Objavljeno u Nacionalu br. 405, 19. kolovoz 2003.

Iako se donedavno vjerovalo da najveći zdravstveni rizik za žene predstavlja karcinom dojke, genitalni karcinomi i osteoporoza, statistički podaci HZZO-a pokazuju da u Hrvatskoj, kao i u zapadnim zemljama, 30 posto žena umire od bolesti srca, a zbog vaskularnih problema ukupno više od polovice

Svaka treća žena u Hrvatskoj umire od bolesti srca i krvožilnog sustava. To potvrđuju statistički podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prema kojima bolesti kardiovaskularnog sustava, srčani udar i koronarna bolest uzrokuju smrtnost u više od 30 posto žena. Ako se u obzir uzmu podaci da u općoj populaciji neovisno o spolu od bolesti srca umire više od 40 posto pacijenata, onda bolesti srca postaju najveći hrvatski zdravstveni problem. Iako se do sada puno više govorilo o karcinomu kao velikom zdravstvenom problemu, posebice u žena kod kojih se karcinom dojke smatrao najvećom opasnošću po zdravlje, najnovija svjetska istraživanja pokazuju da od zastoja srca umire svaka treća žena a karcinom dojke ima svaka osma. Prema navodima iz prošlotjednog broja britanskog tjednika Time, srčani udar ne samo da je najčešći ubojica žena u razvijenim zemljama, nego je njihovo izlječenje puno teže i u postotku manje od izlječenja muškaraca. Upravo te činjenice upozoravaju na potrebu puno bolje educiranosti žena s ciljem prevencije bolesti srca te navode na zaključak kako je preokupacija medija, medicine te samih žena rakom dojke dovela do otklanjanja pažnje s puno većeg problema, srčanih bolesti.

“Nikada u svom životu nisam posjetila liječnika osim kada sam popravljala zube. Čak tijekom menopauze nisam imala nikakvih zdravstvenih komplikacija”, kaže Rada Šehović, 68-godišnja Dubrovčanka koja se trenutačno oporavlja od ugradnje koronarnog stenta u Specijalnoj bolnici za kardiovaskularnu kirurgiju i kardiologiju Magdalena u Krapinskim toplicama. Naime, prije šest mjeseci Rada Šehović preživjela je dvostruki srčani udar te prije manje od mjesec dana tijekom boravka u bolnici još jedan. “Kada mi je pozlilo, većina ukućana, ali i ja sama, mislilo je kako mi je pukao čir na želucu. Naime, nije bilo klasičnih simptoma srčanog udara. Nisam osjećala bol u prsima niti mi je u početku trnula lijeva ruka”, napominje Rada Šehović koja zna koji su simptomi infarkta zbog muža koji je preminuo od posljedica srčanog udara. Rada Šehović osjetila je bol u vratu, utrnuće zubne vilice i laganu bol u leđima. Sama je zatražila da je odvedu liječniku te u čekaonici ambulante doživjela još jedan srčani udar. “Liječnici su odmah znali što mi je, a ja se većine stvari sjećam kroz maglu. Izgubila sam svijest više puta. Kći kaže da je sa mnom razgovarala dok me je vozila u bolnicu, ali ja se toga ne sjećam iako ona tvrdi kako sam odgovarala na njezina pitanja. Sjećam se vikanja i strke u bolnici i onda svog buđenja u bolničkoj sobi”, priča Rada Šehović. Inače nikada nije imala ozbiljnih zdravstvenih komplikacija, niti simptoma koji bi upozoravali na probleme sa srcem, a svoje stanje sklona je pripisati stresu i živciranju tijekom Domovinskog rata.

Slučaj slikarice Gordane Graovac donekle je drugačiji. Ova 58-godišnja Zagrepčanka nema jednog srčanog zaliska već 30 godina, a svojim načinom života pokazuje kako prevencija može pomoći u liječenju srčanih oboljenja. “Već više od 20 godina sam vegetarijanka, ne pušim i ne konzumiram alkohol, što mi je uvelike pomoglo”, kaže Gordana Graovac. Međutim, kao i kod većine drugih žena problemi su počeli u menopauzi. Gubitak daha, brzo umaranje i nemogućnost obavljanja bilo kakve zahtjevnije fizičke aktivnosti bili su prvi simptomi koji su pokazali da je potrebna operacija. Danas je Gordana Graovac, nakon operacije, na rehabilitaciji u bolnici Magdalena, a kaže da je najviše veseli to što “napokon mogu, znam da je to teško opisati, udahnuti punim plućima”.

