Državno odvjetništvo stupilo je nedavno u kontakt s intrigantnim financijskim stručnjakom Ismetom Kamalom i obavilo s njim razgovor i konzultacije. To je Nacionalu otkrio pravosudni izvor upućen u zbivanja povezana s predmetom kolokvijalno nazvanim afera Veliki Agrokor. Prema navodima istog izvora, predstavnici Državnog odvjetništva sastavili su o tim kontaktima službenu zabilješku. Ali zasad o tomu nisu dostavili nikakve informacije u spis povezan sa slučajem Veliki Agrokor.

Ismet Kamal ključna je figura o kojoj praktički ovisi sudbina optužnice u aferi Veliki Agrokor. Optužnica u tom slučaju ima 459 stranica, a čitav spis čak 80.000 stranica. Uz Ivicu Todorića i njegove sinove Ivana i Antu, njome je obuhvaćeno i još 10 Agrokorovih menadžera – Damir Kuštrak, Hrvoje Balent, Ivica Crnjac, Mislav Galić, Tomislav Lučić, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić, Ivica Sertić, Alojzije Pandžić i Marijan Alagušić. Kao i revizori kuće Baker Tilly – Olivio Discordia i Sanja Hrstić.

Svi su oni optuženi zbog počinjenja kaznenih djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, kaznenih djela pomaganja u zlouporabi povjerenja u gospodarskom poslovanju, kaznenih djela krivotvorenja službene ili poslovne isprave i kaznenog djela poticanja na krivotvorenje službene ili poslovne isprave.

DORH Todorića sumnjiči da je pribavio protupravnu imovinsku korist u iznosu od 923.608.584,00 kuna te da je trgovačko društvo Agrokor d.d. ukupno oštećeno u iznosu od 1.244.328.584,00 kuna. Te se procjene baziraju na spornom financijsko-knjigovodstvenom vještačenju koje je izradio KPMG.

Kontakti DORH-a i Kamala zapravo bi trebali biti ključni uoči odluke o sudbini predmeta Veliki Agrokor, koji bi mogao proizvesti ogromnu reputacijsku štetu i vladi premijera Plenkovića. FOTO: Emica Elvedji/PIXSELL

Međutim, nakon što je optužnica podignuta, Visoki kazneni sud prihvatio je žalbe obrana i spis vratio optužnom vijeću na ponovno odlučivanje. Sporno je bilo financijsko-knjigovodstveno vještačenje koje je izradio KPMG, na čijem se čelu nalazio upravo Ismet Kamal. I to zbog sukoba interesa jer je KPMG istodobno radio i za Agrokor i za DORH.

Kada se to dogodilo, DORH je samoinicijativno povukao optužnicu na doradu, a potom ju je ponovo podignuo, ali ključnu primjedbu nije razjasnio. To bi na ponovljenom zasjedanju optužnog vijeća u tom predmetu trebao učiniti Ismet Kamal, koji bi trebao biti saslušan u svojstvu svjedoka. A veliko je pitanje hoće li se on ondje uopće pojaviti te kako će uopće pojasniti taj sukob interesa i može li se optužnica uopće spasiti.

To je kontekst u kojem se odvijaju razgovori između Kamala i DORH-a. Ti kontakti zapravo bi trebali biti ključni uoči odluke o sudbini tog predmeta, koji bi mogao proizvesti ogromnu reputacijsku štetu, kako za DORH tako i za kompletnu Vladu.

Kako je DORH za izradu tog vještačenja platio više milijuna kuna bez provedbe bilo kakvog natječaja, sasvim je logično da Kamal bude dostupan nekome tko je KPMG angažirao za izradu tako važnog dokumenta. Bilo bi logično da ne postoji nikakvih dilema niti oko toga hoće li taj čovjek htjeti svjedočiti o okolnostima pod kojima je to skupo vještačenje izrađeno. Ali zbog sukoba interesa u kojem se KPMG našao, ovo nije uobičajena situacija, a DORH nema mogućnost prisiliti Kamala na dolazak pred sud. Sudski poziv ne bi se trebao ignorirati, ali odluči li ga Kamal ignorirati, vrlo je vjerojatno da sud neće tražiti da ga policija privede, naročito jer on boravi u Poljskoj, gdje je angažiran u tamošnjem KPMG-u. Međutim, njegov izostanak sa saslušanja mogao bi imati pogubne posljedice po cijeli ovaj slučaj. Zato je za DORH izuzetno važno što je s Kamalom uspostavio kontakt jer to pokazuje da se ta krizna situacija nastoji razriješiti kako bi optužnica u tom predmetu bila prihvaćena.

