Istraživanje koje je proveo Nacional pokazalo je da su u ovo pandemijsko vrijeme razne čarter-agencije i one koje nude višednevna krstarenja Jadranom spremne izaći u susret domaćem gostu ali luksuzna putovanja nisu u fokusu interesa hrvatskih turista koje odbijaju visoke cijene najma brodova
Kratko istraživanje koje je proveo Nacional čiji je cilj bio ispitati koliko su u ovo pandemijsko vrijeme razne čarter-agencije i one koje u svojoj ponudi nude višednevna krstarenja Jadranom spremne izaći u susret domaćem gostu, pokazalo je da putovanja morem, bilo na unajmljenoj brodici ili pak u zakupljenoj kabini onih luksuznijih ili malo manje luksuznih brodova za višednevna krstarenja Jadranom, još uvijek nije u fokusu interesa domaćega gosta i za tu se ponudu tek rijetki odlučuju. Razlog za to prije svega leži u cijeni, pa čak i oni domaći turisti koji požele ljetovanje provesti na brodu brzo odustaju već na prvom koraku, čim se susretnu s cjenikom najma brodova. Izuzetak u jednom dijelu ipak čine ponude višednevnih krstarenja na brodovima manje ili srednje veličine, drvenim jedrenjacima ili guletima, čija je cijena u ovoj sezoni znatno bliža džepu prosječnoga gosta.
Iz ponude koju je moguće pronaći na internetu jasno je da su turističke agencije, koje među ostalom ponudom imaju i organizaciju višednevnih krstarenja na turističkim brodovima, svoje turističke aranžmane jednim dijelom prilagodile i domaćem gostu. Posljednjih tjedana znatan broj agencija reklamira akcijske ponude mahom sedmodnevnih krstarenja za vrlo prihvatljive iznose koji konkuriraju čak i hotelskom ili čak privatnom smještaju, pa je tako moguće pronaći aranžmane krstarenja atraktivnim destinacijama poput Kornata ili Brijuna, zanimljivim srednjodalmatinskim otocima, ili pak južnim Jadranom za iznose od 3000 pa do 5000 kuna po osobi, ovisno o razini usluge koju brod nudi. U posezoni, odnosno u drugoj polovini rujna i početkom listopada te su cijene nerijetko još i niže. S obzirom na činjenicu da se takvim turističkim aranžmanom gostu nudi jedinstveno iskustvo plovidbe i dinamičnog odmora prepunog zanimljivih doživljaja tako različito od klasičnog hotelskog smještaja ili onoga u privatnim apartmanima koji mu konkurira čak i cijenom, organizatori turističkih putovanja na brodovima očekuju da će dio domaćih gostiju iskoristiti tu priliku. Prema riječima nekolicine Nacionalovih sugovornika iz segmenta organizacije višednevnih krstarenja, odluka o prilagođavanju cijena platežnim mogućnostima domaćeg gosta donesena je u cilju kakvog-takvog spašavanja sezone. No čini se da ni tako snižena ponuda i prihvatljiva cijena krstarenja nije posebno motivirala domaće goste da se odluče izdvojiti koju kunu više kako bi si priuštili iskustvo plovidbe Jadranom.
Tanja Pilat, direktorica putničke agencije Mondo Travel iz Zagreba, kaže kako je njihova agencija u značajnom dijelu orijentirana upravo na domaće tržište iz kojeg im dolazi oko 98 posto klijenata: „Sve što se prodalo od krstarenja Jadranom, prodano je isključivo na akcijama, redovna cijena krstarenja je previsoka, a akcije su ove godine bile zaista znatno prihvatljivije. Po redovnoj cijeni nismo prodali niti jedno krstarenje.“
Tanja Pilat dodaje da akcijske cijene jednako vrijede i za domaće i za inozemne turiste. Ipak priznaje da je, unatoč drastično sniženim cijenama prilagođenima upravo domaćem gostu, ove godine potražnja izuzetno mala: „Stižu nam upiti za Jadran i nešto malo za krstarenja Mediteranom. Europske destinacije i daleka putovanja za sada još nisu krenuli, no nadamo se da će se najesen i to pokrenuti kada završi sezona na Jadranu.“
Ipak, ne krije da će joj ova sezona ostati u sjećanju kao izuzetno zahtjevna i teška.
