Objavljeno u Nacionalu br. 502, 27. lipanj 2005.

Globalizirana ekonomija postavlja ne samo pred menadžere nego i pred sve zaposlene sve teže zahtjeve koje oni nisu u stanju ispuniti ni duševno ni tjelesno

Stres je glavni uzrok više od 80 posto svih poznatih bolesti. On ubija – stvara pretpostavke za srčani i moždani udar, uništava mentalno zdravlje i skraćuje život. No u današnjem svijetu u kojem utrka za vremenom, uspjehom i novcem postaje imperativ stres je na žalost postao svakodnevna i neizbježna pojava. Moderna medicina dokazala je da je stalna izloženost stresu najočitija upravo na radnom mjestu, a koliko su ozbiljne posljedice svakodnevnog rada pod pritiskom, dokazuje i to što je još prije deset godina Svjetska zdravstvena organizacija stres na radnom mjestu proglasila svjetskom epidemijom. Istodobno, stres na poslu okarakteriziran je kao glavni uzrok potpuno nove bolesti koja se naziva – menadžerskom bolešću. Ta bolest modernog doba otkrivena je posve slučajno prije tridesetak godina u Sjedinjenim Američkim Državama. Kardiolozi Friedman i Rosenman, koji su dijelili čekaonicu s jednim oftalmologom, primijetili su da su stolice pred njihovom ordinacijom znatno oštećenije od onih pred vratima oftalmološke ambulante. Poslije su utvrdili su da k njima dolazi mnogo ljudi na rukovodećim funkcijama, koji su nestrpljivi i nemaju živaca ni vremena čekati. Poslije se pokazalo da svi ti uspješni biznismeni imaju nešto zajedničko – zbog posla su izloženi stalnom stresu. Liječnici danas više nego ikad upozoravaju da stres uzrokuje vrlo ozbiljna fizička i psihička oboljenja, a zašto je tomu tako, objašnjava ugledni hrvatski internist, prof. dr. Izet Aganović:

“U bolesti izazvane stresom ili takozvane menadžerske bolesti ubrajamo povišeni krvni tlak i kolesterol, aterosklerozu, BOLESTI KOJE MOŽE UZROKOVATI STRES:
povišen krvni tlak
povišen kolesterol
ateroskleroza
moždani udar
srčani udar
gastritis
akutni vrijed želuca
bolesti štitnjače
depresija moždani i srčani udar, gastritis, akutni vrijed želuca, poremećaje štitnjače i psihičke poremećaje poput depresije i anksioznosti. No kad se govori o stresu, treba objasniti zašto je on toliko opasan. Slikovito rečeno, utjecaj stresa na organizam odvija se poput uhodanog orkestra u kojem je hipofiza glavni dirigent. Stres uzrokuje pojačano lučenje negativnih hormona čije djelovanje štetno djeluje na organizam. Ako takvo stanje, kao kod kroničnog stresa, stalno traje, organizam počinje popuštati i pojedini ‘svirači’ iz spomenutog orkestra počinju ispadati iz igre”, objašnjava Izet Aganović. Potvrđuje kako se stanje bolesti uzrokovanih stresom višestruko pogoršalo proteklih dvadesetak godina kad je “24-satno društvo” u kojem vlada globalna ekonomija počelo nametati goleme mentalne i emocionalne zahtjeve koje pojedinac često ne može ispuniti, pa biva izložen stalnom stresu.

“Očit primjer ljudi koji su najviše pod stresom i koji se zbog toga potpuno potroše još u mladosti jesu brokeri i menadžeri. Mnogi od njih već su u svojim tridesetim godinama potpuno iscrpljeni i zato se često kaže da je ono što postignu i zarade negdje do četrdesete godine života zapravo to i da ih poslije nitko neće htjeti zaposliti jer su “roba s greškom”. Zanimljivo je da su svi ti brokeri i menadžeri svjesni opasnosti i rizika koji im donosi stres, ali oni i dalje grabe jer znaju da im je radni vijek zbog takvog života kratak. Zbog takvog poslovnog ritma i stava tim ljudima mora biti jasno da će ih, ako ne stanu na loptu, zdravstvene tegobe koje će se sigurno pojaviti zbog kroničnog stresa pratiti cijeli život”, upozorava Izet Aganović. U svojoj liječničkoj praksi on se, kaže, vrlo često susretao upravo s poslovnim ljudima koje je stres “nagrizao”. Svi oni su, veli, nervozni, napeti, razdražljivi, nikad nemaju vremena i uvijek su u žurbi.

