ona uskoro bitno proširi i opremi dodatnom medicinskom opremom, Klinika za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu trebala bi postati centar u kojem će se obučavati studenti i doktori veterine iz cijele regije. No uz to što već sada obučava domaće stručnjake veterinarske medicine, u ovu se kliniku iz veterinarskih stanica i privatnih veterinarskih klinika s područja cijele države svakodnevno upućuju kućni ljubimci čije liječenje zahtjeva komplicirane dijagnostičke pretrage i operacijske zahvate kakve u državi rade samo doktori veterine zaposleni u ovoj ustanovi.

Uz to se na ovoj Klinici liječe sve ozlijeđene i bolesne životinje koje su na području Zagreba i okolice zbrinule udruge poput Noine Arke ili Savez udruga za zaštitu životinja. Dnevno se ondje u četiri operacijske dvorane obavi desetak zahtjevnih operacijskih zahvata na malim životinjama, a većinu operacija na posebnim monitorima direktnim prijenosom pomoću kamera mogu promatrati studenti Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. Zbog složenosti operacijskih zahvata na većini od 3000 operacija, koliko ih se u klinici godišnje obavi, sudjeluje tim specijalista veterinarske medicine, a neki zahvati mogu potrajati i više od pet sati. Teške operacije kralježnice, organa grudnog koša, abdomena, tumora te prijeloma kostiju, iščašenja pa čak i očiju kućnih ljubimaca ovdje su svakodnevna rutina. Predstojnik ove klinike, Dražen Matičić, izvanredni profesor na Veterinarskom fakultetu, doktor je veterine i specijalist za ortopediju i onkologiju, a Nacionalove novinare proveo je kroz ustanovu kojoj je na čelu kako bi u praksi objasnio što se događa sa životinjama koje se dolaze liječiti u najmodernijoj veterinarskoj klinici u državi.

“Kada se u ambulanti obavi dogovoreni pregled životinje, ona se hodnikom odvodi u pripremne sale. Ondje se svaka životinja prije operacije mora oprati, dijelom ošišati, obrijati i dezinficirati, a potom se odvodi u neku od operacijskih sala”, ispričao je Matičić pokazujući pritom životinje koje su toga dana već čekale na operaciju. Među njima je bio ovčar koji je u Zagreb iz Cavtata doveden na operaciju kuka, dok je jedan drugi pas iz Rijeke čekao na operaciju lakatnog zgloba. Još dvije operacije veterinari su toga dana trebali obaviti na teško ozlijeđenoj šapi psa koji je noć prije pronađen ranjen na ulici te na psu vlasnice iz Finske kojem su nakon osteosinteze i cijeljenja loma morali ukloniti prije postavljeni vanjski fiksator.

Takve traumatske ozlijede, dodaje Matičić, i dalje su najčešći razlog operacija kućnih ljubimaca na ovoj Klinici. Takve ortopedske operacije zahtijevaju stručnost, iskustvo i timski rad te instrumente i implantate koji su iznimno skupi, pa se većina njih može obaviti samo u ovoj klinici. U njoj postoje dvije operacijske sale za takvu vrstu kirurgije.

“Na posebnim operacijskim stolovima za svaku životinju postoji i poseban madrac s grijačom pločom koja ga prije zahvata zagrijava na temperaturu tijela budući da ona u trenutku anestezije pada.

Tijekom cijele operacije uz životinju se nalazi anesteziolog koji preko monitora prati sve životne funkcije pacijenta. Sala je opremljena i posebnim intraoperativnim rendgenom koji omogućuje da u tijeku operacije obavimo kontrolu napravljenog posla bez potrebe da životinju transportiramo na odjel radiologije. Tako odmah možemo provjeriti jesmo li primjerice dobro postavili vijke, pločice ili vanjske fiksatore koje često ugrađujemo u kost ozlijeđene životinje. Uz sve ostalo, ova operacijska sala ima i uređaj za artroskopiju, odnosno pregled zglobova”.

Klinika za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu opremljena je salama i za ostale tipove operacijskih zahvata. Jedna od njih je i sala za tzv. meku, odnosno abdominalu kirurgiju. “U ovoj se operacijskoj sali izvode sve operacije na organima smještenim u trbušnoj šupljini kao i zahvati na stjenci trbušne šupljine.