Prema navodima pravosudnog izvora Nacionala, kontakti između Državnog odvjetništva i Ismeta Kamala vođeni su zbog komplikacija u spomenutom predmetu i to kako bi se pokušali dogovoriti što učiniti kako bi u tom predmetu ipak bila podignuta pravomoćna optužnica. Ako je to tako, to je prvi konkretan znak da Državno odvjetništvo pregovara s Kamalom o tomu hoće li se pojaviti u svojstvu svjedoka pred optužnim vijećem koje bi trebalo odlučivati o optužnici u aferi Veliki Agrokor. Ako se pretpostavi da to neće biti upitno, vrlo je vjerojatno i da je Državno odvjetništvo Kamala počelo pripremati kao svjedoka. Odnosno da su se dogovarali što će pred sudom reći o kontroverzi u koju su i DORH i Kamal uključeni, u vezi s tom aferom. A ta kontroverza prijeti zasjeniti kompletnu aferu i dobro uzdrmati DORH.

Drugim riječima, DORH je očito prilično ozbiljno shvatio ono što je Nacional 9. srpnja objavio o toj kontroverzi – da je Visoki kazneni sud u Zagrebu spreman obustaviti kazneni progon protiv Ivice Todorića i ostalih osumnjičenih u aferi Veliki Agrokor ako se ne provede adekvatno preispitivanje zakonitosti ključnih dokaza DORH-a na kojima se temelji optužnica u toj aferi.

A pod adekvatnim preispitivanjem zakonitosti ključnih dokaza podrazumijeva se upravo ispitivanje Ismeta Kamala, bivšeg čelnika KPMG-a u Hrvatskoj, danas čelnog čovjeka KPMG-a Poljske, koji je radio sporno vještačenje za DORH u tom predmetu iako je istodobno KPMG bio angažiran i od Agrokora i od privremene Uprave koja je naslijedila Ivicu Todorića.

Tu šokantnu informaciju koja bi izazvala i ogroman politički, ne samo pravosudni potres, Nacionalu je otkrio visoki pravosudni izvor nedugo nakon što je DORH, to jest Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, nedavno Županijskom sudu u Zagrebu predao popravljenu optužnicu protiv Todorića.

Optužnica u slučaju Veliki Agrokor ima 459 stranica, a čitav spis čak 80.000 stranica. Uz Ivicu Todorića i njegove sinove, njome je obuhvaćeno i još 10 menadžera. FOTO:

Ključno je u tom procesnom nadmudrivanju vještačenje koje je za DORH provela tvrtka KPMG Poljska, kao i saslušanje čelnog čovjeka te tvrtke Ismeta Kamala, i to zato što se najveći dio optužnice temelji upravo na tom spornom vještačenju.

U vrtlogu tih zbivanja DORH je stupio u kontakt s Kamalom i s njim započeo konzultacije. To se može tumačiti kao dobar znak za DORH jer su neki Nacionalovi izvori iz pravosudnih krugova još početkom ljeta počeli tvrditi da je upitno hoće li se Kamal uopće pojaviti na sudu, a u DORH-u u skoro devet mjeseci otkako su povukli i popravljali optužnicu nisu zapravo promijenili ništa bitno – osim što je svjedoke koje je ranije ispitivala bivša tužiteljica Mirela Alerić Puklin, koja je naknadno prvo bila uhićena, a potom oslobođena svake sumnje u drugoj aferi, ispitao drugi tužitelj.

No Nacionalovi izvori upozoravaju da ključni problem optužnice nisu bili svjedoci koje je ispitivala Mirela Alerić Puklin, nego vještačenje KPMG-a koje predstavlja sam temelj optužnice.

„Visoki kazneni sud ukinuo je rješenje Županijskog suda u Zagrebu kojim su dokazi u predmetu Agrokor proglašeni zakonitima, naložio je da se optužnica treba popraviti i ispitati Ismet Kamal. To ispitivanje treba provesti DORH, odnosno Županijsko državno odvjetništvo po nalogu Optužnog vijeća Županijskog suda u Zagrebu. Ako to ne učine, Visoki kazneni sud može obustaviti postupak“, objasnio je visoki pravosudni izvor.

DORH očito nije mogao prihvatiti rizik i naručiti novo vještačenje jer mu rezultati tog novog vještačenja možda ne bi odgovarali, a postavilo bi se i pitanje zbog čega je DORH na prethodno sporno vještačenje spiskao više od osam milijuna kuna.