Ono što je Gordana Graovac znala i prije, a Rada Šehović doznala tek prilikom svog boravka u Magdaleni potvrđuju statistike kako Hrvatske tako i drugih razvijenih zapadnih zemalja, a to je da spadaju u sve veću populaciju žena koje boluju od koronarnog oboljenja, tj. oboljenja srca. Podaci HZJZ-a pokazuju da godišnje oko 30 posto žena umire zbog komplikacija vezanih uz krvožilni sustav i srce, a u ukupnoj populaciji više od 40 posto pacijenata umire zbog istog razloga. Taj podatak stavlja bolesti srca na prvo mjesto po smrtnosti te pokazuje da u prosjeku svaka treća žena umire zbog prestanka rada srca. Podaci američkih i europskih istraživanja, iako precizniji i bolje obrađeni, ne razlikuju se od hrvatskih: od srčanog udara umire jedna od tri žene, za razliku od raka dojke koji ima jedna od osam žena. Ovaj podatak je bitan jer se jako dugo rak dojke smatrao najvećim zdravstvenim problemom žena, a bolest srca smatrala se muškom bolešću. Da nije tako pokazuju i podaci kako iako srčane probleme razvijaju u kasnijoj dobi, po izlasku iz menopauze, oko 10 godina kasnije od muškaraca, žene imaju manji postotak zalječenja. Naime, smrtnost od srčanog udara kod žena iznosi 50 posto a kod muškaraca 30 posto. Žene koje prežive prvi srčani udar imaju veću vjerojatnost smrtnosti u prvih godinu dana od muškaraca. U prvih godinu dana umrijet će ih 38 posto, a kod muškaraca ta će stopa iznositi 25 posto. Također, prema američkim istraživanjima, 46 posto žena ostaje trajno onesposobljeno za normalni život nakon srčanog udara, za razliku od 22 posto muškaraca. Ova statistika prije svega pokazuje kako je presudno upozoriti žene da obrate pažnju na koronarno oboljenje te možda fokus prevencije usmjeriti puno više na srčana oboljenja nego na rak dojke. Naime, većina žena redovito sama pregledava dojke zbog mogućnosti pojave karcinoma, ali jako malo ih obraća pažnju na prevenciju srčanih oboljenja.

Liječnici još nisu sigurni zbog čega koronarno oboljenje djeluje različito na žene i muškarce. Razlog tome je nedostatak preciznih podataka i dugogodišnja zabluda koja je vladala u liječenju žena. Naime, prije izlaska prve ozbiljnije studije u uglednom British Medical Journalu prije šest mjeseci smatralo se da hormonalni nadomjesci koje žene primaju tijekom menopauze štite i od srčanih oboljenja, što je danas dokazano kao netočno. Upravo se stoga manje pažnje polagalo na srčana oboljenja u žena. Drugi razlog je činjenica da žene koronarnu bolest razvijaju puno kasnije od muškaraca, u prosjeku poslije 60. godine pa puno rjeđe posjećuju liječnika jer svoje stanje pripisuju starosti. Veliki problem je i to što liječniku dolaze kada su im krvne žile puno slabije, tanje, pa je i izlječenje teže. Treći razlog je to što su simptomi srčanog udara kod žena drugačiji nego kod muškaraca pa žene, koje, čini se, ipak imaju viši prag tolerancije bola, često traže liječničku pomoć kada je već kasno. Naravno veliki utjecaj na sve veći broj koronarnih oboljenja u žena ima i stil života. Sve više žena puši, pije i hrani se nezdravo, ali ih je i sve više izloženo stresu. Istraživanje koje su proveli švedski znanstvenici iz Kopenhagena pokazuje da su žene puno izloženije stresu od muškaraca. Naime, kod muškaraca se količina stresa smanjuje po dolasku kući a kod žena se ona povećava ili ostaje ista. To se pripisuje ženskoj brizi za obitelj i kućanskim poslovima.