“Takve ljude jako je teško motivirati na promjenu životnih navika. Primjećujem da umjesto da se opuste nakon posla radije odlaze na ‘after job partyje’ pa tamo još pretjeruju s alkoholom i cigaretama. To samo može pogoršati situaciju. Takvim ljudima objasnim da moraju usporiti i početi se brinuti o svom zdravlju, a alkohol i cigarete zamijeniti nekom rekreacijom, koja je najbolja prevencija tegoba uzrokovanih stresom”, zaključuje Aganović.

A da opasnosti koje prijete zbog stalnog izlaganja stresu doista dosežu alarmantne razmjere, pokazalo je i istraživanje Europske agencije za sigurnost na radu i zaštitu zdravlja. To je istraživanje pokazalo da stres na radnom mjestu pogađa s KAKO SMANJITI STRES NA RADNOME MJESTU:

1. ORGANIZIRAJE SE

Određivanje prioritetnih poslova pomoći će planiranju radnog dana i umanjiti mogućnost praznog hoda između dva posla.

2. PLANIRAJTE VRIJEME

Prosječan radni dan traje oko devet sati. Pokušate li posao za koji je potrebno 12 sati “ugurati” u tih devet sati nećete postići ništa i zato vrijeme treba planirati i pravilno rasporediti za svaki radni zadatak.

3. NE BUDITE PRETJERANI PERFEKCIONIST

Ništa nije savršeno niti će ikad biti, zato prestanite inzistirati na tome da baš svaki projekt, situaciju i zadatak obavite savršeno, nego nastojte posao obaviti najbolje što možete.

4. OKANITE SE SINDROMA ‘SUPERMAN’

Nemojte se cijelo vrijeme naprezati i pokušavati biti Superman. Nitko nije svemoguć i svatko ima ograničenja, zato prepoznajte vlastite granice, radite tempom koji vama najbolje odgovara, a koji ipak omogućava postizanje optimalnog rezultata.

5. ZADRŽITE POZITIVAN STAV

Negativno razmišljanje uništava radnu energiju i motivaciju. Mislite pozitivno o onome što radite i uvijek se veselite uspješno obavljenom poslu. vakog trećeg zaposlenika u Europskoj uniji. Čak 75 do 90 posto svih posjeta liječniku opće prakse povezano je s kroničnim stresom. Prema prikupljenim podacima stresom na poslu u EU obuhvaćeno je 28 posto zaposlenih ili 41,2 milijuna zaposlenih. Posljedica stresa na poslu je 50-60 posto svih izgubljenih radnih dana, ali i oko 5 milijuna nesreća na poslu. To znači gubitak najmanje 20 milijardi eura godišnje. Stres dokazano ubija, ali i košta. No malo je onih koji pritisnuti velikim zahtjevima tržišta i svojih karijera stignu mariti za to. Stres je, vele stručnjaci, to opasniji što ljudi čije je zdravlje njime ozbiljno narušeno liječničku pomoć uglavnom potraže kad je bolest već uzela maha. Takvi su slučajevi vjerojatno najčešći u onih ljudi kod kojih stres nije uzrokovao fizičku, nego psihičku bolest, a da je uistinu tako, potvrđuje i zagrebački psihijatar dr. Branko Potočnik. U svojoj ordinaciji on se, kaže, sve češće susreće upravo s pacijentima koji dolaze potražiti pomoć zbog tegoba koje je prouzrokovao stres na radnom mjestu. Prije petnaestak godina, kad je Branko Potočnik počeo raditi s pacijentima, situacija, veli, nije bila tako ozbiljna kao danas.

