Objavljeno u Nacionalu br. 915, 14. studeni 2015.
APPLE, GOOGLE I MICROSOFT krenuli su kao startup tvrtke, a Nacional donosi priču o tome kako su mladi poduzetnici iz Hrvatske uz pomoć države započeli svoje poslove od nule i da upravo oni mogu biti pokretači domaćeg gospodarstva
Početkom prošlog tjedna predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Tomislav Karamarko nastupio je u emisiji “2U9” na kanalu Jabuka TV i u njoj izjavio da se “stand-up firme” svakog dana razvijaju, zapošljavaju ljude te da postoji model od kojeg možemo učiti. Pritom je, naravno, mislio da startup tvrtke i njihov veliki potencijal u razvitku gospodarstva. Iako je Karamarko upotrijebio pogrešan engleski izraz, upozorio je na jednu važnu temu, koju je Nacional istražio i pokušao provjeriti u kojoj mjeri doista takve tvrtke mogu pokrenuti hrvatsko gospodarstvo.
POSJETILI SMO PRVI HRVATSKI STARTUP INKUBATOR, pričali s pokretačima uspješnihhrvatskih startupova koji već imaju podružnice u regiji i ozbiljne ponude investitora te smo informacije o najperspektivnijima dobili iz državne agencije HAMAG–BICRO koja potiče razvoj malog i srednjeg poduzetništva te inovacija.
Boris Guina, zamjenik predsjednika Uprave agencije HANAG–BICRO, smatra da spomenuta teza stoji jer su, kaže, startupi u svim dosadašnjim tehnološkim revolucijama bili oni koji su donosili inovativne proizvode na tržište i s ostvarenim komercijalnim uspjehom postepeno prerastali u globalne kompanije. Navodi primjer SAD-a gdje male tvrtke po zaposlenom imaju 13 do 14 puta više patenata nego velike tvrtke i predstavljaju izvor inovacija za sebe, ali i za velike. “U 2011. godini tvrtke pokrenute rizičnim kapitalom u posljednjih 40, 50 godina pridonijele su ekonomiji SAD-a s 21 % BDP-a i 11 % zaposlenosti. U Finskoj računaju da na jedan euro koji investira, država kroz kumulativne poreze dobije nazad 20 eura. Primjer zemlje s najvećom koncentracijom inovacija i poduzetništva u današnjem svijetu, svakako je Izrael. Mala zemlja s oko 7,6 milijuna stanovnika, ima oko 4800 startup tvrtki i privlači daleko više rizičnog kapitala po osobi od bilo koje druge zemlje u svijetu. Primjerice, SAD privuče 70 dolara rizičnog kapitala po osobi, dok Izrael čak 170 dolara po osobi”, kaže Guina i ističe da Hrvatska posljednjih godina ulaže velike napore u razvijanje institucionalnih okvira za podršku inovacijskom procesu putem kojeg se investira javni novac u inovativne male tvrtke te potiče tvrtke na ulaganje u istraživanje i razvoj. Otvaranjem Pre-Seed i Seed venture capital fondova, neophodnih za zatvaranje financijske konstrukcije projekta, Hrvatska, kaže, zasigurno predstavlja povoljno poduzetničko okružje za kvalitetne i perspektivne startupe.
HAMAG–BICRO PODUPIRE OSNIVANJE I RAZVOJ malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva u Hrvatskoj, primarno olakšavajući pristup financiranju. “Naša svrha ogleda se u strateškom kreiranju jedinstvenog sustava koji će poduzetnicima pružiti podršku kroz sve razvojne faze poslovanja – od istraživanja i razvoja ideje pa sve do komercijalizacije i plasmana na tržište. Iznimno smo zadovoljni i odazivom poduzetnika i ulagača u program poticanja ulaganja u vlasnički kapital inovativnih subjekata malog gospodarstva, takozvani Pre-Seed fond. Prve ugovore potpisali smo s tvrtkama Agrivi s investicijom od 200.000 kuna, Thorium s investicijom od 102.000 kuna te Snap Tap koji je osigurao investiciju od 150.000 kuna. Do kraja godine očekujemo da će kroz taj program biti sufinancirano gotovo 20 projekata čime će cjelokupni iznos od predviđenih pet milijuna kuna iz proračuna, biti iskorišten. Što se tiče ulagača, do sada su najveći interes za program pokazali postojeći, renomirani ulagači, što je i logično s obzirom na činjenicu da su upoznati s procesom pripreme inovativnih projekata”, otkriva Guina.
