Hrvatska vlada i Državno odvjetništvo, koje je formalno zastupa u arbitražnom sporu koji je protiv Vlade u Washingtonu, pred Međunarodnim centrom Svjetske banke za rješavanje investicijskih sporova (ICSID), pokrenuo bivši vlasnik koncerna Agrokor Ivica Todorić, nastoje pod svaku cijenu produžiti rok za izricanje prvostupanjske odluke u tom sporu. Po svemu sudeći, to je tako jer se boje da bi ta odluka za Vladu mogla biti nepovoljna, a takav bi ishod mogao za njenu stabilnost imati nepremostive razorne posljedice.

To se može tvrditi zato što se DORH do 19. travnja trebao očitovati na podnesak koji je tom sudu predao Ivica Todorić, ali DORH to nije učinio, nego je iz nepoznatih razloga nedavno zatražio odgodu za to očitovanje. Otkrio je to Nacionalu izvor koji o tomu ima neposredna saznanja. Vlada i DORH morali su se očitovati na podnesak u kojem su se Todorićevi odvjetnici žalili na niz, po njima, protupravnih postupanja RH prema Ivici Todoriću i članovima njegove obitelji, od toga da je javni bilježnik Stjepan Šaškor u ime Vlade sastavljao ugovor prema kojem je Todorić trebao prenijeti firmu na njega, preko toga da Šaškorova supruga sudjeluje u stečajnom postupku Agrokor projekata, pa do problematičnog vještačenja tvrtke KPMG Poljska za DORH i toga da Hrvatska odbija vratiti jamčevinu Ivici Todoriću u iznosu milijun eura zbog opasnosti od bijega. Spomenuto je i procesuiranje bivše državne odvjetnice Mirele Alerić Puklin koja je potpisala optužnicu protiv Ivice Todorića, a potom je razriješena i uhićena istoga dana kad je povučena optužnica. Navedena je i činjenica da je u njezinu stanu pronađen novac njezina muža, a riječ je o višemilijunskom iznosu za koji DORH inače sumnja da pripada bivšem šefu JANAF-a Draganu Kovačeviću.

Bivši vlasnik koncerna Agrokor Ivica Todorić, odnosno njegove dvije nizozemske tvrtke, pokrenuo je prije dvije godine arbitražni spor u Washingtonu, pred Međunarodnim centrom Svjetske banke za rješavanje investicijskih sporova (ICSID). FOTO: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Postupak je od 2. ožujka 2020. na sudu službeno zaveden pod brojem ICSID Case No. ARB/20/6, a sudsko vijeće je formirano 3. svibnja 2021. godine, to jest prije točno godinu dana. Za predsjednika Vijeća imenovan je Britanac Christopher Greenwood, a imenovale su ga obje strane u postupku, to jest s jedne strane Todorić i njegove tvrtke, a s druge Republika Hrvatska.

Kao posljednja službena aktivnost na stranicama suda zabilježeno je da su 17. ožujka 2022. obje strane podnijele pismeni podnesak sukladno arbitražnom pravilu 37(2).

Prva preliminarna presuda trebala je biti donesena tijekom svibnja ove godine ili najkasnije početkom lipnja, a konačna presuda do kraja 2022. godine. Sada će se zbog pravnog manevra Državnog odvjetništva taj rok, po svemu sudeći, odužiti. Čime Vlada kupuje vrijeme za suočavanje s odlukom u tom sporu.

To se može zaključivati zato što je ovo već drugi put da DORH izvodi takav manevar. Nacional je dobio uvid u još jedan podnesak DORH-a, još od 26. ožujka 2020., u kojem DORH od odvjetničkog ureda Orrick, Herrington & Sutcliffe LLP u Francuskoj, koji zastupa Todorića, u ime Republike Hrvatske također traži razumijevanje. Na čelu DORH-a u to je vrijeme još bio glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić, a točno dva mjeseca kasnije, 26. svibnja 2020., u Saboru je za novu šeficu DORH-a prisegnula sadašnja glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek, koja se, međutim, od tada nije puno pomaknula u slučaju Agrokor.