“Očekivanja poslovnog okruženja tada nisu bila tako velika, a poslovni ljudi nisu bili toliko iscrpljeni stresom. Najgore je to što sve više susrećem mlade ljude koji imaju svoje tvrtke i uspješni su, ali ih izjeda opterećenost time da uvijek moraju biti u vrhu ne bi li opstali na tržištu. Stres koji ti ljudi doživljavaju u svom 12-satnom radnom vremenu ubitačan je. Psihičke tegobe izazvane stresom, pogotovo onim na radnom mjestu, ponekad mogu biti ozbiljnije od onih fizičkih. No na žalost ljudi toga postaju svjesni tek kad ih ulovi bolest ili poremećaj. Kad je riječ o mom, psihijatrijskom području, najčešća bolest koju uzrokuje stres je depresija. Iako je ozbiljnost te bolesti često zanemarivana, ona je zbog svoje učestalosti velik javnozdravstveni problem, pogotovo kad uzmemo u obzir da od depresije jednom u životu oboli 15 posto žena i 10 posto muškaraca. Zabrinjava podatak da se od depresije prošle godine u Hrvatskoj liječilo čak 220.000 ljudi ili više od pet posto stanovništva. A za tako golem broj oboljelih možda je ponajviše odgovoran stres, osobito onaj poslovni”, objašnjava Branko Potočnik. Dodaje kako je stres zapravo reakcija organizma na vanjske podražaje. Kad je riječ o depresiji, stres djeluje na mozak tako da budi hormone poput kortizola, a njegovo pojačano lučenje može uzrokovati promjene na mozgu. Utjecaj hormona može biti toliko ozbiljan da mijenja strukturu mozga i uzrokuje atrofiju pojedinih njegovih dijelova.

“Nakon duljeg vremena izloženosti velikom stresu naravno da se javljaju posljedice, a najčešća je depresija. Riječ je o poremećaju raspoloženja koji zahvaća i tijelo i misli i nikako nije isto što i normalna tuga. Depresija je stanje koje ‘normalan’ čovjek nikad ne osjeti ako ne oboli od nje. Depresivan čovjek bez pravog razloga osjeća nedostatak životne radosti, strah, a javlja se i bezvoljnost, kao i gubitak interesa za posao, hobije i sve u čemu je bolesnik prije uživao. Neki od simptoma su i teškoće u donošenju odluka, mala energija i brzo umaranje”, objašnjava Potočnik. Napominje da preveliki emocionalni i mentalni zahtjevi užurbanog poslovnog svijeta mogu ne samo pogoršati postojeći depresiju nego i uzrokovati sam nastanak bolesti. “Velika opasnost od stresa pa samim tim i depresije skriva se upravo u onom što od nas očekuju drugi, a pogotovo u prevelikim očekivanjima koja sama sebi namećemo. Poslovni ljudi, osobito menadžeri, imaju ogromne ambicije i time si stvaraju poguban unutarnji stres i napetost. Stanje pogoršava i obilje informacija kojima su svakodnevno izloženi.” No čak i kada osjete prve simptome depresije, rijetki se odluče javiti psihijatru, uvjereni da si sami mogu pomoći. “Kad depresija uzme maha, malo je vjerojatno da će proći spontano. Stoga bi ljudi koji već dugo osjećaju simptome nedvojbeno trebali potražiti stručnu pomoć, pogotovo kad se zna da moderna psihijatrija depresiju uspješno liječi u čak 90 posto slučajeva. Liječenje se najčešće temelji na terapiji antidepresivima, no tu treba napomenuti da ta vrsta lijekova, za razliku od anksiolitika poput apaurina, ne uzrokuju navikavanje. No osim takvog liječenje depresivnim ljudima i onima koji su izloženi kroničnom stresu najbolji je savjet da se redovito bave fizičkom aktivnošću.” Dokazano je da fizički napor izaziva psihičku relaksaciju i time otklanja štetnost akumuliranog stresa.