Za svaki program određuje se metodologija evaluacija prema kojoj se odlučuje koji će se startupi podržati. Tako je, recimo, HAMAG–BICRO za startup Oradian odobrio jamstvo u iznosu od 1,2 milijuna kuna, što predstavlja ukupnu investiciju od 2,6 milijuna kuna. Guina smatra da je Oradian svakako tvrtka s perspektivom. Izdvaja je, kaže, sposoban i ambiciozan tim mladih ljudi, inovativan pristup, upornost i jaka želja za uspjehom. Navodi još neke uspješne primjere kojima je potpora agencije pomogla u rastu i razvoju poslovanja i plasmanu na tržištu, a to su: ALTPRO, Rimac automobili, ShoutEm, odnosno Pet minuta, iSTUDIO, odnosno Degoridan, Azonprinter, PhotoMath, Systemcom, Citus, Agrivi, Visiobike i Mash.me.
Novi inovativni projekti u početnoj fazi razvoja novih proizvoda, usluga i tehnoloških procesa sufinancirat će se u iznosu od 35 do 350 tisuća kuna u trajanju 12 mjeseci
U PROTEKLOM PERIODU KROZ INOVACIJSKE PROGRAME sufinancirali su 309 inovativnih projekata s 306 milijuna kuna potpore. “Baza projekata za rizični kapital svakako postoji. To potvrđuje i činjenica sve većeg broja prijava na ovogodišnje HAMAG–BICRO inovacijske programe potpore, za koje smo u prvoj polovici 2015. godine osigurali 68 milijuna kuna. Iznimno smo zadovoljni i odazivom poduzetnika i ulagača u program poticanja ulaganja u vlasnički kapital inovativnih subjekata malog gospodarstva, takozvani Pre-Seed fond”, kaže Guina i nadodaje da je cilj tog programa poticanje ulaganja u vlasnički kapital inovativnih subjekata malog gospodarstva od prihvatljivih ulagača radi daljnjeg razvoja i/ili komercijalizacije inovativnog proizvoda ili usluge odobravanjem dodatnih sredstava u obliku bespovratne potpore. Do sada je, ističe, ukupno 19 poduzetnika ostvarilo pravo na bespovratnu potporu u sklopu tog programa i za njih će se dodijeliti potpore u iznosu od 3.385.500 kuna. Isti iznos u te firme uložit će i razni domaći i strani investitori. Guina kaže da su u suradnji s Gradom Zagrebom odabrane firme ostvarile i pravo na dodatnu potporu u ukupnom iznosu od 866.750 kuna. “Za spomenuta poduzeća kroz ovaj program omogućen je pristup financiranju za razvoj i komercijalizaciju proizvoda u ukupnom iznosu 7.637.750 kuna. Tvrtke u periodu ulaganja, koje se ovisno o samom projektu kreće od 12 do 24 mjeseca, planiraju otvoriti više od 70 novih radnih mjesta”, kaže Guina.
OVOG MJESECA POKRENULI SU, kaže, novi regionalni fond rizičnog kapitala vrijedan 40 milijuna eura, namijenjen ulaganju u vlasnički kapital na području zapadnog Balkana – u Hrvatskoj, BiH, Makedoniji, Kosovu, Crnoj Gori, Albaniji i Srbiji – kako bi se osigurala ključna sredstva za male i srednje poduzetnike početnike i one u ranoj fazi rasta. “Ulagat će se u MSP-ove od Seed do rane faze rasta, u inovativne sektore koji pokazuju veliki potencijal za rast, s posebnim fokusom na informacijsku i komunikacijsku tehnologiju (ICT)”, kaže Guina ističući da prosječna veličina ulaganja varira od 0,5 milijuna eura do 1,5 milijuna eura te se očekuje financiranje od 45 do 55 tvrtki.