U pismu koje je zamjenica glavnog državnog odvjetnika Sanja Dumbović Gajić 26. ožujka 2020. adresirala na Michaela Buhlera, Nicole Dolenz i ured Orrick Rambaud Martel u Parizu, koji zastupa Todorića i njegove nizozemske kompanije, navodi se da je Republika Hrvatska tek nedavno finalizirala angažiranje vanjskih savjetnika, to jest odvjetnika, u tom predmetu, i to odvjetnika Davida A. Pawlaka iz Varšave i odvjetničku tvrtku Foley Hoag LLP iz Washingtona. U pismu se navodi da ti odvjetnici očekuju izravan kontakt s Todorićevim zastupnicima kako bi se dogovorio “konstruktivan pristup modalitetima” za formiranje suda, kao i o ostalim predmetima.

Odluka Arbitražnog suda u Washingtonu koja bi preliminarno trebala biti donesena u svibnju, a završno do kraja 2022., dat će međunarodno viđenje afere Borg koja je obilježila prvi dio mandata premijera Andreja Plenkovića. FOTO: Igor Soban/PIXSELL

“U skladu s tim, vjerujemo da razumijete da je Tuženik (Respondent) tek vrlo nedavno izabrao svoj savjet, kao i da je tragičan potres koji se dogodio u nedjelju ujutro, 22. ožujka 2020., s epicentrom blizu Zagreba, dodatno otežao već ionako komplicirane okolnosti proizašle iz COVID-19 krize s kojom se Vlada i gospodarstvo svakodnevno suočavaju. Štoviše, predstavnici Državnog odvjetništva ovaj tjedan nisu bili u mogućnosti pristupiti svojim uredima, a pristup će im biti omogućen tek nakon pregleda i popravka osnovnih servisnih usluga u zgradi (voda, struja). U tim okolnostima, prijedlog je Tuženika (Responent) da vanjski savjet stranaka ugovori izravni kontakt za hitna pitanja koja bi se mogla riješiti u tjednu od 30. ožujka”, stoji u pismu Sanje Dumbović Gajić.

Može se razumjeti da je u tom trenutku, u danima nakon snažnog potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu, uistinu bilo opravdanih razloga zbog kojih je DORH mogao tražiti odgodu. Međutim, dvije godine nakon toga za takvo što teško je naći opravdanje.

Nacionalovi izvori uvjereni su da je riječ o manevru kojim premijer Plenković uz pomoć DORH-a cijeli postupak nastoji do daljnjeg prolongirati, jer mu nikako ne odgovara rizik da se jednom takvom međunarodnom presudom uzdrma njegova vlada. Slične ciljeve u tom predmetu mogao bi imati i DORH jer bi pobjeda Todorića pred Međunarodnim centrom Svjetske banke za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu (ICSID) bio ogroman udarac i za DORH.

Vlada kupuje vrijeme za suočavanje s odlukom u arbitražnom sporu jer Plenkoviću nikako ne odgovara rizik da se jednom međunarodnom presudom uzdrma njegova vlada. Slične ciljeve ima i DORH

Arbitražni spor formalno su još prije dvije godine pokrenule Todorićeve dvije nizozemske kompanije Adria Group B.V. i Adria Group Holding B.V. Na pitanje kakve bi posljedice za Vladu imala Todorićeva pobjeda u sporu protiv države, odvjetnik Anto Nobilo, koji u tom predmetu zastupa bivšu članicu uprave Agrokora Pirušku Canjugu, odgovorio je:

“Ako bi Todorić dobio spor u Washingtonu, to bi za Vladu značilo – zemljotres. To znači da bi cijela Vlada trebala dati ostavku. Međutim, to bi isto tako značilo da bi se trebalo preotvoriti pitanje kaznene prijave vezane uz grupu Borg koja je brzinski odbačena.”

