Suočena s trajno prisutnim osudama namjernog prekida trudnoće, zagovaranjima celibata kao jedine prihvatljive metode planiranja obitelji i pokušajima da se suzdržavanje od spolnih odnosa afirmira kao najsigurnija metoda kontracepcije, Hrvatska se po pitanju korištenja kontracepcijskih sredstava, prema podacima Ujedinjenih naroda, nalazi među najslabije razvijenim europskim zemljama. Koliko je suzdržavanje od seksa pouzdana metoda, najbolje pokazuje Pearl indeks, mjera pouzdanosti različitih kontracepcijskih metoda koju Svjetska zdravstvena organizacija smatra jednim od pokazatelja razvijenosti pojedinih zemalja. Prema tom indeksu na koncu ipak zatrudni 25 od 100 žena koje se suzdržavaju od spolnih odnosa po računici plodnih i neplodnih dana.

Kriterij korištenja moderne kontracepcije Svjetska zdravstvena organizacija ujedno smatra i jednim od pokazatelja razvijenosti zemlje. Uspoređujući se s velikom većinom zemalja EU, Hrvatska je na samom dnu. Tu su je smjestila čak i optimistična predviđanja Ujedinjenih naroda u modelu koji je koristio podatke posljednjeg nacionalnog istraživanja fertiliteta u Hrvatskoj, a koje je napravljeno još za vrijeme Jugoslavije 1970.

Prema njemu, 47 posto stanovnica Hrvatske koristilo je tradicionalnu metodu suzdržavanja od spolnih odnosa. Samo sedam posto parova koristilo je modernije metode, gotovo u istoj mjeri kondome i kontracepcijske pilule. Može se tako reći da je Hrvatska od tada ipak napredovala. Jedina godina u kojoj se postotak žena koje koriste kontracepciju na recept liječnika spustio ispod razine iz sedamdesetih, bila je 2009.

Godinu dana ranije izbila je afera s kontracepcijskim pilulama Yasmin kojima su se pripisivale brojne štetne, pa i smrtonosne nuspojave. Podaci iz ljetopisa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pored toga otkrivaju da je tek 2013. prekinut zabrinjavajući trend pobačaja kao najčešće metode planiranja obitelji u Hrvatskoj.

Koje su najčešće zablude o kontracepciji, koliko žena u Hrvatskoj koristi moderne metode planiranja obitelji i koja je među njima najpouzdanija i najviše zastupljena, pitanja su koja sebi postavlja svaka žena koja se želi zaštititi od neželjene trudnoće. Romana Dmitrović, liječnica s titulom primariusa i specijalizacijom ginekologije, potvrdila nam je da su žene u Hrvatskoj o tome u pravilu vrlo loše informirane.

“Pacijentice obično misle da su kondomi potpuno sigurna zaštita od neželjene trudnoće ako se savršeno pravilno koriste, a rijetko tko zna da čak i u slučaju besprijekornog rukovanja kondomom postoji pet posto šanse za trudnoću. Također, većina pacijentica zaboravi biologiju, koja kaže da jajna stanica živi 24 sata, a spermiji čak do pet dana, što efektivno smanjuje prostor za sigurne odnose na vrlo malo dana u mjesecu, a i to samo ako ovulacija padne u predviđeno vrijeme”, navodi neke od uobičajenih zabluda liječnica koja je dio stručnog tima zagrebačke poliklinike Beta Plus za ginekologiju, porodništvo i reprodukcijsku medicinu.

Uredan ciklus i ovulacija u predviđeno vrijeme pretpostavke su za točan izračun plodnih i neplodnih dana čak i kod testova koji se mogu kupiti u ljekarnama.

“Oni nisu pouzdani za potrebe kontracepcije, kao što nisu pouzdane ni aplikacije na mobitelu koje sad sve pacijentice imaju. I jedno i drugo polazi od pretpostavke savršenog ciklusa kakav, iz mog iskustva, ima možda desetak posto pacijentica”, kaže Romana Dmitrović.

