U tjednu kada je optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda donijelo odluku da je financijsko vještačenje Ismeta Kamala na kojem se temelji optužnica za izvlačenje 1,2 milijarde kuna u slučaju „veliki Agrokor“ nezakonit dokaz, čime je taj proces doveden u poteškoće, Nacional je došao u posjed financijske revizije nekadašnjeg koncerna u vlasništvu Ivice Todorića te niza popratnih dokumenata koji upućuju na dva bitna zaključka. Prije svega, Državno odvjetništvo najmanje šest godina u rukama ima ozbiljan i konkretan dokaz da su se u Agrokoru odvijale kriminalne radnje lažiranja bilanci na najvećoj mogućoj razini i nejasno je zašto svoje optužbe nije baziralo na njemu, jer tako bi evidentno bilo jednostavnije progoniti i sankcionirati glavne aktere.

Ako se taj dokument službeno i nije mogao koristiti na sudu kao prihvatljiv dokaz, što sugeriraju pojedini neslužbeni izvori iz DORH-a, sasvim sigurno je mogao poslužiti kao osnova za podizanje optužnice: lažiranje bilanci, naime, najveći je mogući prijestup u poslovnom svijetu i zbog toga redovito padaju i u zatvoru završavaju uprave globalnih korporacija. U hrvatskom slučaju svakako je bilo opravdano pozabaviti se tim aspektom poslovanja nekadašnjeg Agrokora jer je on imao razoran lančani efekt na kompletno nacionalno gospodarstvo, no umjesto toga Državno odvjetništvo upustilo se u mukotrpan i teško dokaziv proces dokazivanja imovinske koristi glavnih aktera. Dapače, godinama se odvojeno bavilo proganjanjem samog Ivice Todorića osobno zbog navodnog kaznenog djela koje je rezultiralo relativno beznačajnom štetom od jedva preko milijun eura.

Drugi važan aspekt otkrića financijske revizije Agrokora, izrađene nakon što je koncern preuzela izvanredna uprava, vezan je uz samog Ivicu Todorića: dokazano je, naime, da je u njegovo doba najveća hrvatska kompanija na kriminalan način falsificirala svoje bilance, poslovne knjige, imovinu i obveze, i to za više milijardi kuna, čime je dovodila u zabludu i javnost i investitore – a zbog svoje veličine svakako narušila stabilnost cijelog hrvatskog gospodarstva. Ironično je da je upravo prije desetak godina, kada su te radnje bile u punom zamahu, sam Todorić neslužbenim kanalima najavljivao svoj ulazak u politiku u kooperaciji s danas preminulim guvernerom Hrvatske narodne banke Željkom Rohatinskim – kao što se i danas, nakon što je na sudu nepravomoćno srušeno vještačenje koje mu nije išlo u korist, nastoji politički aktivirati i javno poziva svoje istomišljenike da mu se pridruže i da se angažiraju. Takvo Todorićevo ponašanje, po svemu sudeći, demonstrira razinu deluzije kod nekad najvećeg i najmoćnijeg hrvatskog poduzetnika, to je tema koja više spada u sferu psihologije, a ne prava, politike ili ekonomije.

Reviziju poslovanja konsolidirane Agrokor grupe i Agrokora d.d. za 2016. godinu obavio je Price Waterhouse Coopers (PwC), a njeni konačni rezultati predstavljeni su u listopadu 2017. godine.

Postupak je obavljen u 27 tvrtki u Hrvatskoj te po tri u Bosni i Hercegovini i Srbiji, a u tom trenutku konsolidacijom je bilo obuhvaćeno 80 društava, od čega njih 42 u Hrvatskoj. Revizori već u uvodu navode ključni detalj, sažet u jednoj konzervativno oblikovanoj rečenici:

Izvješće kompanije PriceWaterhouse Coopers (PwC) naručio je bivši izvanredni vladin povjerenik u Agrokoru Ante Ramljak, a Nacionalovi izvori tvrde da je upravo na temelju tog izvješća on podnio kaznenu prijavu protiv Ivice Todorića te da se na tom izvješću temelji i kasnije sporno vještačenje KPMG-a Poljska. FOTO: Igor Soban/PIXSELL