Nobilo nije jedini koji misli da o ishodu tog procesa ovisi budućnost Plenkovićeve vlade, jer je upravo Plenković glavni tvorac i zagovaratelj rješenja krize u Agrokoru poznate kao lex Agrokor. S druge strane, optužnica protiv Todorića u Hrvatskoj ni pet godina od početka krize u Agrokoru nije podignuta. Štoviše, DORH se u tom predmetu izblamirao, a nije nemoguće i propitivanje postoji li kaznena odgovornost ljudi iz Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu koji su bez natječaja odlučili “spiskati” 8,2 milijuna kuna na vještačenje KPMG-a Poljska, dokumenta na kojem počiva cijela optužnica protiv Todorića. Naime, ispostavilo se da je to vještačenje puno kontroverzi jer je čelni čovjek tog poljskog ureda Ismet Kamal prethodno bio šef KMPG-a Hrvatska, tvrtke koja je radila najveći dio financijskog vještačenja Agrokora, a istovremeno je radila i za staru i za novu upravu Agrokora.

Prema navodima koje je obrana Ivice Todorića i ostalih osumnjičenih istaknula u svojim žalbama, u kojima su osporavali neovisnost i nepristranost financijskog vještaka, vještačenje je zapravo gotovo u cijelosti napravilo društvo KPMG Hrvatska – iako ono nije imalo ugovor s DORH-om. To je pokazala Analiza utrošenih sati koju je obrana prezentirala u žalbi, a iz koje proizlazi da je od ukupno utrošena 5362 sata, društvo KPMG Hrvatska u izradi financijskog izvješća sudjelovalo s ukupno 4632 sata, odnosno s udjelom od čak 86,39 posto, dok je KPMG Poljska, društvo koje je angažirao DORH, sudjelovalo u izradi izvještaja samo 462 sata, odnosno, udjelom od 8,62 posto. Osim toga, u izradi izvještaja sudjelovalo je i društvo KPMG Bosna i Hercegovina, i to s 268 sati ili 4,99 posto udjela.

Ovo je već drugi put da DORH izvodi takav manevar, Nacional je dobio uvid u još jedan podnesak DORH-a, od 26. ožujka 2020., u kojem DORH traži razumijevanje zbog zagrebačkog potresa i koronakrize

Naime, optužnica protiv Todorića nije potvrđena jer je Visoki kazneni sud krajem listopada prošle godine prihvatio žalbe koje otvaraju pitanje sukoba interesa financijskih vještaka koji su radili na tom predmetu, a DORH je potom dobio godinu dana da preinači optužnicu.

Todorić je uvjeren da će dobiti spor i srušiti Andreja Plenkovića – štoviše, uvjeren je da je on jedini koji ga može srušiti. Todorić je još ranije izjavio da je Plenković “neprijateljski oteo privatno vlasništvo Agrokora Hrvatima i dao ga Rusima”, kao i da postoci koje su ostvarili strani i domaći investitori u novom Agrokoru nisu odgovarajući, s obzirom na to da su ukupni dugovi stranim investitorima iznosili 13,5 milijardi kuna, a domaćim 14 milijardi, da bi stranima na kraju pripalo 64 posto vlasničkog udjela, dok je domaćima ostalo svega 12,7 posto.

Todorić će sada pokušati dokazati da je i angažiranje KPMG-a Poljska na izradi financijskog vještačenja za DORH bilo dio šireg plana grupe Borg da mu otme firmu, a njega proglasi kriminalcem. Razotkrit će i imena vještaka koji su stvarno radili na njegovom slučaju, ali i tvrditi da su oni zapravo ti koji na sumnjiv način izvlače novac iz KPMG-a Hrvatska, i to preko tvrtke Tajnik d.o.o.

