DORH odnosno Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podići će u roku od dva do tri tjedna „korigiranu“ optužnicu protiv Ivice Todorića i ostalih osumnjičenih u slučaju Veliki Agrokor. Međutim, u toj optužnici neće biti ništa značajno novo osim što su ponovno ispitani svjedoci koje je prvi put ispitivala sada bivša tužiteljica Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu Mirela Alerić Puklin, koja je prošle godine privedena zbog sumnje da je Piruški Canjugi preko posrednika odavala informacije iz tog predmeta.

Potvrdio je to Nacionalu visoki pravosudni izvor s informacijama o tijeku tog predmeta, o kojem bi u mnogočemu mogla ovisiti i percepcija kompletnog mandata premijera Andreja Plenkovića na čelu hrvatske vlade. Naime, iako je afera Agrokor izbila još 2017., DORH još uvijek nema nijednu pravomoćnu optužnicu protiv Todorića, a u slučaju Mali Agrokor on je čak i oslobođen optužbi.

Prema tvrdnjama više pravosudnih izvora, DORH je u slučaju optužnice protiv Todorića u najvećem problemu zbog spornog vještačenja koje je za Županijsko državno odvjetništvo provela tvrtka KPMG Poljska, a koje je plaćeno više od osam milijuna kuna. Todorićeva obrana, slično kao i obrana svih ostalih osumnjičenih u tom predmetu, u svojoj je žalbi na optužnicu navela da je najveći dio tog vještačenja provela tvrtka KPMG Hrvatska, koja je radila i za bivšu upravu Agrokora i za novu privremenu upravu pa je zbog toga u sukobu interesa, kao i da je na čelu KPMG-a Hrvatska bio Ismet Kamal, sada čelni čovjek KPMG-a Poljska. Zato su tražili da se odmah, još u fazi potvrđivanja optužnice, ispita Ismeta Kamala, a umjesto toga DORH je povukao optužnicu, i to točno na dan uhićenja tužiteljice Mirele Alerić Puklin.

Bivši vlasnik Agrokora Ivica Todorić preko svojih nizozemskih kompanija pokrenuo je protiv Hrvatske arbitražni spor u Washingtonu, a DORH ni pet godina nakon afere Agrokor nema protiv njega pravomoćnu optužnicu. FOTO: Robert Anic/PIXSELL

Nacionalovi izvori tvrdili su da je njezino uhićenje bilo samo izlika za povlačenje optužnice, a da je pravi razlog što je optužnica bila povučena upravo problem s Ismetom Kamalom.

“Visoki kazneni sud, to jest njegovo vijeće u kojem su bili suci Ivan Turudić, Tanja Pavelin i Tomislav Juriša, vratio je optužnicu protiv Todorića Županijskom sudu u Zagrebu kako bi se ispitali Kamal i vještaci koji su radili sporno vještačenje. Visoki kazneni sud zapravo je usvojio žalbe Todorićeve obrane protiv Rješenja Županijskog suda od 6. svibnja 2020. kojim se odbija prijedlog za izdvajanje vještačenja KPMG-a kao nezakonitog dokaza, te su vratili predmet na ponovno odlučivanje optužnom vijeću Županijskog suda u Zagrebu. To je vijeće, dakle, trebalo ponovno odlučivati o tome je li to sporno vještačenje KPMG-a nezakoniti dokaz li nije pa je zato optužno vijeće tražilo daljnja očitovanja KPMG-a Poljska i KPMG-a Hrvatska, dok su od Agrokora tražili podatke o ukupno plaćenim uslugama prema KPMG-u. Nakon toga DORH povlači optužnicu i time sprječava Županijski sud da postupi po uputi Visokog kaznenog suda. I sada, nakon svega, umjesto da ispitaju Kamala i vještake, oni su u DORH-u potrošili sedam, osam mjeseci i ponovno su ispitali potpuno nebitne svjedoke samo zato što ih je ranije ispitivala Mirela Alerić Puklin. Ona je bila ovlaštena tužiteljica i njoj se ne stavlja na teret da je radila nešto nezakonito u tom predmetu”, tvrdi visoki pravosudni izvor.