„Rezultati revizije sadrže značajne ispravke izvještaja ranijih razdoblja.“ Time se zapravo upućuje na lažiranje bilanci i poslovnih knjiga, što je u daljnjim dijelovima dokumenta detaljno elaborirano. Na takav razvoj događaja Nacional je prvi upozorio još u rujnu 2017. godine, u doba kada se revizija privodila kraju i kada su neki njeni rezultati predstavljeni državnom političkom vrhu te su neslužbenim kanalima bili počeli kolati poslovnom zajednicom: pod naslovom „Todorićeva prijevara teška dvije milijarde kuna“ objavljeno je da je tadašnji vlasnik Agrokora godinama sustavno lagao investitorima i, pojednostavljeno, za taj iznos umjetno napuhao vrijednost Koncerna te tako doveo u zabludu brojne inozemne kreditore koji su financirali Agrokor. Šezdesetak revizora PwC-a tada je upozoravalo na dramatično precijenjenu vrijednost Agrokorovih brendova, njihova „goodwilla“, kao i „know-how“ tehnologija, a izvanredna uprava Koncerna upućivala je na evidentnu kaznenu odgovornost Ivice Todorića i većine njegovih direktora, ali i ostalih odgovornih ljudi u kompanijama koji su tako nastojali pripremiti izlazak pojedinih grupacija Agrokora na tržište kapitala kroz planiranu javnu ponudu dionica.

Sam Ivica Todorić tada je, stiješnjen u kut u za sebe iznimno nepovoljnim okolnostima, potvrdio točnost pisanja Nacionala i u svom neobično iskrenom blogu zapravo priznao lažiranje bilanci, što je predstavio kao „izbor računovodstvene politike“ na što, tvrdio je, uprava svake kompanije ima pravo u sklopu svoje strategije i u skladu sa zakonom, a na temelju postavljenih poslovnih ciljeva.

Ivica Todorić još je 2017. u svom neobično iskrenom blogu reagirao na pisanje Nacionala i zapravo priznao lažiranje bilanci, što je predstavio kao ‘izbor računovodstvene politike’ na što, tvrdio je, uprava svake kompanije ima pravo u sklopu svoje strategije i u okviru zakona. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

„Poslovna strategija i poslovni ciljevi Uprave pod mojim vodstvom bili su razvoj i investicije, a tom smo cilju prilagodili izbore računovodstvene politike. Uprava pod vodstvom povjerenika ima neke druge strategije i ciljeve, pa se očito prilagođavaju i računovodstvene metodologije. Ako je promjena računovodstvenih politika značajna, onda bi to revizori morali u izvještajima iskazati. U tom slučaju iznimno je važno poštovati osnovna načela, prvenstveno načela opreznosti i razboritosti po kojima se bilančne pozicije ne smiju niti podcjenjivati niti precjenjivati“, napisao je na svom blogu i upozorio na to da enormni gubitak koji bi bio utvrđen financijskim izvješćima, može biti samo rezultat primjene računovodstvenih tehnika umanjenja imovine od strane sadašnje uprave i revizora, a ne manipulacija bivše uprave.

„Milijarde koje se spominju najvećim djelom mogu se odnositi na otpis naših investicija, razvoj i širenje tržišta, širenje kompanije, umanjenje vrijednosti imovine. No iza svakog tog otpisa stoji uloženi novac za koji se jako dobro zna gdje je, kada i u što uložen. To što se sada pod patronatom izvanredne uprave i faktičkim upravljanjem Knighthead fonda zloupotrebljavaju računovodstvene tehnike vrednovanja imovine ne čudi jer je njihov interes direktno suprotstavljen interesu kompanije“, smatrao je Todorić u rujnu 2017. godine.