„Svi smo se sada orijentirali na Jadran. Kako se utjecaj korona-krize osjeća i u većini drugih sektora, ljudima su smanjena mjesečna primanja, prisutan je i strah od toga što će biti kasnije jer nas mediji stalno plaše da nam na jesen tek stiže najgore. Ljudi su oprezni i više nego prije paze na svaku kunu. Mislim da ne postoji strah od ljetovanja u Hrvatskoj, ali kako se stalno piše da je Jadran prazan, putnici očekuju da će cijene biti znatno niže nego što stvarno jesu, pa svakodnevno dobivamo dosta upita za ljetovanja, no realizacija je mala jer su čak i akcijske cijene uglavnom znatno više od iznosa koji su putnici spremi platiti.“
Direktor turističke agencije Media turist iz Zagreba Ivo Fatović je, uz podsjećanje da je zbog pandemije koronavirusa turizam među prvima osjetio pad prihoda, konstatirao kako se turistička sezona čak dijelom i oporavila, iako je svugdje primjetan pad popunjenosti kapaciteta od 50 do 60 posto, ovisno o dijelu Jadrana i vrsti smještaja.
Udio domaćih nautičara u ukupnom broju gostiju na Jadranu kreće se od dva do jedva pet posto
„Ako ne bude nekih ekstrema u pogledu broja zaraženih, sezona će nekako odšepati u neizvjesnu jesen“, smatra Fatović i dodaje da su upravo turističke agencije direktno pogođene ovom situacijom jer preko njih u Hrvatsku dolazi gotovo 70 posto stranih gostiju.
„Sada se situacija promijenila, gosti koji ove godine dolaze u Hrvatsku uglavnom su stigli individualno, putem raznih platformi i kanala internet prodaje. A kada govorimo o krstarenjima Jadranom, tu je pad prodaje od preko 90 posto, tako da mnogi brodari nisu ni stavljali svoje brodove u funkciju turizma za ovu sezonu.“
Prema njegovim riječima, početkom godine naznake prodaje programa krstarenja bile su jako dobre, no s dolaskom pandemije sve je uglavnom otkazano, naročito u segmentu organiziranih grupa koje su velikom većinom iz tzv. anglosaksonskog tržišta (Velika Britanija, SAD), ali i iz Njemačke i skandinavskih zemalja. Fatović kaže:„Bez obzira na trenutne popuste, udio domaćih gostiju u ovakvoj ponudi je zanemariv i sudjeluje s tek oko 10 posto udjela u čitavoj sezoni, čak i inače kad je sezona ‘normalna’, jer je to u principu skup proizvod. Domaći gost uglavnom traži izrazito povoljne aranžmane pa ne očekujem da će se njihov udio i ove godine povećati. Posve suprotno, mislim da će se dodatno smanjiti s obzirom na lošu financijsku situaciju u gospodarstvu.“
Kada je pak riječ o najmu brodica i jahti na motorni pogon ili na jedra, popularnom čarteru, tu je situacija po domaćega gosta još nepovoljnija. Svi vlasnici čarter-agencija s kojima smo razgovarali iznijeli su nam isti podatak: udio domaćih nautičara u ukupnom broju gostiju koji svoj odmor u Hrvatskoj provode na iznajmljenoj jedrilici ili motornoj jahti na razini je simbolične brojke i kreće se od dva do pet posto. Ta brojka, slažu se svi, neće porasti ni ove godine, čak ni unatoč činjenici da su neke agencije, kako bi izbjegle situaciju da im usred sezone veći broj brodova ostane na vezu, dio svoje flote ponudile tržištu po znatno diskontiranim cijenama, odnosno putem tzv. last minute ponude. No i takva, značajno snižena cijena, prosječnom hrvatskom gostu još je uvijek preskupa. Usporedi li se prosječna cijena najma 10-metarske jedrilice koja se u jeku sezone kreće od 1500 do 1900 ili 2000 eura na tjedan (što je optimalna veličina broda za, primjerice četveročlanu obitelj ili pak društvance od četvero ili petoro prijatelja), s najmom apartmana u privatnom smještaju u istom periodu, koji je za isti broj osoba višestruko niži, posve je jasno da ponuda brodica ili jahti za najam nikako nije za svačiji džep, a ponajmanje onaj domaćeg turista. Kada je pak riječ o najmu motornog broda, ta je razlika još izraženija jer je najam motornjaka i glisera i do dva ili tri puta skuplji od najma jedrilice iste dužine.