Isto tako, 16. studenog 2015. otvaraju Program provjere inovativnog koncepta (PoC 6) namijenjen sufinanciranju prihvatljivih pretkomercijalnih aktivnosti inovativnih znanstveno-poduzetničkih projekata koji se nalaze u početnoj fazi razvoja novih proizvoda, usluga i tehnoloških procesa. “Prihvatljivi projekti sufinancirat će se u iznosu od minimalno 35.000 kn do najviše 350.000 kn i u trajanju do najviše 12 mjeseci. Za dodjelu bespovratnih sredstava iz programa PoC, na temelju najavljenog natječaja predviđeno je ukupno 16 milijuna kuna”, otkriva zamjenik direktora HAMAG–BICROA Guina. Startupi, nadodaje, pravdaju svaku dobivenu potporu i ulaganje tako što otvaraju nova radna mjesta, unaprjeđuju poslovanja, povećavaju prihod te poslovanje šire izvan naše države.
Vjeruje da bilježenje napretka u jačanju povoljnog poduzetničkog okruženja i investicijske klime može mlade ljude zadržati u Hrvatskoj. To se, prije svega, može postići financijskom potporom. “Bez nje sva znanja, iskustva i rad nije moguće u potpunosti iskoristiti. Naravno, iznimno je važno mladim tvrtkama pružiti kvalitetno obrazovanje, mentorstvo i tehnološku infrastrukturu pomoću koje će svoje ideje lakše komercijalizirati i plasirati na tržište”, zaključio je Guina.
JEDNO OD TAKVIH MJESTA NA KOJIMA TIMOVI sa startupom mogu dobiti savjete mentora kako što bolje svoju ideju razviti i prodati potencijalnim investitorima, jest Zagrebački inkubator poduzetništva. Osnovali su ga 2012. Damir Sabol, Mihovil Barančić, Saša Cvetojević i Ivo Špigel. Prvi je startup inkubator u Hrvatskoj i jedan od najjačih u regiji. Prošle godine Ministarstvo poduzetništva i obrta proglasilo ga je najboljom poduzetničkom potpornom agencijom. Kroz svoje programe mladim poduzetnicima iz regije daju smjernice kako pokrenuti vlastiti posao. U tri godine školovali su sedam generacija, što je ukupno 49 timova, i ostvarili su 400.000 dolara investicija. Krajem rujna ove godine započeo je njihov osmi četveromjesečni program na koji je primljeno osam startup timova koji uz iskustvo i savjete mentora i poduzetnika iz Hrvatske i svijeta, razvijaju svoje ideje.
Dva puta tjedno imaju i radionice podijeljene na edukativne i izvještajne sastanke. Timovima je dozvoljeno koristiti prostorije zagrebačkog inkubatora, a Nacional je dio timova posjetio u tim istim prostorijama. Dočekali su nas predstavnici četiriju timova – Sail Roter, Adopta, Advanced Handball Statistics te My Adventure. Ispričali su za Nacional o svojim startup projektima, osnovnim značajkama njihovih rješenja te ciljanim korisnicima.
Dino Mandić pokrenuo je startup Sail Router, desktop i serversku aplikaciju koja pomaže vlasnicima brodova smanjiti potrošnju goriva upotrebom strojnog učenja. “Naš cilj je primijeniti napredne simulacijske proračunske tehnologije za ostvarenje cilja smanjenja potrošnje goriva. Potrošnja bi se smanjila uz pomoć izračuna optimalne rute na oceanu. Kapetanu se dojavi koji bi parametri broda trebali biti optimalno podešeni da se smanji potrošnja goriva, s obzirom na to da brod troši gorivo ovisno o valovima. Trebalo bi izbjegavati manje podobne valove”, objašnjava Mandić i naglašava da je potrošnja goriva brodova veliki problem u svjetskim okvirima. “Prije nekoliko godina, kada je počela kriza, brojne brodarske kompanije ušle su u probleme i počele su se brinuti o svojim troškovima. Organizacija potrošnje goriva je vrlo važna stavka. Prije toga sam napravio sličan program za jedrilice, gdje sam preračunavao rute. Slično sam primijenio na brodove”, ističe Mandić. Nastoji primijeniti poznate tehnike hidrodinamike broda. Bazira se na postojećim rješenjima, s tim da bi, kaže, volio ponuditi korisnicima nešto bolje. Proizvod je za globalno tržište, a volio bi, kaže, čuti s hrvatske strane o konkretnim problemima s kojima se brodovlasnici suočavaju.