Pritom bi žena ili djevojka trebala biti upoznata s barem trima metodama, od praćenja indikatora poput bazalne temperature i cervikalne sluzi do Ogino-Knausove formule u koju, nakon godinu dana sustavnog praćenja duljine menstrualnog ciklusa, treba unijeti trajanje najkraćeg i najduljeg u danima. Za adolescentice je stoga, smatra ova liječnica, oralna hormonska kontracepcija najbolje rješenje.

“Trudnoće se u adolescenciji događaju čak i uz upotrebu kontracepcije”, upozorava Romana Dmitrović navodeći podatak da 27 posto djevojaka koje koriste kontracepciju, ostaju trudne jer su sklone zaboraviti popiti pilulu ili će u panici prekinuti kontracepciju kod bilo kakve nuspojave. “To sugerira da se adolescentice mora dodatno educirati o primjerenim načinima korištenja kontracepcije”, ocjena je ove iskusne liječnice.

Oralna hormonalna kontracepcija, ili takozvane anti-bebi pilule, opasna je samo u slučaju tromboembolijske i cerebrovaskularne bolesti, infarkta miokarda, kongenitalne hiperlipidemije, nedijagnosticiranih krvarenja i oštećenja jetrenih funkcija. Ne bi ih trebale uzimati trudnice do tri tjedna nakon poroda i za vrijeme dojenja, žene koje su starije od 35 godina i puše više od 15 cigareta dnevno ili one koje koriste lijekove koji mogu pojačati ili smanjiti djelovanje kontracepcije.

“Mladim djevojkama koje prvi put žele uzimati hormonsku kontracepciju, u što spadaju pilule, flasteri i prsteni, koje nisu imale partnera ili imaju prvog i zdrave su, jedino što je potrebno jest razgovor s ginekologom koji će na osnovu toga odlučiti o kontracepciji, upoznati ih s prednostima i manama takve kontracepcije, mogućim nuspojavama i dogovoriti kad treba doći na prvi pregled. Ja obično prvi pregled tražim unutar godinu dana nakon prvog odnosa, međutim, po nekim smjernicama i to je prerano. Druge metode kontracepcije o kojima će ginekolog odlučivati, u hrvatskim uvjetima praktično su samo intrauterini ulošci, takozvane spirale”, kaže Romana Dmitrović navodeći i najčešće zablude u vezi pilula.

“Osnovna je zabluda da je prije početka uzimanja potrebno vaditi krv ili napraviti više različitih pretraga. Potom da će se udebljati, postati neplodne, dobiti karcinom, dok je stvarnost dijametralno suprotna – korisnice pilula imaju relativno manji rizik za više različitih karcinoma, relativno manji rizik za neplodnost, a što se debljanja tiče, ono ne nastaje od uzimanja pilula nego od hrane, iako pilule prvih nekoliko mjeseci korištenja uistinu mogu povećati apetit”, kaže Romana Dmitrović. Ipak, ginekolog prije odluke o metodi kontracepcije mora razmotriti puno kriterija. To su svakako dob žene, njezine navike, način života, učestalost spolnih odnosa, pa čak i strahovi. Mlade djevojke tako često zaboravljaju uzimati pilule, starije žene su manje plodne, ali imaju već nekih zdravstvenih rizika, a i kontracepcija nakon poroda ima svojih pravila. Neugodne nuspojave oralne kontracepcije su minimalne i uglavnom prolazne. Neuredna krvarenja mogu biti česta u prva tri mjeseca, a napete grudi, povećan apetit, smanjeni libido i depresija, bezopasni su i prolazni. Nagla i oštra bol u grudnom košu ili otečeni i bolni ekstremiteti, indikacije su kada se treba javiti liječniku.

“Veliku zabrinutost kod potencijalnih korisnica izazvali su u medijima opisani smrtni ishodi kao posljedica poremećaja u zgrušnjavanju krvi kod mladih žena koje su uzimale oralne kontraceptive. Provedena su brojna znanstvena istraživanja o povezanosti kombiniranih oralnih kontraceptiva i nastanka tromboembolije. Najopsežnije kohortno istraživanje u trajanju od 15 godina provedeno je u Danskoj te je zaključeno da rizik od pojave tromboembolije pri primjeni ovih preparata raste s duljinom primjene te visinom doze estrogena. Ulaskom Hrvatske u EU, svi novi lijekovi, pa tako i kontraceptivi, registriraju se centralno na razini Europske agencije za lijekove (EMA-e), a što je velik napredak jer su registracije lijekova u Hrvatskoj kasnile po nekoliko godina u odnosu na one u zemljama članicama EU.