U prilog tome kako medicina sve više postaje svjesna ovog rastućeg zdravstvenog problema među ženama govori činjenica da će na predstojećem kongresu Europskog kardiološkog društva što se održava u Beču od 31. kolovoza do 3. rujna ove godine više od 40 radova biti posvećene kardiovaskularnim bolestima žena. “Glavne teme bit će analize kako se žene liječe manje agresivno, s manje invazivnih metoda, od muškaraca nakon srčanog infarkta, kako je nakon srčanog infarkta veća smrtnost kod žena te kako postoji nesrazmjer u korištenju dijagnostičkih metoda kod žena, tj. manje se koristi skupina invazivnih procedura kod žena”, naglašava Stanko Uzelac, internist kardiolog s privatnom praksom, jedan od sudionika kongresa, te dodaje kako postoji više problema veznih uz žene i koronarna oboljenja. “Epidemiološki podaci pokazuju da su kardiovaskularne bolesti glavni uzročnik smrtnosti kod žena, a ni medicinska ni šira zajednica nije često svjesna ove činjenice, pa se žene mnogo rjeđe podvrgavaju preventivnim kardiološkim pregledima u odnosu na prevenciju karcinoma dojke, ginekoloških karcinoma, osteoporoze itd. Među ostalim u više studija dokazana je neefikasnost nadomjesne hormonske terapije u prevenciji koronarne bolesti kod žena u menopauzi, iako se do sada smatralo da hormoni koje žene uzimaju u menopauzi pružaju zaštitu i od koronarne bolesti”, kaže dr. Uzelac.

Sam tijek bolesti ne razlikuje se u velikoj mjeri kod žena i muškaraca. Prevencija, dijagnostika i liječenje su isti, ali podaci iz bolnice Magdalena pokazuju kako je odnos liječenja žena i muškaraca od koronarnih bolesti jedan naprama tri i kako žene obično na liječenje dolaze u puno težem stanju.

“Srce je crpka koja tijelo opskrbljuje krvlju, a za svoj normalan rad ono treba kisik do kojeg dolazi preko koronarnih arterija koje ga obuhvaćaju”, objašnjava Davor Richter, kardiolog u KB Merkur u Zagrebu, te nastavlja: “Koronarna bolest nastaje kao posljedica taloženja masnih tvari, kao što je kolesterol, u stijenku koronarne krvne žile.” Ove masne naslage u koronarnoj krvnoj žili nazivaju se aterosklerotskim plakovima ili lezijama. Kako taloženje s vremenom napreduje, unutrašnja stijenka žile zadebljava, krvna žila se sužava, a protok iza suženja se smanjuje. Krvna žila sužena aterosklerotskim plakom ne može opskrbiti srčani mišić dovoljnom količinom kisika, osobito u slučaju povećane potražnje za kisikom pri tjelesnom opterećenju ili stresu. Srčanom mišiću koji nije dovoljno opskrbljen kisikom slabi funkcija, a pacijent u trenutku slabije opskrbe kisikom osjeća bol, odnosno anginu pektoris.

Problem u liječenju žena počinje već u otkrivanju aterosklerotskog plaka. Naime zbog razlike u hormonima zna se da žene imaju puno više HDL kolesterola, tzv. dobrog kolesterola, pa su začepljenja žila manja nego u muškaraca. Ovo stanje se rapidno mijenja tijekom i po izlasku iz menopauze, kada žene gube svoje hormone, a počinju dobivati sve više LDL kolesterola, tzv. lošeg kolesterola koji dovodi do stvaranja plaka na arterijama.

Navedeni plakovi, kao što je rečeno, sužavaju krvnu žilu, ali mogu čak i blokirati protok krvi kroz nju, što, ako se ne liječi, može imati vrlo ozbiljne posljedice – infarkt miokarda ili čak smrt.

Koronarna bolest napreduje polako, često bez simptoma. “Prvi znak postojanja bolesti je obično bol u prsima, koja se može javljati pri tjelesnom opterećenju, ali i u mirovanju. Bol može postojati i u obliku stezanja, pritiska, te nedostatka zraka, a može se širiti u ruke, osobito lijevu, u ramena, leđa ili čeljust, može biti praćena mučninom, povraćanjem i profuznim znojenjem. Bol može biti jedini simptom bolesti, ali može biti i u kombinaciji s ostalim simptomima”, kaže dr. Richter. Navedeni simptomi tipična su klinička slika koronarne bolesti koja kod žena često nije takva pa se može dogoditi da se krivo protumače simptomi te ženski pacijent nikada ne dođe do specijalista ili dođe kada je već prekasno.

Proces postavljanja dijagnoze isti je za muškarce i žene. Ako netko ima povećan rizik nastanka koronarne bolesti, ili neke od spomenutih simptoma, prvi korak u postavljanju dijagnoze je ergometrija, odnosno test opterećenja. Testom opterećenja trajno se snima EKG u opterećenju i neposredno nakon njega, te se bilježe eventualne promjene koje govore u prilog postojanju koronarne bolesti.