Nacional je DORH-u poslao detaljna pitanja o tome kada će točno DORH/ŽDO Zagreb sudu predati izmijenjenu optužnicu protiv bivšeg vlasnika Agrokora Ivice Todorića i ostalih osumnjičenika u predmetu Veliki Agrokor, koje su sve promjene učinjene u odnosu na prvu optužnicu koja je bila povučena, što će DORH poduzeti ako se utvrdi da su vještaci iz KPMG-a Poljska s vještacima iz KPMG-a Hrvatska – koji su napravili najveći dio tog vještačenja – bili u sukobu interesa, hoće li DORH provesti unutarnju reviziju i nadzor te istragu oko postupka dodjeljivanja tog vještačenja (koje je plaćeno više od osam milijuna kuna) tvrtki KPMG Poljska i Ismetu Kamalu, hoće li Ismet Kamal biti dostupan za svjedočenje pred sudom te hoće li i kada Ismet Kamal biti dostupan za svjedočenje pred sudom u fazi potvrđivanja optužnice, ali ni na jedno od tih pitanja iz DORH-a nisu precizno odgovorili.

DORH je krajem prošle godine, nakon povlačenja optužnice, dobio rok od godinu dana za podizanje nove optužnice, međutim, izgleda da su oni odlučili predati optužnicu i prije isteka tog roka, moguće i zato da bi “popravili” percepciju o slučaju protiv Todorića.

Jer sada bi se, pak, moglo dogoditi da, čak i prije pravomoćnosti optužnice u slučaju Veliki Agrokor, presudu u tom slučaju donese Arbitražni sud u Washingtonu pred kojim su dvije Todorićeve nizozemske kompanije tužile Republiku Hrvatsku.

Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek naslijedila je slučaj Todorić od svojih prethodnika, ali predmet formalno vodi Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu koje je i angažiralo skupe vještake. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Nacional je prije dva tjedna otkrio nove nepoznate pojedinosti u arbitražnom sporu koji su protiv hrvatske vlade u Washingtonu pokrenule Adria Group B.V. i Adria Group Holding B.V., dvije nizozemske kompanije bivšeg vlasnika Agrokora Ivice Todorića.

DORH, koji zastupa Vladu i Republiku Hrvatsku, u tom predmetu nastoji maksimalno odugovlačiti postupak, a sada tvrde da nije točno da su imali rok dostaviti svoje očitovanje u tom predmetu do 19. svibnja.

Nacional je DORH-u prošloga tjedna poslao upit o tome kako će na tijek podizanja optužnice i sudskog postupka u Hrvatskoj utjecati arbitražni proces koji je Ivica Todorić (to jest njegove nizozemske tvrtke) pokrenuo u Washingtonu i hoće li DORH / Vlada do 19. svibnja, što je bilo prošloga četvrtka, dostaviti Međunarodnom centru Svjetske banke za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) odgovor na podnesak Ivice Todorića.

DORH je povlačenje optužnice formalno pravdao uhićenjem Mirele Alerić Puklin, bivše tužiteljice koja je radila na predmetu Agrokor, ali pravosudni izvori tvrde da su glavni problem otpočetka bili vještaci KPMG-a. FOTO: Luka Stanzl/PIXSELL

No glasnogovornica DORH-a Martina Mihordin poslala je sljedeći odgovor:

“U odnosu na neka Vaša pitanja nije moguće odgovoriti jer su preuranjena, dok Vam za datum roka koji navodite (19. svibanj 2022.) ukazujemo na potrebu provjere, kod nadležnog tijela, informacije kojom raspolažete.”

Drugim riječima, DORH smatra da nisu imali rok do 19. svibnja.

Kako je Nacional pisao, Vlada Republike Hrvatske dobila je rok samo do 19. svibnja da se očituje na optužbe koje je Todorić iznio pred Arbitražnim sudom u Washingtonu, gdje traži da se koncern vrati u njegovo vlasništvo, i to nakon što se do 19. travnja, do kada je bio prethodni rok, nije očitovala po Todorićevoj arbitražnoj tužbi. Pritom se DORH nije trebao očitovati na cijelu tužbu, već tek na zadnji Todorićev podnesak, to jest podnesak njegovih dviju nizozemskih tvrtki Adria Group i Adria Group Holding. Sadržaj podneska je tajan, ali zasigurno iz samog podneska proizlazi na koje se teme DORH trebao očitovati. Riječ je o temama o kojima je potrebno odlučiti prije upuštanja u raspravu, odnosno u samu arbitražu. Pa je tako prvo krenuo postupak izbora arbitra i predsjednika tribunala, a sada je u fazi rješavanje prigovora Republike Hrvatske na nadležnost tribunala. Međutim, sve su to faze arbitražne procedure koja je pokrenuta.