Međutim, dostupnost lijeka pacijenticama ovisi o mogućnosti stavljanja lijeka na Liste lijekova HZZO-a, odnosno, mogućnostima osiguravatelja da financira određene vrste terapija, što nije vezano uz članstvo u EU. U posljednje dvije godine mnogi kontraceptivi postali su dostupniji pacijenticama zbog odluke HZZO-a da neke od njih plaća u potpunosti, a da za druge pacijentice participiraju. Čak i za one kontraceptive koji nisu na Listama lijekova HZZO-a, došlo je do povećanja dostupnosti jer se od početka ove godine svi lijekovi koji nisu na Listama lijekova oporezuju stopom od pet posto PDV-a, umjesto dotadašnje stope od 25 posto”, objašnjava doktorica Petra Turčić, magistra farmacije sa Zavoda za farmakologiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Oralnu kontracepciju u zapadnoj europi uzima 30 do 40 posto žena, a u hrvatskoj tek šest posto

Donedavno se tako u Hrvatskoj nije moglo dobiti ni pilulu za dan poslije, već se improviziralo s kontraceptivima koji su ginekolozima bili dostupni s liste registriranih lijekova. Danas su u Hrvatskoj registrirana dva preparata za hitnu kontracepciju kao prevenciju neželjene trudnoće nakon nezaštićenog spolnog odnosa ili kada postoji velika vjerojatnost da korištena metoda kontracepcije nije bila učinkovita, nakon silovanja, nakon ekspozicije teratogenima ili pak u slučajevima kada je trudnoća visoko rizična za zdravlje žene.

“Prema stavu stručnjaka iz Europske agencije za lijekove, ellaOne ili popularno nazvana “pilula za dan poslije” kontraceptiv je koji sprječava da dođe do trudnoće, a ne abortivno sredstvo, kako se u nekim medijima navodilo. U slučaju da je već došlo do oplodnje jajne stanice, oralni hitni kontraceptivi neće ometati implantaciju oplođene jajne stanice niti će imati degenerativni učinak na embrio, odnosno nemaju abortivni učinak. Mehanizam djelovanja, kao i dokazi o nedjelotvornosti, u trudnica su potvrđeni brojnim ozbiljnim studijama te stavovima stručnih asocijacija poput Svjetske zdravstvene organizacije. Na temelju pomne procjene svih koristi i rizika primjene lijeka ellaOne, Europska agencija za lijekove ocijenila je da se ellaOne može koristiti sigurno i učinkovito bez liječničkog recepta”, kaže Petra Turčić. Upitnik koji pritom treba ispuniti može se pronaći na mrežnoj stranici Hrvatske ljekarničke komore hljk.hr u izborniku “Za pacijenta”.

Ljekarnik treba pružiti detaljan naputak o načinu primjene ellaOne tablete, nuspojavama i upotrebi kontraceptivne metode barijere kao rezervne metode koju treba uzimati najmanje sedam dana nakon uzimanja hitnih kontraceptiva, objašnjava naša sugovornica koja potvrđuje da službeni podaci o najpopularnijem načinu kontracepcije u Hrvatskoj zapravo ne postoje.

“Osobno smatram da se preferiraju upotreba mehaničkih sredstava, točnije kondoma, prirodne metode kontracepcije te oralni kontraceptivi. Porastom učestalosti spolno prenosivih bolesti, provedena je u javnosti velika kampanja kojom se, pogotovo mladima, upotreba kondoma predstavila kao učinkovit i poželjni oblik kontracepcije koji je ujedno i zaštita od spolno prenosivih bolesti.