Dino Barać je osnivač Adopte, platforme za zapošljavanje koja pomaže pronaći i zaposliti najbolje kandidate u tehnološkom svijetu. “Kompanije mogu na jednom siteu objaviti informacije o poslu. Povezani smo s brojnim društvenim mrežama, npr. s LinkedInom, Facebookom i sličnima. Kada kliknete na stranicu, vaš posao objavi se na brojnim drugim stranicama i dobivate kandidate iz različitih izvora. Tražite li kandidata koji će od, recimo, nekoliko tisuća kandidata biti najbolji, možete brzo čitati životopise tako da što brže dođete do željenog broja najboljih kandidata. Tu su i komunikacija s njima, ugovaranje intervjua, testiranje i slično”, kaže Barać i dodaje da je njihova konkurencija generička. Slični startupi su uglavnom iz Amerike i primjenjivi su na sve poslove.
“Mi smo se specijalizirali za tehnološki svijet i želimo ići duboko u njega”, ističe Barać.
JOSIPA KOVAČEV NEDAVNO JE NA FAKULTETU ELEKTRONIKE I RAČUNARSTVA u Zagrebu diplomirala programsko inženjerstvo i informacijske sustave i dio je startupa Advanced Handball Statistics, cloud servisa za naprednu dinamičku analizu rukometne statistike u stvarnom vremenu i kroz podatke dobivene iz mobilne aplikacije s intuitivnim sučeljem, prilagođenim za jednostavno praćenje utakmice. Za razliku od ostalih sličnih usluga, ovaj startup nudi uslugu praćenja u stvarnom vremenu. “Podaci se na detaljnoj razini alatima poslovne inteligencije obrađuju odmah i tako treneri, mediji i svi koje zanima rukomet mogu odmah vidjeti analizu i neke podatke iz utakmica, kako aktualne, tako i prošlih.
Oni sami mogu birati po kojim parametrima žele analizu. Treneri i mediji putem tog startupa mogu vidjeti gdje koji igrač u kojem dijelu terena gubi formu, gdje griješi. Treneri bi tako, s obzirom na našu analizu, mogli bolje odrediti taktiku. Koristit će svakako i rukometnim federacijama”, kaže Josipa Kovačev i dodaje da im je ideja došla od Tomislava Hlupića, bivšeg rukometaša i trenera, koji je također dio ovog startup tima. On je, kaže, najviše kroz razgovor sa svojim suigračima shvatio što im treba te čega nedostaje u rukometnom svijetu. Rukomet još nema takvo što, dok ih je u nogometnom svijetu mnogo više.
Iskra Ušćumlić je s bratom developerom i sestrom koja je marketinški stručnjak, pokrenula My Adventure, startup koji omogućava da se podaci potrebni avanturistima nađu na jednom mjestu. Za to je potrebno koristiti alate kodiranja, statistike i dizajna. “Radimo trenutno na aplikaciji koja će se isključivo fokusirati na rute kroz planine i šume. Rute će biti mapirane i moći će se vidjeti 3D prikaz ruta, koliko su teške te iskustva drugih ljudi. Imat će i tipku za uzbunu (alert button) uz pomoć koje će se moći, recimo, kada se izgubiš na Biokovu, poslati SMS-ovi koordinatorima. Stranica postoji, a mobilna aplikacija je u izgradnji”, zaključuje Iskra Ušćumlić.
Svi oni su u Zagrebački inkubator poduzetništva došli kako bi naučili više o poduzetništvu jer im je svima, kažu, to slabija strana. Tehnički su dobro potkovani, no svjesni su da je u polju startupa jako bitna brzina realizacije ideje. Preko mreže iskusnih mentora dobivaju smjernice i savjete, ali ističu da je odluka uvijek na njima samima. Najviše savjeta dobili su o tome kako napraviti proizvod za tržište. Na finalnoj prezentaciji vidjet ćemo tko je najviše profitirao od višemjesečne edukacije.