“Poslovni ljudi trebaju napokon shvatiti da si moraju dopustiti odmor. Znam da mnogi godinama nisu bili na godišnjem, a kamoli uzimali slobodne vikende. No to može biti i uglavnom je uistinu pogubno. Čovjeku treba odmor da bi normalno funkcionirao, jer ako nemamo bar malo vremena za sebe, obitelj i ono što nas opušta samo je pitanje dana kad ćemo puknuti poput balona”, zaključuje psihijatar Branko Potočnik.

Poslom opterećen čovjek od stresa ne “puca” samo psihički. U nekoliko posljednjih desetljeća znatno se promijenio način života stanovništva u gradovima, što je uzrokovalo i nastanak nekih novih vrsta tegoba, posebno kad govorimo o tzv. managerskoj populaciji. Zaposleni ljudi sve se manje kreću, vode život pun stresa i puno vremena provode u uredu ili sjedeći za kompjutorom, što dovodi do poremećaja sustava za kretanje. Najčešće se radi o problemima vratne i slabinske kralježnice.

“Mislim da su stres i nedovoljna tjelesna aktivnost menadžera najčešći inicijator njihovih zdravstvenih tegoba. Katkad se javljaju pacijenti koje muče strašni bolovi, a ponekad su gotovo nepomični”, objašnjava Mato Žugaj iz Poliklinike za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju “Dr. Žugaj”. Nekoliko godina radio je u Njemačkoj i kaže da su problemi koji muče moderne poslovne ljude u obje zemlje gotovo identični. Nakon respiratornih infekcija najčešći razlog odlaska k liječniku su tegobe s kralježnicom, a većina pacijenata imaju između 30 i 50 godina. Riječ je i o ogromnom novcu, o čemu govori podatak kako godišnji posredni i izravni troškovi liječenja križobolje u SAD-u iznose 100 milijardi dolara.

Žugaj smatra da je osim liječenja jednako važna i prevencija. Iznimno važno je izabrati pravilan položaj prilikom rada za kompjutorom. Upravo zbog nepravilnih položaja tijela sve su češće bolesti ruku, recimo neke od njih izaziva upotreba kompjutorskog miša. Pritom stradavaju razni dijelovi od prstiju, preko lakta pa do ramena. Skraćuju se tetive, javlja bol, a ruka postaje funkcionalno ograničena.

Žugaj kaže da posljednjih godina, upravo zbog smanjene tjelesne aktivnosti, ima sve više mladih pacijenata. “Život u uredu i automobilu vezan je za krivo držanje, a posljedica je slabost mišićno-tetivnog tkiva. U prvo vrijeme to su napetost i bol u mišićima, koja se mogu razviti u ozbiljnija oboljenja poput hernije diska koja traži operativni zahvat”, smatra dr. Žugaj.

Ovisno o fazi bolesti u kojoj dolaze u njegovu polikliniku, svojim pacijentima predlaže razne oblike terapije. Pritom napominje kako je vidljivo da se kod većine ljudi u posljednje vrijeme povećala briga za vlastito tijelo i njegovo zdravlje. Sve više ih se javlja pri pojavi prvih simptoma, a liječnici im sugeriraju preventivnu brigu o sebi. “Uvijek preporučujem bavljenje sportom jer je to najbolji način brige o svom organizmu. Na taj način jačate zglobove, mišiće i kralježnicu, što je iznimno važno. Ovisno o životnoj dobi i stanju u kojem se nalazi tijelo treba izabrati i sport, ali vožnja biciklom, plivanje ili brže hodanje su za svakoga, a mlađi i snažniji mogu trenirati i kontakt-sportove poput nogometa ili košarke. U uredu mogu raditi jednostavne vježbe za kralježnicu koje traju manje od deset minuta, a sprječavaju pojavu tegoba”, smatra dr. Žugaj.