Prema podacima iz primarne zdravstvene zaštite, oko deset posto žena reproduktivne dobi koristi mogućnost posjeta ginekologu radi savjetovanja o planiranju obitelji ili propisivanja kontracepcijskog sredstva. Najčešće, u više od 75 posto slučajeva, propisuju se oralni kontraceptivi, a znatno manje ili 13 posto intrauterini ulošci. Savjetovanje o planiranju obitelji i reproduktivnom zdravlju provodi se i u drugim dijelovima zdravstvenog sustava, u okviru skrbi obiteljskog doktora te u djelatnosti školske i adolescentne medicine, ali i izvan zdravstvenog sustava. Nažalost, još uvijek se prekid trudnoće neopravdano koristi kao sredstvo kontracepcije, što pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prema kojima je među ženama koje tijekom godine izvrše prekid trudnoće na svoj zahtjev u zdravstvenim ustanovama Hrvatske, više od pola onih koje već imaju djecu i u dobi su od 30 do 39 godina”, interpretira Petra Turčić podatke iz Ljetopisa.

Oralne hormonske kontraceptive koristi oko 100 milijuna žena diljem svijeta. Najčešće se koriste u razvijenim zapadnoeuropskim zemljama gdje ih koristi 30 do 40 posto žena u reproduktivnoj dobi. U Hrvatskoj ih koristi svega oko 100 tisuća žena, što je šest posto populacije žena reproduktivne dobi. Potrošnju oralnih kontraceptiva u Republici Hrvatskoj prati Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), a u zemljama zapadne Europe Svjetska banka. U periodu od 2007. do 2011. zabilježeno je kontinuirano smanjenje potrošnje oralnih kontraceptiva kako prema broju pakiranja, tako i prema iznosu u kunama. U 2012. zabilježen je blaži porast potrošnje u odnosu na 2011. Kad, pak, cijene u Hrvatskoj dostupnih kontracepcijskih sredstava treba usporediti s cijenom u drugim zemljama članicama EU, Petra Turčić nema jednoznačan odgovor.

“Ovisi o tome plaća li pacijentica lijek sama jer nije na listi lijekova ili trošak pokriva osiguranje, bilo u cijelosti ili uz nadoplatu. Kada lijek koji nije na listi HZZO-a plaća pacijentica, opet je teško uspoređivati cijene u zemljama članicama EU zbog različitog načina njihova formiranja i različitih stopa oporezivanja. Kada je lijek na listi lijekova i u potpunosti ga ili djelomično plaća osiguravatelj, primjenjuje se sustav internacionalnog referenciranja cijena lijekova, čime se osigurava da cijena lijeka za građane RH nije veća od prosječne cijene u referentnim zemljama EU, što je regulirano Pravilnikom”, kaže Petra Turčić.

Osim pilule za hitnu kontracepciju, u ljekarnama se bez recepta mogu dobiti samo sredstva za mehaničku zaštitu od neplanirane trudnoće kao što su ženski i muški kondom, cervikalna kapa i dijafragma koja se koristi u kombinaciji sa spermicidnim sredstvima. U ljekarnama su bez recepta najviše traženi muški kondomi i dijafragma. Sva sredstva kontracepcije koja sadrže hormone – oralni hormonski kontraceptivi, transdermalni flasteri, intrauterini ulošci, vaginalni prsten – izdaju se isključivo na recept, kao i Escapelle od 1,5 mg, hitni kontraceptiv koji sadrži sintetski gestagen levonogestrel pa ga zbog toga nije moguće dobiti na zahtjev kao druge hitne kontraceptive.

Korištenje modernih metoda kontracepcije u izravnoj je vezi sa smanjenjem broja namjernih prekida trudnoće. Ipak, najglasniji zagovornici zabrane abortusa ujedno su i protiv uvođenja zdravstvenog odgoja u škole. Seksualnost je s jedne strane tabu tema, a s druge sveprisutna tema i dobna granica u kojoj mladi počinju stupati u seksualne odnose sve je niža. Jedan je način ispirati im mozak o neprihvatljivosti spolnih odnosa prije braka, a drugi podučiti ih o vlastitom tijelu, kako se mogu zaštititi i mogućim posljedicama ako to propuste učiniti.