Naši su nam sugovornici također potvrdili i da je dio domaćih čarter-agencija, demotiviran posljedicama pandemije, odustao od pripreme dijela flote za ovu sezonu, pa je tako u ovom trenutku, prema nekim posve neslužbenim procjenama, na moru tek oko 3000 čarter-plovila ili oko 35 posto manje od 4200 brodova, koliko ih broji ukupna čarter-flota u Hrvatskoj. Paško Klisović, predsjednik Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima-čarter koja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) okuplja sve čarter-agencije u Hrvatskoj koje se bave najmom plovila, zastupnik u šibenskoj čarter tvrtki NCP&mare, za Nacional je kazao:
„Ako još neke zemlje EU-a odluče slijediti prošlotjedni primjer Nizozemske i stave Hrvatsku na narančastu ili čak crvenu listu zemalja u kojima prijeti povećana opasnost od zaraze koronavirusom i nakon kojih turisti pri povratku u svoju matičnu zemlju moraju u dvotjednu karantenu, onda je posve jasno da sezone neće biti. Taman smo se nekako počeli oporavljati i baš smo sa zadovoljstvom konstatirali kako su se nautičari, nakon katastrofalne predsezone, u srpnju polako počeli vraćati. Ako uspijemo spriječiti nove crvene liste, onda računam da bismo možda mogli doći do brojke od prosječnih 60 posto popunjenosti kapaciteta u odnosu na prošlu godinu. Na sjeveru Jadrana, koji je bliži nautičarima koji iz srednje Europe dolaze automobilima, situacija je nešto bolja, no na jugu koji ovisi o dolascima avionima taj će postotak biti nešto manji.“
Klisović smatra kako s prihodovne strane taj postotak od 60 posto prošlogodišnje dobiti ni u kojem slučaju neće biti dostignut jer je, kako je objasnio, većina agencija znatno snizila cijene u nastojanju da brodovi ipak ne ostanu u marinama.