STARTUP PROJEKTI OVE GENERACIJE IMAJU BOLJI PRISTUP financiranju nego što je dosad bio slučaj: do 125 tisuća eura u Pre-Seed fazi i do tri milijuna eura u ranoj fazi i fazi rasta startupa. Potpisano je strateško partnerstvo s dva capital fonda, austrijskim Pioneers Ventures i Speedinvestom.
Osim toga, timovi mogu ostvariti početne investicije direktno od ZIP-a, do 10.000 funti. Omogućuje to uspješna “equity crowdfunding” kampanja na platformi Seedrs.com, na kojoj je sredinom prošle godine od 190 individualnih investitora prikupljeno 68.700 funti, odnosno, 660.000 kuna.
“Glavnina posla odvija se oko razvoja proizvoda, prodaje te interakcije s korisnicima”, kazali su iz Tourgenta, startupa koji je na natjecanjima Shift Challenge i App Start Contest osvojio nagradu za najbolji startup. Iza Tourgenta stoje trojica studenata – Matija Matija, Ivan Jolić i Milan Kovačić.
Nagrade su im donijele kredibilitet, ali kažu da su sada izazovi veći jer osim njih samih, sada i drugi od njih puno očekuju. Imaju svoju tvrtku na koju se planiraju fokusirati. Iz Tourgenta su nam objasnili da je njihov startup “cloud software za upravljanje poslovanjem autobusnih prijevoznika koji se bave ne-linijskim autobusnim prijevozom.
Omogućuje prijevoznicima organizaciju svih resursa i aktivnosti, analizu profitabilnosti te komunikaciju unutar tvrtke. Sastoji se od web aplikacije koju primarno koriste manageri te od mobilne koju primarno koriste vozači na terenu, a u nju unose sve podatke i dobivaju upute. Ne-linijski prijevoz odnosi se npr. na to kada neka putnička agencija unajmi autobus za grupno putovanje od Zagreba do Rima ili kad neka tvrtka unajmi autobus za teambuilding itd”.
Ime Tourgent nastalo je, kažu, spajanjem riječi “Tour”, “Urgent” i “Agent”. Simbolizira prijevozničku industriju te ubrzavanje i unapređenje poslovnih procesa. Startup tvrtke, kažu, svakako mogu igrati veliku ulogu u napretku svakog gospodarstva pa tako i Hrvatskog. “Pogledajmo samo za primjer pet najvećih kompanija na Fortune 500 listi po tržišnoj vrijednosti; od tih pet kompanija čak tri su u početku bile startupi – Apple, Google/Alphabet i Microsoft”, kažu iz Tourgenta.
Za sada ekipa Tourgenta planira ostati u Hrvatskoj. Međutim, ovisno o tome kako će se stvari razvijati, moguće je, kažu, da završe negdje drugdje gdje će uvjeti biti bolji. “Poslovanje u RH ima svojih prednosti i mana; prednost su manji troškovi nego naprimjer Silicijskoj dolini i veća dostupnost kvalificirane radne snage, dok su mane birokratiziranost i sporost državnog aparata te dosta manja dostupnost kapitala”, kažu iz Torgenta.
‘U Hrvatskoj su manji troškovi poslovanja nego u Silicijskoj dolini i veća je dostupnost kvalificiranih radnika, ali je manje dostupan kapital i teška je birokracija’
Dobro to znaju programer Tomislav Fistrić i jedan od najboljih hrvatskih stručnjaka za internetski marketing Jan Jilek, koji svojim idejama pridonose napretku oglašivačke industrije. Prije nešto manje od tri godine počeli su razvijati novo rješenje za mjerenje posjećenosti web stranica. Prišli su im potom iz Ipsos pulsa sa željom za suradnjom. “Kako bismo krenuli s idejom, uložili smo svojih 50.000 eura. Godinu dana kasnije potpisali smo ugovor s Ipsosom o tome da će ono biti službeno rješenje za njihovo online mjerenje te će biti prisutno u Adria regiji. Nakon toga počeli smo razvijati rješenje. U nedostatku financijskih sredstava otišli smo u Infodom po investiciju. Pristali su uložiti 100.000 eura te su tražili i postotak u firmi”, prisjeća se Fistrić početaka startupa nazvanog DotMetrics. Sada imaju ured pored zagrebačkog Doma sportova s ukupno četvero radnika, uz njih dvojicu. Marko Pijelić je glavni od trojice programera, Anamarija Vuko je product managerica, a Dino Klobučar bavi se JavaScriptom.