Ona obuhvaća kirurške zahvate na svim probavnim organima te jetri i žučnim putovima, gušterači, slezeni, bubrezima, mokraćovodima, mokraćnom mjehuru i spolnim organima. Svi se takvi zahvati mogu pratiti specijalnim kamerama pomoću kojih naši studenti mogu promatrati sve što se radi. No jednako tako pomoću njih je moguće stvoriti konferencijsku vezu sa svjetskim klinikama i tako omogućiti da u zahvatu pripomognu primjerice liječnici s Bostonske klinike”.

Osim kamera, ova je sala opremljena novim uređajima za intubacijsku anesteziju, infuzomatima, elektrokauterima te monitorima za praćenje životnih funkcija Datex Ohmida kakvi se koriste i u humanoj medicini. Upravo bi se u ovoj sali sljedeće godine trebale početi uvoditi prve transplantacije bubrega na kućnim ljubimcima u Hrvatskoj.

Posebno zanimljiva zbog svoje odlične tehnološke opremljenosti je operacijska sala za oftalmologiju u kojoj se obavljaju operacije na očima malih životinja, ali i komplicirane neurološke operacije. Nedavno su ondje dobili aparat koji omogućuje i najdelikatnije operacije oka, slične onima u humanoj medicini.

“Riječ je o operacijskom mikroskopu koji ima golemu moć povećanja slike pa se sada kod nas već rutinski obavljaju operacije katarakte odnosno mrene ili atrezija nazolakrimalnih kanala koje zahtijevaju vrhunsku kiruršku preciznost. No na oftalmološkom odjelu nedavno smo dobili još jedan vrhunski aparat koji nam služi i u znanstvene svrhe. Riječ je o posebnoj fundus kameri Kowa izravno povezanoj s računalom pomoću koje je moguće pregledati kompletnu pozadinu oka životinje ma koliko mala ona bila. Na sličan način funkcionira i poseban aparat za pregled prednjeg segmenta oka, tzv. slit-mikroskop koji također ima maksimalnu mogućnost uvećanja slike pa je na monitorima moguće uočiti i najmanje nepravilnosti na oku životinja. Takvi pregledi iznimno su korisni kada su u pitanju službeni psi i psi vodiči slijepih osoba jer je za njih iznimno važno da imaju savršen vid. Na edukaciju i trening takvih pasa troše se veliki novci pa je itekako važno preventivno pregledati njihove oči kako bi se eventualni problemi na vrijeme uočili i, ako je moguće, liječili”, objašnjava Dražen Matičić dodajući kako bi ovakve pretrage mogle zanimati i profesionalne uzgajivače koji se zbog genetskog nasljeđivanja, odnosno zdravlja legla, žele uvjeriti u zdravstveno stanje očiju svojih pasa. Ovakva pretraga omogućuje jasan pregled kompletnog vida kod životinje, ali i prepoznavanje eventualne bolesti te njezino dijagnosticiranje. Vlasnika će ovakva pretraga koštati od 200 do 400 kuna, dok operacija katarakte košta oko 3000 kuna.

Uz pomoć kolega s Klinike za unutarnje bolesti i Klinike za porodništvo i reprodukciju mnoga česta oboljenja i bolesti danas se rješavaju bitno brže i manje invazivno nego ranije. Tako se česte kastracije kuja, tzv. ovariotomije danas obavljaju laparaskopski uz minimalan, de facto tek ubodni rez, dok je nekad za njih trebala ozbiljna kirurška operacija. Doduše takva laparaskopska operacija nešto je skuplja i košta oko 2000 kuna dok je standardna kirurška između 800 i 1200 kuna. Teške kirurške zahvate danas zamjenjuju i endoskopski aparati pa je tako postalo sasvim uobičajeno da se psima radi gastroskopija koja omogućuje i neinvazivno uklanjanje stranih tijela iz jednjaka, što se nekada radilo operacijom koja je znala biti jako riskantna. Pregled gastroskopom obično se plaća oko 1000 kuna.

Prije samih operacija potrebno je obaviti brojne laboratorijske pretrage krvi bolesnih životinja. Klinika za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju Veterinarskog fakulteta najčešće ih obavlja jedinim laserskim aparatom za hematološku analizu IDEX u Hrvatskoj koji funkcionira preko touch-screena, a kompletnu hematološku obradu završava za samo osam minuta, što je itekako važno u hitnim slučajevima kada nema previše vremena za predoperativne analize. Takva pretraga vlasnika životinje koštat će oko 200 kuna. Treba reći da je sam prostor Klinike za kirurgiju, bilo da je riječ o hodnicima ili samim salama, besprijekorno čist. Čiste se i dezinficiraju svakodnevno, a u salama preko noći rade ultraljubičaste lampe koje pripomažu aseptičnosti prostora, dok je na podovima postavljen poseban medicinski lijevani pod.