„Nažalost, cijene najma brodova su smanjene, iako bi, razmišljamo li logično, one zapravo trebale ostati iste ili čak rasti. Logično bi bilo da je u ovakvoj situaciji interes za najmom broda veći nego prijašnjih godina jer je plovilo po svojoj prirodi mala karantena. Boravkom na brodu u maloj grupi poznatih ljudi ili članova obitelji, odvojeni ste od drugih i bolje zaštićeni od gostiju koji borave u hotelima i kupaju se na prebukiranim plažama. No ključnu ulogu u smanjenju cijena najma brodica i jahti odigrala je činjenica da je konkurencija na Jadranu golema, brodova za najam je iz godine u godinu sve više i cijene prema zakonu ponude i potražnje neminovno padaju.“
Klisović dodaje da je taj trend bio vidljiv i prije pandemije. Klisović tvrdi da se ove godine, u skladu s preporukama o povećanom oprezu, lakše iznajmljuju manji brodovi na kojima borave male grupe ljudi ili obitelji. Potražnja za katamaranima, velikim plovilima na kojima može boraviti i po 10 ili 12 osoba, ove je sezone manja. Kaže i da je reklamna kampanja koja je rađena za turističku promociju Hrvatske u posljednja dva mjeseca upravo naglašavala tu činjenicu da je najam broda u Hrvatskoj najsigurniji oblik provođenja odmora. Klisović objašnjava:
„Nadajmo se samo da će hrvatska diplomacija na pravi način reagirati na najave nekih zemalja EU-a da će Hrvatsku staviti na listu zemalja za koje se ne preporučuje odlazak i da će uspjeti to spriječiti. Važno je da prvo sami implementiramo mjere za sprječavanje širenja virusa, a da onda to na pravi način iskomuniciramo i s drugim zemljama kako bismo poslali poruku da je boravak u Hrvatskoj siguran. U tu svrhu i mi kao Udruženje stalno kontaktiramo s Hrvatskom turističkom zajednicom i Ministarstvom vanjskih poslova kako bismo spriječili domino-efekt i kako bismo i one zemlje koje su nas već proglasile nesigurnom zemljom uvjerili da te odluke povuku.“
‘Naši su ljudi oprezni i više nego prije paze na svaku kunu’, kaže Tanja Pilat iz Mondo travela
Na dan kada smo s njim razgovarali kazao nam je da upravo ima zakazanu videokonferenciju s direktorom HTZ-a Kristjanom Staničićem o problemima nautičkog sektora uzrokovanima pandemijom. U kratkom telefonskom razgovoru nakon videokonferencije Klisović nam je potvrdio kako je „umjereno optimističan“ i dodao da je zadovoljan načinom na koji je HTZ pristupio problemu:
„HTZ je prepoznao problem i aktivno se angažirao da ga pokuša riješiti. Problem treba sagledati realno, a činjenice govore da je stavljanje Hrvatske na listu zemalja s povećanom opasnošću od koronavirusa najčešće politički motivirano, pa se takvi problemi politički, odnosno diplomatski moraju i rješavati. Zatražili smo od direktora Staničića i da dnevni izvještaji o broju novozaraženih koji se šalju u bazu podataka EU-a budu sročeni tako da se vidi razlika u broju zaraženih po regijama, jer je zbog turističkog imidža u ovim ljetnim mjesecima bitno naglasiti da u primorskom dijelu Hrvatske imamo manji broj zaraženih nego u kontinentalnom dijelu. Ovo nije važno samo zbog nautičkog turizma, nego hrvatskog turizma u cijelosti. Dobili smo potvrdu da se radi na tome kako bi se izvještaji prilagodili, a prema njegovim riječima na dobrom smo putu da odobrovoljimo Nizozemce da nas skinu s narančaste liste zemalja u koje se putovanje ne preporučuje.“
Klisović se nada da se ostale zemlje iz kojih nam dolazi najviše turista neće povesti za primjerom Nizozemske. No, dodao je, ni sav trud diplomacije neće imati nikakve koristi nastave li se građani Hrvatske ponašati neozbiljno i tako slati krive poruke Europi da se u nas pandemija širi zbog našeg neodgovornog ponašanja.