Ako takve promjene postoje, sljedeći korak je angiografija koronarnih krvnih žila ili slikanje žila koje opskrbljuju srce. Navedena procedura naziva se koronarografija. Koronarografija je najkorisnija i u stvari najvažnija procedura u dijagnostici koronarne bolesti, jer omogućava liječniku da točno vidi gdje su koronarne arterije sužene ili zatvorene. Koronarografija se izvodi tako da se prvo punktira, odnosno ubode, femoralna arterija koja se nalazi u preponi. Prije samog uboda pacijent dobiva lokalnu anesteziju, tako da je sam ubod ili punkcija praktički bezbolna. Nakon punkcije u arteriju se uvodi tzv. uvodnica koja služi za lakše manipuliranje kateterima. Kateter je duga uska cijev (oko 2 mm) kojom se kroz aortu dolazi sve do srca odnosno koronarnih krvnih žila. Sljedeći korak je ubrizgavanje kontrastnog sredstva kojim se omogućava da se koronarne krvne žile prikažu na rendgenskom ekranu, te da se točno prikažu mjesta mogućih suženja odnosno začepljenja. Liječnik koji vodi ovu operaciju može u nekoliko navrata od pacijenta zahtijevati da duboko udahne i zadrži dah radi boljeg prikaza krvnih žila. Jedna od manjih neugodnosti tijekom zahvata je pojava vrućine u glavi i tijelu koja nastaje kao posljedica davanja veće količine kontrasta prilikom slikanja srčane šupljine.

Svakom bolesniku s koronarnom bolešću liječnik savjetuje prestanak pušenja, poštedu od većih tjelesnih opterećenja, dijetu s niskim sadržajem masnoća. “Prijedlog gotovo ljekovite prehrane, koja bi smanjila rizik od kardiovaskularnih oboljenja, vrlo je jednostavan – mediteranska kuhinja. Riba umjesto crvenog mesa, maslinovo ulje umjesto masnoća životinjskog podrijetla, mnogo zelenog i obojenog povrća, češnjaka, voća, crno vino u umjerenim količinama. Te namirnice nude i široku paletu raznih zaštitnih tvari i idealna su prevencija i za žene i za muškarce”, kaže dr. Richter.

Osim općih mjera prevencije postoje drugi načini liječenja koronarne bolesti. “Većina bolesnika koristi lijekove koji sprječavaju napade angine pectoris, lijekove za sniženje razine masnoća u krvi, te eventualno lijekove za reguliranje krvnog tlaka i šećerne bolesti. Međutim ni jedan od postojećih lijekova ne može u potpunosti eliminirati suženje koronarne arterije”, kaže dr. Richter. Do prije nekoliko godina kardijalna kirurgija bila je jedina mogućnost liječenja suženja koronarnih arterija. Danas se uobičajeno koristi angioplastika (dilatacija, proširenje koronarne arterije balonom) kao nekirurška metoda liječenja. Puni naziv ovog zahvata je perkutana transluminalna koronarna angioplastika (PTCA), a svrha mu je otvoriti suženu arteriju. Tijekom angioplastike mali balon se putem katetera plasira na mjesto suženja koronarne arterije, nakon čega se balon pažljivo napuhne. Time se masne naslage aterosklerotskog plaka komprimiraju, što rezultira proširenjem koronarne arterije i poboljšanjem protoka krvi. U nekim slučajevima suženja koronarnih arterija ne mogu se razriješiti angioplastikom pa se u tim slučajevima preporučuje implantacija koronarnog stenta ili je nužan kirurški zahvat poput ugradnje premosnice. “Kod žena do komplikacija dolazi upravo prilikom pokušaja angioplastike jer budući da dolaze k liječniku u starijoj dobi, ali i iz drugih do sada ne razjašnjenih razloga, njihove žile mogu biti tanje, obično više zavijene te sklone stiskanju, tj. spazmu, što otežava, a u većini slučajeva i onemogućava uvođenje sonde ili postavljanje koronarnog stenta”, napominje dr. Richter.

Inače, koronarni stent je mala, mrežasta čelična tuba koja se uvodi u arteriju na balon-kateteru. “Doktor manevrirajući kateterom postavi stent na mjestu suženja i pažljivo napuhne balon. Kad se balon napuhne, stent se proširi i utisne u unutrašnju stjenku arterije. Poslije se balon ispuše i izvuče van, a stent ostaje trajno na mjestu i drži arteriju otvorenom. Stent je trajni implantant koji ostaje u arteriji. On pomaže držati arteriju otvorenom, povećava protok krvi i time smanjuje simptome koronarne bolesti”, objašnjava dr. Richter.