Službeno su krenuli s radom u srpnju ove godine. Mjerenje je pandan Gemiusu koji je dugi niz godina prisutan u Hrvatskoj. U samo dva mjeseca proširili su se na Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, a razvijaju se i u Sloveniji. Niz medija i agencija kupuje njihov softver. “Trenutno mjerimo oko 400 siteova. Svakodnevno na oko 25 milijuna uređaja obrađujemo oko 120 milijuna eventova, npr. korisnik je došao, otišao sa sajta, napravio je nešto i slično”, otkriva Fistrić i ističe da je razlika između Gemiusa i DotMetricsa u tome što DotMetrics mjeri rezultate za svaki dan. “Mi svakodnevno imamo statistike za prethodni dan i te statistike su granulirane na bazi svakog uređaja koji se mjeri individualno i sprema u jednu ogromnu bazu podataka”, kaže Fistrić. Marketinške kompanije i mediji putem DotMetricsa mogu raditi detaljnija planiranja poslovanja, odnosno, mogu imati uspješnije kampanje.
U sljedeće tri, četiri godine žele biti jedno kompletno rješenje za marketinške kampanje i medijske kuće. Fistrić kaže da pregovaraju s jakim investitorima s čijim se investicijama planiraju još više proširiti.
IZRAEL NAVODI KAO ZEMLJU U KOJOJ JE NAJLAKŠE OSTVARITI investiciju za startup i koja ih ima najviše po glavi stanovnika. Poslije Izraela, najbolja država za razvoj startupa je SAD . “U SAD-u se dobije puno veća Seed, početna investicija. Veća je i do pet puta nego u Europi i na nju se gleda kao na dugoročno ulaganje. U Europi se na investicije u startupe gleda kao na nešto kratkoročno. Investira se uglavnom u mobilne aplikacije jer je putem njih lakše doći do krajnjeg korisnika”, kaže Fistrić i nadodaje da je razlika i u brzini širenja startupova u Europi i u SAD-u. “U Europi nema koncepta brzog širenja, korporacije se ne boje startupova. Problem je i raštrkanost tržišta.
U svakoj zemlji gdje želiš otvoriti ured, moraš se prilagoditi zakonima. U SAD-u su investicije veće, pa startupovi brže rastu, lakše se bore s korporacijama”, ističe Fistrić te dodaje da je fleksibilnost prednost startupova naspram korporacija koje imaju uhodan mehanizam. Smatra da u Hrvatskoj ima mnogo talenata, ali ih većina ne ostaje u Hrvatskoj. “Ne fokusiramo se na sektore koje startupi mogu razvijati.
Zakonski akti nisu optimizirani prema njima, sporo se provode. Nedovoljno su informatizirani sustavi. Uz to, ljudi odlaze tamo gdje su manji porezi i gdje lakše mogu razviti firmu s većom investicijom”, kaže Tomislav Fistrić. Smatra da se u Hrvatskoj startupi nedovoljno potiču, a na natječajima nisu jasne provjere kvalitete za financiranje.
“Ipak, neki pomaci su napravljeni. Jednostavnije je otvoriti firmu. Sada postoji i e-građanin. Međutim, daleko je to od jedne Estonije koja ima elektronske kartice pomoću kojih je moguće glasati od kuće, imaju manje poreze, specifične poticaje za investitore, razne akceleratore. Ono što je najbitnije, imaju kulturu startupova”, zaključuje Fistrić. Ta kultura u Hrvatskoj se tek treba početi graditi.
Komentari