Ispričao nam je potom posve svježi primjer jedne izvanredne situacije koja će očito, zadrži li se pandemija i narednih godina, postati novi „normalni“ oblik poslovanja koji će trebati prihvatiti. Naime, pripovijeda Klisović, krajem prošloga tjedna njegovu čarter-agenciju nazvao je agent iz Rumunjske panično moleći za pomoć. Grupa njegovih klijenata Rumunja sjela je u automobile i krenula za Italiju, gdje su imali ugovoren najam brodova. Na putu ih je sustigla vijest da je preko noći Italija stavila Rumunjsku na crvenu listu pa je agent zamolio Klisovićevu agenciju NCP&mare da „na prepad“, doslovno u zadnjoj minuti, prihvati rumunjske turiste. „Riješili smo problem, pronašli smo slobodne brodove koje smo iznajmili Rumunjima, a agent ih je doslovno na cesti preusmjerio u Hrvatsku umjesto u Italiju. To su izvanredne situacije s kojima se danas suočavamo i na koje se navikavamo jer će u narednim godinama vrlo vjerojatno one postati više pravilo nego iznimka“, smije se Klisović, ali onda posve ozbiljno dodaje: „Svi se doista moramo još više uozbiljiti i ovu pandemiju shvatiti vrlo ozbiljno jer ona ostavlja sve više posljedica po normalan život i gospodarstvo cijelog svijeta“.
Zbog turizma bitno je naglasiti da u primorskom dijelu imamo manje zaraženih nego na kontinentu
Kada je pak riječ o tome nastoje li čarter- agencije prihvatiti domaće goste i ponuditi im povoljnije cijene najma plovila, Klisović kaže kako čarter-agencije nisu okrenule leđa domaćim gostima, no činjenica je da je problem cijene glavni demotivirajući faktor koji domaćeg gosta odbija od takve odluke: „Moja agencija se, za razliku od većine ostalih, može pohvaliti činjenicom da su nam domaći gosti u ukupnom broju klijenata zastupljeni s oko 10 posto. Kod ostalih je agencija ta brojka znatno manja. Ove godine računamo da bi taj postotak mogao biti čak i nešto veći, možda 12 posto. No generalno gledajući, ovo je još uvijek oblik turizma koji je prosječnom hrvatskom građaninu preskup i teško dostižan.“
Damir Čargo, vlasnik agencije Waypoint iz Splita, jedne od najvećih čarter-agencija na Jadranu koja u svojoj floti raspolaže s 50 plovila, kaže kako su njegovi brodovi počeli izlaziti na more već u prvoj polovini svibnja, odnosno u prvom tjednu kada je Hrvatska otvorila svoje granice za turiste, a time i za nautičare.
„Svi naši brodovi su u ovom trenutku u najmu i nastavi li se booking ovim tempom do kraja sezone i ne dogode li se neki naknadni poremećaji, vjerujem da ćemo dostići razinu poslovanja od nekih 70 pa čak do 75 posto od prošlogodišnjeg. No čitava je ova sezona obilježena nesigurnošću i nepredvidivošću i teško je u bilo što biti siguran.“
Čargo je upozorio da se Hrvatska treba snažnije angažirati na diplomatskom planu da zemlje koje razmišljaju o stavljanju Hrvatske na crvene ili narančaste liste spriječe u toj nakani:
„Ne sumnjam da naša diplomacija radi na tom problemu jer će u suprotnome cijeli hrvatski turizam trpjeti posljedice. Mi domaćih gostiju nemamo. Čak bih se usudio reći da domaći gost kao tržište za čarter-agencije ne postoji, čak ni u ovoj situaciji kada su cijene najma dosta pale. Mi smo zadržali iste cijene kao i prošle godine, nismo ih smanjivali zbog pandemije, a nije bilo ni potrebe, no primjećujem da su mnogi moji kolege iz drugih agencija, u strahu da im brodovi ne ostanu prazni, oglašavali ‘last minute’ ponudu, s cijenama sniženim i do 35 posto od uobičajenih. No i te su cijene još uvijek previsoke za domaćeg čovjeka.“
Filip Mladin, voditelj rezervacija u tvrtki Orvas Yachting koja u svojoj ponudi ima široku ponudu jedrilica i motornih brodova za najam, ali i luksuznih jahti, drvenih jedrenjaka i guleta za višednevna krstarenja Jadranom, Nacionalu je potvrdio da početak sezone u travnju nije izgledao nimalo dobro.