Osim invenzivnim metodama koronarna bolest liječi se i primjenom medikamenata. U slučajevima koronarnih bolesti često se pripisuje aspirin, koji smanjuje šanse stvaranja ugruška u krvnim žilama. Nitroglicerin širi krvne žile i poboljšava dotok krvi u srce, tako da olakšava bolove, ali se koristi i u preventivne svrhe. “Propisuju se i beta-blokatori – skupina lijekova koja blokadom simpatičkih receptora na srcu i krvnim žilama usporava frekvenciju srca pri fizičkom ili emocionalnom stresu te smanjuje potrebu za kisikom i rizik nagle smrti od malignih aritmija; blokatori kalcijevih kanala koji opuštaju mišiće oko arterije, čime se postiže smanjenje potrošnje kisika te smanjenje krvnog tlaka, i ACE inhibitori – lijekovi koji poboljšavaju odgovor srčanog mišića na ishemiju, te statini koji djeluju na aterosklerotski plak i snižavaju masnoće”, kaže dr. Richter.

DESET VODEĆIH UZROKA SMRTI ŽENA U HRVATSKOJ

DIJAGNOZA BROJ %
Cerebrovaskularne bolesti 4.836 19,76
Ishemične bolesti srca 4.484 18,32
Insuficijencija srca 1.868 7,63
Komplikacije i nedovoljno definirani
opisi srčane bolesti 1.341 5,48
Zloćudna novotvorina dojke 832 3,40
Ateroskleroza 755 3,09
Zloćudne novotvorine debelog crijeva 640 2,62
Hipertenzivne bolesti 533 2,18
Dijabetes 480 1,96
Zloćudna novotvorina dušnika, dušnica i pluća 455 1,86
PRVIH 10 UZROKA SMRTI 16.224 66,29
UKUPNO 24.475 100

*Izvor podataka: Dokumentacija Državnog zavoda za statistiku, 2002.

Faktori rizika

Faktori rizika koji dovode do koronarnih oboljenja isti su kod muškaraca i žena. Razlika između spolova je u dobi kada bolest nastupa i razvijenoj svijesti o opasnosti od oboljenja. Naime, žene u većini slučajeva ne obraćaju pažnju na koronarno oboljenje nego svoje probleme pripisuju menopauzi.
1. visok krvni tlak
2. šećerna bolest
3. pušenje
4. prekomjerna tjelesna težina
5. genetska predispozicija – ako netko od bliskih rođaka ima koronarnu bolest
6. tjelesna neaktivnost
7. stres

Prevencija

Kada se govori o prevenciji, najvažnija je zdrava prehrana, ali i prestanak pušenja. Iako se zna da pušenje povećava vjerojatnost od oboljenja od koronarne bolesti, novija njemačka istraživanja pokazuju kako je ono mnogo štetnije za žene. Naime, pušenje poništava sve hormonalne prednosti koje žene imaju prije menopauze, a ako žene počnu pušiti prije 15 godine života, vjerojatnost od srčanog udara u kasnijoj dobi veća je 10 puta.
1. prestanak pušenja
2. smanjenje tjelesne težine
3. smanjenje količine unosa kolesterola
4. zdrava prehrana
5. redovita kontrola krvnog tlaka
6. smanjenje stresa

Hormonalna terapija

Studija objavljena 16. kolovoza u britanskom časopisu New England Journal of Medicine upozorava na to da hormonalna terapija u menopauzi ne samo da nije učinkovita prevencija od srčanog udara nego može biti jedan od uzroka koronarnih oboljenja. Naime, rezultat studije provedene na Kolumbijskom sveučilištu u državi New York pokazuje kako uzimanje hormonalne terapije povećava vjerojatnost od srčanih oboljenja. U prvoj godini uzimanja hormona vjerojatnost od koronarnog oboljenja povećava se 24 posto. Ispitivanje je izvršeno na 16.608 žena u dobi između 59 i 70 godina od kojih je pola uzimalo hormonalnu terapiju, a pola palcebo lijekove. Inače, istraživanje koje je financirala američka udruga Ženska zdravstvena inicijativa (Women’s Health Initiative) prekinuto je krajem 2002. zbog toga što su rizici za grupu ispitanica koje su uzimale hormone bio prevelik. Naravno, zaključak studije nije da žene trebaju prestati uzimati hormonalne terapije, ali se naglašava kako se ona nikako ne smije propisivati kako prevencija koronarnih oboljenja u žena.