Iako je po hrvatskim standardima odlično opremljena, neke svoje pacijente s Klinike za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu ipak moraju slati u srodne klinike u Beču. Razlog je taj što u ovoj klinici ne postoji moderan CT aparat, kao ni linearni akcelerator, uređaj za zračenje onkoloških pacijenata. No ako se ostvare najave obnove opreme Fakulteta pomoću države i Grada Zagreba, Hrvatska će u ovoj klinici po prvi put dobiti i ta dva uređaja od kojih prvi košta oko pet, a drugi čak desetak milijuna kuna.

A upravo je u liječenju tumorskih oboljenja moderna veterinarska medicina u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, otišla jako daleko. Dok su se prije petnaestak godina životinje oboljele od tumora gotovo uvijek uspavljivale, danas se one u velikom broju slučajeva mogu uspješno liječiti. Dokaz tome je i slučaj kućnog ljubimca zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića. Njegov retriver obolio je od zloćudnog tumora u nosnim prohodima. Uspješno su ga operirali upravo kirurzi Klinike za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, a nakon što je u Beč poslan na terapije zračenjem, sada se u Klinici u Zagrebu liječi kemoterapijom. Loše prognoze zbog tog zloćudnog tumora već je nadvladao budući da je već sad proživio puno više no što su doktori veterine predviđali.

“U klinici imamo velik broj takvih pacijenata koji zahtijevaju jedan zaista ozbiljan, multidisciplinarni pristup budući da u liječenju sudjeluju stručnjaci patologije, kirurzi koji operiraju same tumore, radiolozi koji preporučuju tehnike zračenja te internisti koji obavljaju kemoterapiju.

Osim što ne možemo zračiti svoje pacijente, obavljamo sve ostale postupke u liječenju onkoloških oboljenja”, ispričao je predstojnik Klinike za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. Dodao je da se stručnjaci ove klinike spremaju na obučavanje za još dvije iznimno zahtjevne operacije. Riječ je o presađivanju bubrega kod pasa i ugradnji umjetnog kuka, operacijama koje se u Hrvatskoj još nikad nisu radile u smislu liječenja kućnih ljubimaca.

“Riječ je o jednoj od najsofisticiranijih metoda u veterinarskoj medicini, a radi se bez takozvanog cementiranja. Poput TTA metode, bazira se na ugradnji titanskih umetaka koji zamjenjuju kuk, a operacija će zbog skupoće samih implantata koštati od dvije do tri tisuće eura”, objasnio je predstojnik Klinike za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu.

Za jednu od bolje opremljenih veterinarskih klinika za male životinje u Hrvatskoj slovi i ona u sklopu Veterinarske stanice u Rijeci, gradu u kojem, zanimljivo, još od 19. stoljeća postoji groblje kućnih ljubimaca – prvo u Europi.

U Klinici osnovanoj 1995. godine danas radi šestero doktora veterine različitih specijalizacija koji brinu za zdravlje preko osam tisuća malih životinja čiji vlasnici žive na području Rijeke. Zbog činjenice da je zbog hitnosti medicinskih intervencija Zagreb postao predalek da bi se u njegove klinike iz Rijeke slali uzorci nužni za razne pretrage, u ovoj riječkoj klinici postoji i njihov vlastiti laboratorij, koji će prema najavama doktora veterine Zlatka Tusa uskoro biti obnovljen suvremenom dijagnostičkom opremom za sve vrste hematoloških i biomedicinskih pretraga. No osim što pacijentima rade klasične laboratorijske pretrage i dijagnostičke metode poput ultrazvuka i rendgena, kirurzi ove klinike svakodnevno izvode i komplicirane operacije kojima liječe teške lomove i iščašenja kostiju malih životinja, ali i maligne tumore svih vrsta za koje se ovdje izvodi i kemoterapija. Za jednu takvu zahtjevnu operaciju, a riječ je o liječenju koljena ugrađivanjem titansko-keramičkog implantata liječnici ove klinike imaju i posebnu licencu. Kirurg Zlatko Tus objašnjava da je to ujedno i najskuplja operacija koja se obavlja u riječkoj klinici.