Bivšeg ministra financija Zdravka Marića optuživalo se za sukob interesa zbog njegova prethodnog radnog iskustva u Agrokoru. FOTO: Davorin Visnjic/PIXSELL

Politički vrh države predvođen tada friškim premijerom Andrejom Plenkovićem bio je šokiran tim informacijama i razmjerima otkrivenih nepravilnosti, ali u isto vrijeme i vrlo oprezan u izricanju kvalifikacija, lako moguće iz vrlo prozaičnog razloga: novim ministrom financija, naime, postao je tada iznimno mladi Zdravko Marić, koji je na tu poziciju došao upravo s mjesta Todorićeva izvršnog direktora za strategiju i tržišta kapitala. Slijed događaja je poznat: Vlada je dotadašnjem vlasniku de facto oduzela Koncern, ali ga je nizom manevara i spasila od propasti, no s druge strane, barem zaobilaznim putem spašen je i sam ministar Marić jer punih sedam godina Državno odvjetništvo ne uspijeva ni do formalnog početka dovesti sudski postupak sankcioniranja evidentnog kriminala. Umjesto da se bavilo već dokazanim lažiranjem bilanci, upustilo se u znatno složeniji i dugotrajniji put na kojemu – kao prošloga tjedna s nepravomoćno odbijenim financijskim vještačenjem kao glavnim dokazom – doživljava blamažu za blamažom.

Upravo zbog Zdravka Marića tada se raspala prva Plenkovićeva vlada, iz koje su jednim potezom izbačeni ministri iz Mosta koji nisu dali podršku svome kolegi ministru financija, pa je došlo do „preslagivanja“ u Saboru. Marić je optuživan za sukob interesa zbog svog prethodnog radnog iskustva u Agrokoru, između ostalog i zbog činjenice da Porezna uprava punih deset godina nije otišla u nadzor Todorićevih tvrtki, pa tako ni i u njegovu mandatu u Vladi. On se branio samostalnošću te institucije, a u intervjuu Jutarnjem listu otvoreno je progovorio upravo o spornim i friziranim financijskim izvješćima. „Ja sam bio izvršni direktor za strategiju i tržište kapitala i u mom djelokrugu, odnosno području moje odgovornosti, nije bilo sastavljanja financijskih izvješća. Naime, bio sam dio tima zaduženog za međunarodno financiranje, odnose s investitorima te za spajanja i preuzimanja, a ono što sam osobno pokrivao u razgovorima s investitorima bile su makroekonomska situacija u smislu analiza i projekcija za Hrvatsku i regiju te politička situacija u zemlji i regiji. Nisam bio član Uprave, već jedan od 25 izvršnih direktora u Agrokoru, a financijska izvješća dobivao sam kad su ona već bila gotova i objavljena. U njihovu ispravnost nisam imao nikakvu osnovu sumnjati jer ni revizorska društva, ni investitori, ni kreditne institucije i rejting agencije koje su redovito analizirale i revidirale poslovna i financijska izvješća, nisu izražavali sumnje u točnost i vjerodostojnost podataka navedenih u njima. O stanju o Agrokoru u proteklih godinu i nešto dana imao sam saznanja iz javno dostupnih pokazatelja i ocjena rejting agencija. Do siječnja ove godine rejting agencije su ukazivale na određene probleme financiranja, odnosno refinanciranja Agrokorovih obveza. Međutim, nikad ranije, pa čak ni u siječnju ove godine, kada su srušile kreditni rejting Agrokora, rejting agencije nisu dovodile u pitanje likvidnost Agrokora u idućih dvanaest mjeseci“, tvrdio je Zdravko Marić, nakon čega je u političkom smislu uspio preživjeti tu aferu.