„Čitava naša flota je u predsezoni ostala bez gostiju i već smo bili spremni preživjeti do iduće godine bez ijednog odrađenog tjedna u ovoj godini. A kada su se u svibnju gosti počeli vraćati, nastala je panika kako u samo nekoliko dana pripremiti brodove i pustiti ih na more. Ti su prvi tjedni doista bili prilično zahtjevni. Danas ipak mogu reći da ova sezona neće biti savršena, jer je izgubljena cijela predsezona, no bit ćemo zadovoljni bude li upola tako dobra kao prošlogodišnja. Prema bookingu posljednjih nekoliko tjedana ta bi se očekivanja mogla i ostvariti ako broj gostiju ostane na visokoj razini u drugom dijelu sezone.“
Mladin smatra kako financijski rezultat na kraju sezone ipak neće biti tako dobar zbog osjetno nižih cijena. Čarter-industrija Hrvatske, iako smo mala zemlja, najveća je industrija te vrste u svijetu s čak 4200 brodova u floti, što je daleko više nego što ih imaju Grčka, Turska ili neke druge zemlje na Mediteranu pa i u svijetu.
Čarter-turizam ili ljetovanje na unajmljenom brodu za većinu Hrvata još uvijek je nedostižno
„Bojim se, nastavi li se ova pandemija i iduće godina i budemo li se morali nositi s preventivnim mjerama kakve sada provodimo, kako će izgledati booking brodova naredne godine“, dodao je Mladin. Kaže i kako bi vlasnici marina, a posebno oni privatnih marina, trebali smanjiti svoje apetite i pokazati više razumijevanja za situaciju kroz smanjenje cijena dnevnih vezova za nautičare.
I on, baš kao i ostali naši sugovornici, upozorava da je konkurencija u čarteru, ali i u brodovima za krstarenja, iz godine u godinu sve veća i ta je činjenica dovela do pada cijena.
„Mi smo se nastojali prilagoditi situaciji i dosta smo snizili cijene najma, čak do 30 posto. Na to su nas prisilile i druge agencije koje su također smanjivale cijene, pa onda ni mi ne možemo biti skuplji od ostalih“, objasnio je Mladin, no i on kaže kako su domaći gosti koji se odluče za najam brodice još uvijek vrlo rijetki i u njihovu poslovanju zauzimaju gotovo zanemariv udio.
Stoga se može zaključiti da je čarter turizam, odnosno ljetovanje na unajmljenom brodu, za većinu Hrvata još uvijek nedostižno i spada u luksuzniji vid turizma u kojem domaći gost teško može naći svoje mjesto. Tako nijedna čarter-agencija nije pokazala zanimanje ili nije došla na ideju da nabavi manje brodove – do sedam ili osam metara dužine, s nešto slabijim motorima i značajno jeftinijim održavanjem – koji bi cijenom i ponudom bili prihvatljiviji domaćem gostu i koji bi privukli i tu, do sada gotovo u potpunosti zanemarenu klijentelu. Tako se opet vraćamo na onu konstataciju izrečenu na početku ovoga teksta: Hrvatska živi uz more, ali ne i s morem. Jer ono je većini Hrvata još uvijek nedostižno.
Luksuz za većinu Hrvata
Sedmodnevni najam jedrilice 11 do 12 metara dužine u srcu sezone kreće se između 1800 do 2500 eura uz značajne popuste koji se kreću od 20 pa do 40 posto. Jedrilice dužine 14 metara mogu se unajmiti za cijenu od 2600 do 4000 eura na tjedan, uz iste popuste. Cijene najma motornih brodova koji su zadnjih godina sve popularniji, znatno su više. Najam motorne jahte dužine 11 metara predviđene za smještaj četiri do šest osoba, odnosno za prosječnu obitelj, na tjedan stoji između 4300 i 6000 eura, uz značajne popuste od 30 pa čak do 50 posto. Motorna jahta dužine 14 do 15 metara turisti će platiti između 7800 pa čak do 12.000 eura za tjedan.
Komentari