Jedan od većih problema je kako motivirati pacijente na promjenu životnih navika. Dio ih prihvaća liječnički savjet, ali mnogi se poslije određenog vremena vrate starim lošim navikama.

Bez obzira na to koliko razoran bio, poslovni ljudi moraju se naučiti nositi sa svakodnevnim stresom. Nacionalovi sugovornici – vrhunski menadžeri i uspješni biznismeni, čini se, uspijevaju u tome.

Željko Čović, predsjednik Uprave Plive, priznaje da svakodnevno primjećuje kako užurbani radni ritam donosi stres: “Pogotovo je tako kad u zgusnuti radni tempo ubrojimo još i česta i duga putovanja. Moj radni dan prosječno traje više od 12 sati dnevno, počinje oko 8.30 a završava oko 20 sati. Razlog tako dugog radnog dana je uvjetovan time što Pliva ne posluje samo na jednom kontinentu, stoga me i vremenska razlika primorava da svoje radno prilagodim svim našim kompanijama, kako na našem, tako i na američkom kontinentu. Upravo zbog toga moj radni tjedan često ima između 65 i 70 radnih sati”, kaže Željko Čović. Srećom, veli, mada je pod značajnim stresom, još nije iskusio ozbiljnije zdravstvene tegobe. Svoje zdravlje, kaže, na zadovoljavajućoj razini održava preventivnim zdravstvenim pregledima.

“Bavljenje sportom mi je također od velike koristi. Vrlo su važni i disciplinirani način života te zdrav način prehrane. Uravnotežena i lagana prehrana nevidljiv je ali korisni asistent svakom menadžeru. Na kraju, ali ne i manje važno, ovaj posao, iako vrlo zahtjevan i stresan, donosi i zadovoljstvo nakon svakog uspješno završenog projekta”, zaključuje predsjednik Uprave Plive.

Prema istraživanju Europske agencije za sigurnost na radu i zaštitu zdravlja, stres na radnome mjestu prisutan je kod svakog trećeg zaposlenika Europske unije. Čak 75 do 90 posto svih posjeta liječniku opće prakse povezani su s kroničnim stresom. Prema prikupljenim podacima, stresom na poslu u EU obuhvaćeno je 28 posto zaposlenih ili 41,2 milijuna zaposlenih. Posljedica stresa na poslu je 50-60 posto svih izgubljenih radnih dana, ali i oko 5 milijuna nesreća na poslu. To znači gubitak najmanje 20 milijardi eura godišnje.

Radni dan Drage Munjize, predsjednika Uprave Konzuma, traje između 12 i 14 sati, a radi šest dana tjedno. U takvom ritmu stres se, veli, ne može izbjeći: “No stres je normalan dio mog života, kao i svih novinara, menadžera, liječnika, sportaša, svih zapadnjaka. U mom slučaju stres je poticaj za još kvalitetnije rezultate. Imam i sreću da zbog stresa nemam zdravstvenih tegoba, i to zato što se bavim sportom i vodim normalan obiteljski živo”, kaže Drago Munjiza dodajući kako se poslovnog stresa rješava odlazeći u teretanu tri do četiri puta tjedno, posjećujući kino sa suprugom i djecom, te čitajući knjige i uživajući u glazbi.