O samom arbitražnom sporu Todorić se ne oglašava jer su mu odvjetnici zabranili da bilo što o tome komunicira u javnosti. Međutim, nakon što je početkom ožujka 2020. godine pokrenuo arbitražu, Todorić je zbog velikog interesa javnosti i brojnih upita novinara, na svojoj internetskoj stranici i na Facebooku tri mjeseca kasnije, to jest 8. lipnja, objavio tekst pod naslovom “Izjava za medije: MEĐUNARODNA ARBITRAŽA U WASHINGTONU, formiranje arbitražnog suda, šteta investitorima i transparentnost postupka”. U toj izjavi on je naveo:

“Kao odgovor na sve veći broj medijskih upita, Adria Group B.V. i Adria Holding B.V. (zajedno u nastavku ‘Adria Grupa’) ovim putem pružaju informacije o arbitražnom postupku koji je pokrenut protiv Republike Hrvatske pred Međunarodnim centrom Svjetske banke za rješavanje investicijskih sporova (u nastavku ‘ICSID’) u Washingtonu.

Premijer Andrej Plenković s bivšom potpredsjednicom Vlade Martinom Dalić preko Borg grupe kreirao je lex Agrokor. FOTO: Igor Soban/PIXSELL

Adria Grupa posjeduje i drži 95,52 % udjela u hrvatskoj tvrtki Agrokor d.d. (u nastavku ‘Agrokor’). Nizom prikrivenih akcija koje je tzv. Borg grupa provela po naredbi, pod nadzorom i kontrolom najviših državnih dužnosnika, Agrokor je u potpunosti lišen svoje vrijednosti na temelju lažnih navoda, izmišljenih osnova i bez ikakvog ekonomskog opravdanja. Vrijednost Agrokora prije svih troškova ili dugova i prethodno ilegalnim činidbama je procijenjena na preko 7 milijardi eura. Stoga, zbog navedenih protupravnih radnji svojih najviših državnih dužnosnika, Republika Hrvatska je suočena s odštetnim zahtjevom od više milijardi eura, potkrijepljenim izvješćem neovisnih forenzičkih stručnjaka iz Sjedinjenih Država. Dana 2. ožujka 2020. slučaj je službeno registriran kao ARB/20/06. Adria Grupa je od tog trenutka imenovala kao arbitra dr. Charlesa Ponceta i očekuje konačno formiranje Arbitražnog tribunala u najkraćem roku. Republika Hrvatska je za svoje pravne zastupnike imenovala odvjetničku tvrtku Foley Hoag LLP iz Washingtona i g. Davida A. Pawlaka iz Varšave.

U svjetlu velikog interesa javnosti u Hrvatskoj i inozemstvu, Adria Grupa je zatražila od ICSID-a potpunu transparentnost arbitražnog postupka u Washingtonu.”

Za sve dodatne informacije Todorić je naveo adresu svog odvjetničkog ureda Orrick, Herrington & Sutcliffe LLP sa sjedištem na adresi 31 Avenue Pierre 1er de Serbie, Pariz, Francuska.

Nakon što je krajem listopada prošle godine propalo podizanje optužnice protiv Ivice Todorića, Nacionalu su tri neovisna visoka izvora iz pravosudnih i poslovnih krugova potvrdila informaciju da bi Todorić u tom sporu mogao imati velike šanse za uspjeh, a sva tri izvora to su branila sličnim argumentima, koji se svode na sljedeće: Todorić nema novca, a odvjetnici ga brane na buduću proviziju. Što automatski znači da su šanse na koje odvjetnici procjenjuju moguću uspješnost spora iznimno velike – inače taj postupak ne bi ni prihvatili jer bi u slučaju gubitka spora ostali bez naknade. Način na koji nova uprava bivšeg Agrokora sada prodaje pojedine dijelove kompanije, samo ide dodatno u prilog Todoriću jer je jednako tako i on mogao prodati pojedine tvrtke unutar koncerna Agrokor i tako namiriti dobavljače.

