Državno odvjetništvo (DORH) uputilo je Vrhovnom sudu zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude kojom se odobrava pristup popisu svih korisnika i iznosa kredita Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) tijekom prva četiri mjeseca prošle godine.

Zahtjev DORH-a upućen je nakon pravomoćne presude Visokog upravnog suda kojom je u sporu HBOR-a i Povjerenika za informiranje odbijen tužbeni zahtjev HBOR-a te je bilo presuđeno da se zagrebačkom poduzetniku Hrvoju Šimiću odobrava pravo na pristup preslici svih korisnika i iznosa kredita te banke u navedenom razdoblju.

Kako je HBOR u vlasništvu države Visoki upravni sud zauzeo je stajalište da su sredstva banke kojima se kreditiraju klijenti javna sredstva te da su stoga informacije o tim sredstvima, sukladno Zakona o pravu na pristup informacijama, dostupne javnosti.

No, DORH je u svom zahtjevu navodi da je takvo stajalište “pogrešno i protivno, kako odredbama Zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, tako i odredbama Zakona o kreditnim institucijama” kojim se propisuje što je bankarska tajna kao i obveza čuvanja bankarske tajne.

“Slijedom navedenoga, to znači da je HBOR, kao banka koja odobrava kredite, dužna primjenjivati Zakon o kreditnim institucijama koji je, u pogledu pitanja odobravanja kredita klijentima, zaštite prava klijenata i njihovih podataka, poseban zakon u odnosu na Zakon o pravu na pristup informacijama. To znači da HBOR, kao banka koja odobrava kredite, ne smije odati podatke o klijentima kojima je pružena kreditna odnosno financijska usluga pozivom na Zakon o pravu na pristup informacijama. Pritom je irelevantna činjenica što je vlasnik HBOR-a Republika Hrvatska”, ističe se u zahtjevu DORH-a.

Stoga “DORH predlaže da Vrhovni sud RH prihvati zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude te preinači presudu Visokog upravnog suda” tako da usvoji tužbeni zahtjev HBOR-a i poništi rješenje Povjerenika za informiranje.

Navedeni zahtjev za uvidom u preslik korisnika i iznos kredita HBOR-a tijekom 2017. uslijedio je nakon otkrića da je u prosincu 2016. upravo ta banka odobrila čak 48,3 milijuna eura kredita kompanijama u sklopu Agrokora.