Glazba ima veliku ulogu i u relaksaciji Irene Džepine, direktorice marketinga Diners Cluba koja se slaže da je stres postao dio njenog svakodnevnog radnog okruženja. “Moj radni dan traje minimalno osam sati. Međutim, nakon toga slijedi rad na sebi, koji je danas imperativ uspješnog poslovnog čovjeka. A to svakako obuhvaća sustavnu edukaciju, praćenje recentne literature, kao i praćenje aktivnosti konkurencije. Dakle, radni mi se dan često nastavlja i nakon izlaska iz ureda te produžava na dodatne višesatne poslovne obveze. Kako me funkcija voditeljice Odjela marketinga u Diners Clubu često odvodi i na poslovna putovanja, radni se ritam proteže i na vikende. Ipak, organizacija radnog vremena u Diners Clubu iznimno je kvalitetna te je produljeni boravak na radnom mjestu do kasnih večernjih sati rijetkost, a ne pravilo”, kaže Irena Džepina. Priznaje pritom da svakodnevne brojne obveze i vrlo velik broj ostvarenih kontakata izaziva zasićenje, ali da unatoč tome u svom poslu uvijek pronalazi iskonsku ljepotu. “Kad mi se čini da me pobjeđuje ritam posla, uvijek se sjetim da sam od prvog radnog dana zapravo sanjala o poslu koji će me upućivati na nove osobe i u kojem ću do maksimuma iskazati svoje vrijednosti te uživati u kreativnosti svojih suradnika. Naravno, svaki stres nestaje kad dobijete pozitivnu kritiku o svom radu od kolega, poslovnih partnera ili korisnika. Kako je dinamika našeg poslovanja takva da se iz jednog projekta uskače u drugi, vrlo se brzo vide i rezultati, koji su svojom uspješnošću pravi melem na ranu”, veli direktorica marketinga Diners Cluba. Dodaje kako nije podlegla zdravstvenim tegobama uzrokovanima stresom, a razlog dobrom zdravlju vidi, kaže, u iskrenom smijehu koji joj u svakodnevnoj suradnji s kolegama dobro dođe kao vježba za relaksaciju. Irena Džepina barem triput tjedno vježba u salonu Figurella, a jednom tjedno kući joj dolazi maserka Sandra Grgec, koja joj više od sat vremena radi sportsku masažu.

“Ove aktivnosti su sjajne jer me isključuju od podsvjesnih planiranja promotinih aktivnosti ili planiranja rokova. Ujedno, omiljena mi je aktivnost šetnja s prijateljima u kvartu jer tada, uz razgibavanje kroz opuštajući razgovor primjenjujemo i ‘mentalnu higijenu’. Moram priznati da vikendom najčešće na Jarunu onih šest kilometara oko jezera svladavam probijajući se među rolerima i biciklistima. Inače, smatram da je najveći neprijatelj svakog čovjeka njegova nesigurnost, nakon koje dolazi stres. Ako ste sigurni u sebe i svoje znanje, ako u međuljudskim kontaktima uspijevate kod suradnika potaknuti ono najbolje u njima, od stresa štitite i sebe i druge.”

Neda Čekolj, direktorica marketinga Radija 101, kaže da zbog prirode svog posla u elektroničkom mediju teško može odrediti granicu kada njen radni dan počinje , a kada završava: “Vrlo često čak i kad se i odmaram ili radim kućne poslove razmišljam o projektima koje treba inicirati, kompanijama i ljudima koje treba kontaktirati pa uzimam papir i zapisujem. Zaista ne znam koliko zapravo radim. Dinamika posla u marketingu, uz užurbani ritam, nužno uzrokuje pritisak i određene doze stresa , ali taj isti stres često vas pokreće i pozitivno djeluje na vaš posao. Nažalost, postoji i onaj ‘negativan’ stres koji najčešće ubija moj želudac”, kaže Neda Čekolj. Ona smatra da loš stres najviše uzrokuje ljudska glupost i loša komunikacija, a najboljim načinom borbe protiv te prevelike doze adrenalina smatra dobre večeri i finu klopu s prijateljima. Zdravijom je, veli, čini i šetnja prirodom, a fizičko i psihičko opuštanje osigurava si odlaskom na masažu.

“Ozbiljnijih zdravstvenih tegoba zbog stresa nisam imala. Jedino mi je prilikom nedavne gastroskopije liječnik poručio kako je moj želudac ‘namršten’, te bih trebala pripaziti na svoju prehranu i ‘izbjegavati stres’. Mislim da u današnjim uvjetima nitko ne može izbjegavati stres . Čini mi se da je najvažnije pronaći dobar ‘ispušni ventil’”, zaključuje voditeljica marketinga Radija 101.