“Operacija košta 5600 kuna, no budući da se u europskim zemljama ista operacija naplaćuje i više od 5500 eura, mislim da kod nas i nije tako basnoslovno skupa. Upravo zbog tako velike razlike u cijeni mnogi vlasnici malih životinja iz nama susjednih europskih zemalja svoje ljubimce dovode na operacije u Hrvatsku. U našoj klinici također vrlo često operiramo i teške tumore koje potom liječimo kemoterapijom, a takve onkološke pacijente operiramo u prosjeku četiri puta tjedno”. Zlatko Tus uvjerava kako, suprotno uvriježenom mišljenju, hrvatska veterina ne zaostaje bitno za onom svjetskom. Po njemu, jedini hrvatski nedostatak je manjak novca za modernu opremu veterinarskih ambulanti i bolnica.

“Kada tome dodate činjenicu da je platežna moć naših vlasnika malih životinja znatno manja od onih u razvijenim europskim zemljama, jasno je da je privatnim klinikama kod nas naprosto neisplativo uložiti milijun kuna u jedan CT uređaj kada bi cijena takva pregleda bila previsoka za standard hrvatskih građana. To je ujedno i jedini razlog zašto one vlasnike koji inzistiraju na pretragama s tako skupim i naprednim aparatima ponekad moramo slati u Sloveniju ili Austriju. Klinike tih zemalja jednostavno su puno bolje opremljene, no to nikako ne znači da imaju bolje stručnjake”. Dokaz tomu je i činjenica da su veterinari ove klinike prvi u Hrvatskoj jednog psa postavili u invalidska kolica namijenjena isključivo psima.

“To se dogodilo prije tri godine kada je jedan gospodin doveo dobermana koji je preživio tešku ozljedu kralježnice te je zbog nje ostao s oduzetim stražnjim nogama. Postavili smo dijagnozu i vlasniku objasnili da se paraliza nikada neće moći izliječiti. Isprva nam nije vjerovao, vodio je psa po cijeloj Europi no kada su mu u svim klinikama potvrdili našu dijagnozu, ponovo je došao k nama. Tada smo njegovu dobermanu postavili ortopedsko pomagalo, svojevrsna invalidska kolica koja tom psu omogućuju kretanje. Taj je doberman i danas naš redovan pacijent kojem su ta kolica omogućila sasvim normalan život”.

‘POTROŠILA SAM GOMILU NOVCA, A PAS MI JE IPAK UGINUO’

Profesionalna uzgajivačica pasa Anđelka Ban iz Samobora jedna je od onih koji su iskusili i tragičnu stranu liječenja kućnih ljubimaca. Žena koja već 30 godina uzgaja Erdel terijere, a prije 25 godina prva je u Hrvatsku donijela i tad rijetke Kerry Blue terijere upravo je s najboljom kujom te pasmine prošla mučna višemjesečna liječenja. Iako je u veterinarskim klinikama u Zagrebu, Beču i Ljubljani potrošila, kako sama kaže, na tisuće kuna, njezin pas na koncu je uginuo. “Uzrok toj rijetkoj i kod nas nepoznatoj bolesti bio je krpelj koji je moja kuja progutala. No liječnici su to prekasno utvrdili, iako sam je na desetke puta vodila na pretrage kod nas, ali i u Austriju i Sloveniju. Ne mogu reći da krivim veterinare jer je bolest bila tako rijetka da nije čudno da ju nisu odmah prepoznali”, ispričala je Anđelka Ban. No unatoč njezinu tužnom iskustvu, ova kinologinja uvjerava da se liječenje kućnog ljubimca ipak isplati ma koliko dugotrajno i skupo bilo. Da je tako uvjerava zbog slučaja još jednog njezinog psa. Riječ je o erdel terijerki koja je stalno bila bolesna.

“Iako je svakih mjesec dana imala zdravstvenih problema, liječenje bi joj uvijek pomoglo i na kraju je doživjela 15 godina, a i bila je šampion države. Osim toga, jedna kujica westyja, koje također uzgajam, prije pet godina jednostavno je ostala oduzeta. Nije mogla hodati i jedva se micala. Bila je tako nepokretna mjesecima, no liječnica Klinike Veterinarskog fakulteta bila je uporna u odluci da joj pomogne i kontinuirano je s njom radila fizioterapiju. Kada nam je uz to na kraju preporučila i akupunkturu, poslušali smo je i moja terijerka se potpuno oporavila i postala prvak države. Zbog takvih veselja nikad nisam požalila što toliko truda i novca ulažem u liječenje svojih pasa”.