Revizori PwC-a u Agrokoru su tada otkrili da je gubitak Koncerna u 2015. godini iznosio 3,6 milijardi kuna, u usporedbi s ranije iskazanom dobiti od 1,2 milijarde kuna, dok se godinu kasnije gubitak popeo na čak 11,2 milijarde kuna. Poglavlje s eufemističnim naslovom „računovodstvene nepravilnosti“ donosi još šokantnije podatke: utvrđeno je da je iz Todorićeva doba ostalo neprikazano 3,9 milijardi kuna obveza, da je u razdoblju od 2010. do 2015. godine neprikazano 2,3 milijarde kuna operativnih i financijskih troškova, a reklasificirano je 2,1 milijardu kuna novca i novčanih ekvivalenata. U prethodnom periodu od 2006. do 2011. godine, ustanovili su revizori, nepravilno su korištene tzv. metode udjela i to je rezultiralo ispravkom vrijednosti udjela u iznosu od 3,5 milijarde kuna – odnosno, za toliko su precijenjeni prihodi Koncerna u ranijim razdobljima. Već i letimičnim pregledom tog revizorskog izvještaja potvrđuje se pisanje Nacionala još prije šest godina: financijskim i knjigovodstvenim makinacijama i gimnastikom lažno je prikazan konsolidirani gubitak Agrokor grupe i kada su ti potezi popravljeni, bilo je jasno da pasiva kompanije s dotad prikazanih 56,3 milijarde kuna i novootkrivenih 14,3 milijarde kuna debelo nadmašuje aktivu od 41,8 milijardi kuna. Drugim riječima, Koncern tada zbilja jest bio zreo za stečaj, odnosno propast. Objavljeni kapital Agrokor grupe za 2015. godinu smanjen je za 10,5 milijardi kuna, a s gubitkom iz godine nakon toga za čak 22,5 milijarde kuna. Kapital Agrokora d.d. smanjen je za 6,1 milijardu kuna za 2015. godinu, a ukupno za 17,1 milijardu kuna.

Sve te tvrdnje revizori su detaljno i vrlo plastično prezentirali različitim tablicama i grafovima, a na ovom mjestu vrijedi citirati neke njihove primjedbe na poslovanje iz Todorićeva doba. „Poboljšavali su se rezultati kroz neprikazivanje operativnih i financijskih troškova, neiskazivanje ili krivo klasificiranje obveza po kreditima, neadekvatno klasificiranje danih pozajmica kao novac i novčani ekvivalent, izostanak konsolidacije društva AdriaticaNet“, jedna je od primjedbi, a zatim se nabrajaju uočene računovodstvene nepravilnosti: „poboljšavanje rezultata kroz neprikazivanje operativnih i financijskih troškova“; „neiskazivanje ili krivo klasificiranje obveza po kreditima“; „neadekvatno klasificiranje danih pozajmica kao novac i novčani ekvivalenti“; „izostanak konsolidacije društva AdriaticaNet nad kojim je kontrola stečena tijekom 2015. godine“ i slično. Neiskazani su krediti u vrijednosti od čak 2,9 milijardi kuna kod dvadesetak banaka i drugih institucija, potom još milijardu kuna obveze prema Adrisu, a nisu pravilno klasificirane ni pozajmice od čak 1,6 milijardi kuna. „Navedene transakcije evidentirane su u računovodstvenim evidencijama, ali nisu prikazivane u financijskim izvještajima“, jasan je i vrlo konkretan zaključak šezdesetak revizora nakon dubinske analize poslovanja dotadašnjeg Todorićeva poslovnog carstva.

Reviziju poslovanja konsolidirane Agrokor grupe i Agrokora d.d. za 2016. godinu, za tadašnju privremenu upravu na čelu s povjerenikom antom ramljakom, obavio je PriceWaterhouse Coopers (PwC), a njeni konačni rezultati predstavljeni su u listopadu 2017. godine. FOTO: Agrokor

U jednom grafu slikovito je prikazano kako je Ivica Todorić poboljšavao poslovne rezultate tako što nije prikazivao operativne i financijske troškove navodno vezane za planirani IPO, odnosno izlazak na burzu, u iznosu od otprilike 400 milijuna kuna kroz period od najmanje pet godina: te troškove u slučaju uspješno provedenog IPO-a trebao je platiti on osobno, a kako se to nije dogodilo, pali su na trošak Agrokora. I kako je već odavno poznato, oni u velikoj mjeri nisu bili vezani za sam IPO, nego su zapravo poslužili obitelji Todorić za izvlačenje novca i podmirivanje vlastitih prohtjeva života na visokoj nozi.