Premijera Andreja Plenkovića i bivšu ministricu gospodarstva i potpredsjednicu Vlade Martinu Dalić Ivica Todorić smatra glavnim krivcima za to što mu je ‘protuzakonito otet koncern’. FOTO: Goran Stanzl/PIXSELL

Formalno se u ime Vlade i Republike Hrvatske treba očitovati DORH, ali hrvatski pravni tim maksimalno je fokusiran na to da ili pokuša osporiti nadležnost suda u Washingtonu ili maksimalno prolongira postupak. Zato su u dosadašnjem tijeku postupka prvo nastojali dokazati da je arbitraža u slučaju Todorić protivna pravu Europske unije, a potom su 19. travnja, inače drugi put tijekom iste arbitraže, tražili odgodu za očitovanje na Todorićev podnesak.

Međutim, dobili su odgodu od samo mjesec dana, a rok za očitovanje je istekao. Doznao je to Nacional ekskluzivno od dvaju visokih pravosudnih i političkih izvora koja imaju saznanja o arbitražnoj proceduri.

Iz DORH-a su se u odgovoru na taj dio Nacionalovih upita sada pozvali na priopćenje koje su objavili na svojim internetskim stranicama, demantiraju dio Nacionalovih navoda, ali ističu da nisu uputili demanti.

Na čelu Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu je državni odvjetnik Jurica Ilić kojem će pripasti sve zasluge ili krivnja u slučaju Agrokor. FOTO: Luka Stanzl/PIXSELL

DORH je 18. svibnja objavio sljedeće:

“U posljednja dva broja tjednika Nacional objavljeni su tekstovi vezano za postupak pokrenut pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID), s nizom netočnih i neprovjerenih informacija, kao i tvrdnji koje nisu ni na koji način povezane s tim postupkom.

ICSID na svojoj mrežnoj stranici objavljuje osnovne podatke o arbitražnim postupcima koje vodi i koji su svima dostupni. Iz podataka ICSID-a je vidljivo da je još uvijek u tijeku postupak za odlučivanje o nadležnosti tribunala, a da postupak za odlučivanje o meritumu spora nije niti započeo.

U sporu koji su pokrenuli Adria Grop BV i Adria Group Holding BV protiv Republike Hrvatske (ICSID broj predmeta ARB/20/6), Tribunal je svojim nalozima odredio povjerljivost postupka zbog čega se informacije o postupku ne smiju iznositi u javnost. Iznošenje sadržaja naloga i odluka Tribunala, kao i podnesaka stranaka, bez suglasnosti obiju strana, predstavlja povredu Tribunalovih naloga kao i obveze stranaka da ne pogoršavaju spor i da postupaju u dobroj vjeri.

DORH se do 19. svibnja nije trebao očitovati na cijelu tužbu, već tek na zadnji Todorićev podnesak, to jest podnesak njegovih dviju nizozemskih tvrtki – Adria Group i Adria Group Holding

Stoga Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ne može komentirati navode iznijete u navedenim člancima i neće uputiti tekst ispravka (demanti) glavnom uredniku tjednika Nacional.”

Budući da je Nacional pisao o tome da bi presuda u korist Ivice Todorića u tom predmetu mogla dovesti do pada Vlade Andreja Plenkovića, posebno zato što je reputacija Vlade već narušena zbog istraga koje se provode protiv trojice sada već bivših ministara, kao i da bi odluka američkog suda mogla ponovno otvoriti i pitanje kako je i zašto DORH u rekordno brzom roku odbacio kaznenu prijavu protiv članova Vlade u aferi Borg, iz DORH-a su naveli i sljedeće:

“Nadalje, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske smatra kako je potpuno promašeno povezivanje navedenog arbitražnog postupka s rekonstrukcijom Vlade Republike Hrvatske i postupcima koje USKOK vodi protiv trojice okrivljenika (bivši ministri), a radi potpunog informiranja javnosti, u prilogu i nastavku, objavljujemo, još jednom, priopćenje USKOK-a o postupanju u predmetima iz njihove nadležnosti, kao i informacije o predmetima iz nadležnosti Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu.”

‘DORH smatra da je potpuno promašeno povezivanje arbitražnog postupka s rekonstrukcijom Vlade RH i postupcima koje USKOK vodi protiv trojice okrivljenika (bivši ministri)’

DORH se pozvao na ovo priopćenje:

“Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu je, u kaznenom predmetu (tzv. Veliki Agrokor) protiv prvookrivljenika (1951.) i četrnaest drugih okrivljenika zbog kaznenih djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz članka 246. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona i drugih kaznenih djela, na temelju članka 365. stavak 1. u svezi članka 356. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku, povuklo optužnicu radi boljeg razjašnjenja stvari, o čemu je javnost obaviještena priopćenjem državnog odvjetništva od 16. studenog 2021.