‘ZOE’ – PRVA HRVATSKA PRIVATNA KLINIKA ZA MALE ŽIVOTINJE

Splićanka Zoja Bačetić, doktorica veterinarske medicine, vlasnica je prve privatne klinike za male životinje “Zoe” u Hrvatskoj koju je prvo 1992. godine pokrenula u Splitu, da bi dvije godina kasnije istu ustanovu osnovala i u Zagrebu. U njezinoj klinici na zagrebačkom Trnju male se životinje pregledavaju modernim ultrazvukom s kolor doplerom, kakvi se koriste i u humanoj medicini, a kod operacija se za anesteziranje koriste suvremeni inhalatori kojima se anestetik može precizno dozirati, što operacije čini bitno sigurnjima i omogućuje davanje narkoze i najmanjim životinjama poput ptica ili hrčaka. Govoreći o broju njezinih pacijenata kojih je iz mjeseca u mjesec sve više, Zoja Bačetić najavljuje kako će zbog potrebe za što bržim dijagnosticiranjem bolesti malih životinja u njezinu kliniku uskoro stići jedan od najbržih laboratorija koji sve biološke i medicinske analize završava u svega nekoliko minuta.

“Danas ne možete imati pravu veterinarsku kliniku ako niste spremni pružiti najmodernije metode liječenja koje iziskuju izvrsnu opremljenost same klinike. Liječenje malih životinja posljednjih se godina u Hrvatskoj napokon počelo gledati bitno ozbiljnije nego nekad, a njihovi vlasnici danas od nas jednostavno zahtijevaju moderne metode liječenja. Želimo li opstati, to im moramo i omogućiti jer će inače svoje ljubimce odvoditi primjerice u Ljubljanu ili Postojnu”, rekla je Zoja Bačetić dodajući kako se kod domaćih vlasnika malih životinja odnos prema kućnim ljubimcima značajno promijenio, pa danas malo tko uspava životinju čak i kad je jako stara. “Naši su ljudi životinje počeli doživljavati gotovo kao članove obitelji, i za razliku od nekad, puno se češće upuštaju u njihovo liječenje ma koliko dugotrajno i skupo ono ponekad bilo”.

‘ODUŠEVLJEN SAM STRUČNOŠĆU HRVATSKIH DOKTORA VETERINE’

Napuljski mastif Tigar kojem su liječnici Klinike za kirurgiju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu suvremenom TTA metodom prije deset dana operirali prednje križne ligamente izvrsno se oporavlja i već se prvog dana nakon operacije normalno kretao. Njegov vlasnik, poduzetnik Zvonko Zubak koji na svom imanju u Sesvetama trenutno ima još jednog odraslog napuljskog mastifa, četiri dvomjesečna štenca te tri engleska mastifa, tvrdi da svoje pse nema potrebu liječiti u stranim veterinarskim klinikama.

“Uvijek sam brigu o svojim psima prepuštao našim stručnjacima. Tigar je već drugi mastif kojem su tom suvremenom metodom operirali ligamente i on se, kao i prethodni, tako dobro oporavlja da sam zapravo oduševljen njegovim tretmanom u Klinici za kirurgiju. Istina, kada sam kod prvog psa primijetio da šepa, kontaktirao sam stručnjake u Austriji i Švicarskoj no upravo su me oni uvjeravali da nema potrebe da pse dovodim njima na operaciju. Rekli su da naši kirurzi veterine to obavljaju izvrsno i da po stručnosti apsolutno mogu parirati svojim kolegama na zapadu”.
‘Veterinari su moju terijerku u trenu spasili od smrti’

Kada je prije dva tjedna Zagrepčanka Jadranka Dragović u Kliniku za kirurgiju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu u panici dovela petomjesečnu kujicu jorkširskog terijera ni sama se, kaže, nije nadala da joj ima spasa. Tek kilogram teška terijerka već je bila klonula i gotovo bez svijesti, nakon što se već umalo ugušila velikim komadom suhog mesa koji joj je zapeo u jednjaku. “S obzirom na njezinu veličinu već smo se gotovo bili oprostili od nje. A kako je već bila izmućena, jer je jedva disala, sumnjala sam da bi uopće mogla preživjeti anesteziju i operaciju. No liječnici su se sjajno snašli i moja kujica na kraju uopće nije išla pod nož. Naime, jednjak su joj oslobodili endoskopski, bez kirurškog reza i to za samo desetak minuta”, ispričala je zadovoljna vlasnica psa koji je, kako kaže, samo petnaestak minuta nakon intervencije veterinara ponovo postao razigrano štene i potpuno se oporavio.