„PwC je pismom obavijestio Izvanrednu upravu o računovodstvenim nepravilnostima uočenim tijekom revizije, koje mogu ukazivati na potencijalne protuzakonite radnje“, stoji u zaključku revizije koju posjeduje Nacional, nakon čega je izvanredni povjerenik za Agrokor Ante Ramljak doista podnio kaznenu prijavu. Sudski postupak se, po njegovim riječima, mogao efektivno završiti za samo šest mjeseci – no to se već dulje od šest godina nije dogodilo, dapače, ni približilo ovakvom epilogu, jer se DORH slučajno ili namjerno zapetljao s vještačenjem koje se osporava. I evidentno će se osporavati još mjesecima, moguće i godinama.

Izvori bliski Ivici Todoriću za Nacional su potvrdili da su, nakon što je vještačenje KPMG-a Poljska proglašeno nezakonitim, i očekivali nove napade na bivšeg vlasnika Agrokora.

“Na temelju tog izvješća PricewaterhouseCoopersa KPMG je i krenuo u rad. To je copy-paste na kaznenu prijavu koju je podnio tadašnji izvanredni povjerenik u Agrokoru Ante Ramljak i tako je i krenuo slučaj Agrokor, a na tome se zapravo onda kasnije nadograđivao KPMG. A tužiteljstvu i Fortenovi, sada kada je palo vještačenje KPMG-a, jedino što preostaje je to izvješće PricewaterhouseCoopersa”, tvrdi jedan od izvora bliskih Todoriću i upućenih u detalje financijskih nalaza protiv njega i ostalih osumnjičenih u aferi Veliki Agrokor.

Taj izvor upozorava na to da je, vezano uz spomenuto izvješće PricewaterhouseCoopersa, jedan od optuženih, revizor Olivio Discordia, Ministarstvu financija to jest Odboru za javni nadzor revizije poslao zahtjev za izuzeće tog izvješća kao nezakonitog, i to zato što je PwC, tvrtku koju je angažirala Izvanredna uprava na čelu s Antom Ramljakom, 2015. godine angažirao Ivica Todorić na izradi procjene vrijednosti Konzuma Sarajevo za Agrokor – pa su samim time, kako tvrdi Nacionalov izvor, bili u sukobu interesa. Discordia je također iznio sumnju da je upravo društvo PwC za Antu Ramljaka prepravljalo podatke iz revizije financijskih izvještaja za 2015. godinu.

Olivio Discordia, jedan od osumnjičenih u predmetu Veliki Agrokor, podnio je odboru za javni nadzor revizije zahtjev za izuzećem izvješća PwC-a i tvrdi da su i oni bili u sukobu interesa. FOTO: Nacional

U tom dokumentu, između ostalog, stoji:

“Revizorsko društvo PricewaterhouseCoopers d.o.o. 9. listopada 2017. godine izradilo je izvješće ‘neovisnog’ revizora za društvo Agrokor d.d. za 2016. godinu. U tom svom izvješću nisu objavili da je reviziju financijskih izvještaja za 2015. godinu obavilo drugo revizorsko društvo. Međutim, u financijskim izvještajima za 2016. godinu koje je odobrio i potpisao Ante Ramljak, izvanredni povjerenik, iskazani su prepravljeni komparativni podaci za 2015. godinu. Prepravljeni podaci za 2015. godinu različiti su od podataka koje smo mi revidirali za 2015. godinu.”

Nacionalovi izvori tvrde da se Ministarstvo financija to jest Odbor za javni nadzor revizije još uvijek nije očitovao na Discordijin zahtjev.

“PwC nije smio raditi za Izvanrednu upravu jer su oni prije toga također radili za Todorića, prema tome i oni su u sukobu interesa. Međutim, sad se puca po Todoriću sa svih strana, ne miruje on, a ne miruju ni oni i to je očekivano. On je svjestan da je iduća tema, kad se riješi pitanje KPMG-a, upravo PwC, s obzirom na to da je bila pretpostavka da će se ići na novo vještačenje. Mislim da Todorićeva obrana ima argumente da i to sruši, ali nisu htjeli ulaziti u sukus te priče dok najprije ne riješe KPMG”, tvrdi Nacionalov izvor.