Povlačenje optužnice, kao što je javnost već ranije obaviještena, nije ni u kakvoj vezi s provedenim financijsko-knjigovodstvenim i revizorskim vještačenjem koje je, po nalogu Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, provelo društvo KPMG Poljska.

U navedenom predmetu je Županijski sud u Zagrebu prvookrivljeniku (1951.), zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio kaznena djela koja mu se stavljaju na teret, odredio istražni zatvor zbog opasnosti od bijega (čl. 123. st. 1. toč. 1. Zakona o kaznenom postupku). Županijski sud u Zagrebu je potom istražni zatvor zamijenio jamstvom u gotovom novcu pa su mu, kao uvjet jamstvu, na temelju čl. 98. st. 1. i 2.  točke 1. i 7 i čl. 99. st. 1. i 7. Zakona o kaznenom postupku, određene mjere opreza, zabrane napuštanja boravišta i privremeno oduzimanje putovnice Republike Hrvatske. Protiv rješenja o određivanju jamstva prvookrivljenik je podnosio žalbe koje su odbijene odlukom Županijskog suda u Zagrebu i Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske.

Na mrežnim stranicama nadležnih sudova objavljena su priopćenja o donesenim odlukama pa tako i odluci Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske povodom žalbi okrivljenika protiv odluke Županijskog suda u Zagrebu o odbijanju prijedloga okrivljenika za  izdvajanje dokaza iz spisa.”

USKOK odbija navode da je ‘aferu Borg’ ekspresno riješio i odbacio prijavu zbog političkog pritiska

Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta – odgovor na objavljene informacije:

„Netočni su i neistiniti navodi da je ovaj Ured ekspresno i pod političkim pritiskom donio rješenja o odbačaju kaznenih prijava vezanih uz tzv. aferu Borg.

USKOK je, vezano za navedeno, zaprimio više kaznenih prijava u odnosu na koje su provedeni opsežni izvidi te su donesena rješenja o odbačaju isključivo na temelju zakona i rezultata tih izvida, bez ičijeg utjecaja i pritiska.

Ovaj Ured je najprije, u predmetu formiranom povodom prijava političkih stranaka Živi zid i Slobodna Hrvatska, proveo jedinstvene izvide. Temeljem rezultata tih izvida zaključeno je da u radnjama prijavljenih osoba nisu ostvarena obilježja prijavljenih kaznenih djela, a niti drugih kaznenih djela za koja se postupak provodi po službenoj dužnosti, zbog čega je 18. lipnja 2018. doneseno rješenje o odbačaju kaznenih prijava.

Također, ovaj Ured je opsežne izvide proveo i u predmetu formiranom povodom više kaznenih prijava podnositelja Ivice Todorića i političke stranke Živi zid, u kojima su ponovno, između ostalog, razmatrani i navodi iz ranijih prijava, s obzirom na to da su se djelomično preklapali s navodima novih prijava. I tijekom ovih izvida najprije je prikupljena sva dostupna dokumentacija od značaja za navode iz prijave, a uzete su i izjave znatnog broja osoba koje su imale relevantna saznanja o predmetu prijave. Prilikom obuhvatne analize svih prikupljenih podataka i cjelokupne dokumentacije razmotreni su i svi podaci prikupljeni izvidima provedenim povodom ranijih prijava. No s obzirom na to da iz rezultata izvida nije proizlazilo postojanje osnovane sumnje da bi prijavljene osobe počinile kaznena djela naznačena u prijavama, a niti koje drugo kazneno djelo za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti, i ove su kaznene prijave odbačene 26. srpnja 2019.

Da su navedena rješenja USKOK-a o odbačaju kaznenih prijava donesena isključivo na temelju zakona i rezultata provedenih izvida, bez ičijeg utjecaja i pritiska, potvrđuje i činjenica da je sudac istrage Županijskog suda u Zagrebu odbio prijedlog Ivice Todorića da preuzme progon kao oštećenik te da se provede istraga protiv osoba u odnosu na koje je doneseno rješenje o odbačaju. Rješenje suca istrage potvrdilo je i vijeće Županijskog suda u Zagrebu koje je odbilo njegovu žalbu na rješenje suca istrage.“