Sve to najavljuje da se nakon pokretanja istražnih postupaka protiv trojice članova Vlade i time isforsirane tek minijaturne rekonstrukcije, Vlada premijera Andreja Plenkovića nalazi pred novim velikim izazovom, čiji epilog očito nastoji prolongirati što je dulje moguće.

Potvrđivanje optužnice protiv Todorića spriječio je Ivan Turudić

Potvrđivanje optužnice protiv Todorića i ostalih osumnjičenika spriječio je jednom svojom odlukom sudac Visokog kaznenog suda u Zagrebu Ivan Turudić, bivši predsjednik Županijskog suda u Zagrebu. Turudić je, naime, srušio odluku Optužnog vijeća Županijskog suda u Zagrebu, koje je prethodno odbilo žalbe obrane te je djelomično uvažio njihove žalbe, i to u točki koja se odnosi na financijski nalaz koji je potpisala tvrtka KPMG Poljska. Visoki kazneni sud naložio je novo propitivanje zakonitosti tog financijskog vještačenja na kojem se temelji optužnica koja Todorića i njegovih 12 suradnika tereti da su od 2006. do 2017. iz Agrokora lažnim prikazivanjem financijskog stanja na ime Todorićeve dividende izvukli 1,2 milijarde kuna.

Naime, Todorić i više drugih osumnjičenika u svojim su žalbama naveli da su vještaci koji su radili na predmetu u sukobu interesa, jer je KPMG Poljska za rad na predmetu angažirao tvrtku KPMG Hrvatska koja je odradila najveći dio vještačenja – i to iako je istovremeno radila i za privremenu upravu Agrokora.

Sudac Visokog kaznenog suda u Zagrebu Ivan Turudić, bivši predsjednik Županijskog suda u Zagrebu, naložio je propitivanje zakonitosti vještačenja KPMG-a POLJSKA. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Kako su Plenković i Šavorić htjeli nagovoriti Todorića da Agrokor preda Šaškoru

Todorić će se pozvati i na prijedlog Ugovora koji je odvjetnik Boris Šavorić, jedan od protagonista grupe Borg, ostalim članovima skupine poslao 21. ožujka 2017. godine, dakle, prije donošenja lex Agrokor, a prema kojem je Ivica Todorić tvrtku na najmanje godinu dana, bez ikakve naknade i prava, trebao prebaciti na upravljanje javnom bilježniku Stjepanu Šaškoru. Kao potpisnici tog ugovora bili su navedeni Ivica Todorić, premijer Andrej Plenković, javni bilježnik Stjepan Šaškor, ali i predstavnici ruskog Sberbanka i VTB Banka, a Todorić je taj ugovor objavio u jednoj od svojih prezentacija. Osim toga, iz e-mailova koje je Martina Dalić slala članovima grupe Borg, a koje je Todorić također ranije objavio, proizlazi da je ona još 15. ožujka 2017. Borisu Šavoriću napisala kako se čeka da Plenković kaže tko će biti novi vlasnik Agrokora.

Dodatno, Nacional je od izvora bliskih Todoriću doznao da je Željka Šaškor, supruga javnog bilježnika Stjepana Šaškora kojem je po tom spornom ugovoru trebalo predati upravljanje Agrokorom, jedna od zamjenica glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj Šipek u DORH-u.

Željka Šaškor pojavljuje se, pak, u jednom drugom predmetu povezanom s Todorićem, stečajnom postupku nad njegovom tvrtkom Agrokor projekti. Izvori bliski Todoriću smatraju to, u najmanju ruku, neobičnom podudarnošću koja ukazuje na puno dublju isprepletenost i šire razmjere “zavjere” oko Agrokora.

Prijedlog ugovora kojim je Ivica Todorić Agrokor trebao dati na upravljanje javnom bilježniku Stjepanu Šaškoru, trebali su potpisati i Plenković, i Sberbank, i VTB banka. FOTO: Nacional