Todorićeva obrana, slično kao i obrana svih ostalih osumnjičenih u tom predmetu, u svojoj je žalbi na optužnicu navela da je najveći dio tog vještačenja provela tvrtka KPMG Hrvatska, koja je radila i za bivšu Upravu Agrokora i za novu privremenu Upravu, pa je zbog toga u sukobu interesa, kao i da je na čelu KPMG-a Hrvatska bio Ismet Kamal, sada čelni čovjek KPMG-a Poljska. Zato su tražili da se odmah, još u fazi potvrđivanja optužnice, ispita Ismeta Kamala, a umjesto toga DORH je povukao optužnicu, i to točno na dan uhićenja tužiteljice Mirele Alerić Puklin.

Ionako narušena reputacija koju glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek ima u javnosti, bila bi dodatno narušena neuspjehom u slučaju Agrokor. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Nacionalovi izvori tvrdili su još tada da je njezino uhićenje bilo samo izlika za povlačenje optužnice, a da je pravi razlog što je optužnica bila povučena upravo problem s Ismetom Kamalom.

„Visoki kazneni sud, to jest njegovo vijeće u kojem su bili suci Ivan Turudić, Tanja Pavelin i Tomislav Juriša, vratio je optužnicu protiv Todorića Županijskom sudu u Zagrebu kako bi se ispitali Kamal i vještaci koji su radili sporno vještačenje. Visoki kazneni sud zapravo je usvojio žalbe Todorićeve obrane protiv Rješenja Županijskog suda od 6. svibnja 2020. kojim se odbija prijedlog za izdvajanje vještačenja KPMG-a kao nezakonitog dokaza te su vratili predmet na ponovno odlučivanje optužnom vijeću Županijskog suda u Zagrebu. To je vijeće, dakle, trebalo ponovno odlučivati o tome je li to sporno vještačenje KPMG-a nezakoniti dokaz ili nije pa je zato tražilo daljnja očitovanja KPMG-a Poljska i KPMG-a Hrvatska, dok su od Agrokora tražili podatke o ukupno plaćenim uslugama prema KPMG-u. Nakon toga DORH povlači optužnicu i time sprječava Županijski sud da postupi po uputi Visokog kaznenog suda. I sada, nakon svega, umjesto da ispitaju Kamala i vještake, oni su u DORH-u potrošili sedam-osam mjeseci i ponovno su ispitali potpuno nebitne svjedoke samo zato što ih je ranije ispitivala Mirela Alerić Puklin. Ona je bila ovlaštena tužiteljica i njoj se ne stavlja na teret da je radila nešto nezakonito u tom predmetu“, izjavio je još ranije drugi visoki pravosudni izvor za Nacional.

Nacionalovi izvori su još prošle godine tvrdili da je DORH iskoristio uhićenje Mirele Alerić Puklin kako bi napravio manevar s povlačenjem optužnice.

Mirela Alerić Puklin sa svojim bivšim suprugom Goranom Puklinom, poznatim iz afere Janaf, uhićena je pod sumnjom na to da je bivšoj članici Uprave Agrokora Piruški Canjugi odavala tajne iz spisa, ali više pravosudnih izvora Nacionalu je reklo da se tim uhićenjem samo željelo skrenuti pažnju javnosti s činjenice da je DORH istoga tog dana, 16. studenoga prošle godine, bio prisiljen povući optužnicu protiv Ivice Todorića i ostalih. Mirela Alerić Puklin ispitana je odmah na dan uhićenja, 16. studenoga, a njezini odvjetnici izjavili su da je zanijekala krivnju. No, kako je Nacional doznao još ranije, Mirela Alerić Puklin željela je dati opširniji iskaz o tom predmetu koji je potencijalno mogao biti jako neugodan za vodeće ljude DORH-a.

Naime, upravo bi Mirela Alerić Puklin mogla raskrinkati ulogu koju je u podizanju optužnice protiv Ivice Todorića i u angažiranju spornih vještaka imala Sani Ljubičić, bivša zagrebačka županijska državna odvjetnica i bivša šefica Mirele Alerić Puklin koja se sada nalazi u zagrebačkom Uredu europskog javnog tužitelja. Više Nacionalovih izvora njezin izbor u tu instituciju smatra spornim od ranije, i to upravo zbog repova koje je ostavila u predmetu Agrokor.

Još dok je bila šefica ŽDO-a Zagreb i glavna na predmetu Agrokor, kako je ekskluzivno još prije nekoliko mjeseci otkrio Nacional, protiv Sani Ljubičić bio je otvoren takozvani POV spis. Riječ je o strogo povjerljivom spisu u kojem su bile zabilježene sumnje na njezinu zloupotrebu službenog položaja, ali o tome istraga nije vođena nikada niti se zna što je bilo sa spisom. Spis je otvoren zato što su se istražitelji koji su radili na predmetu, a među kojima je bila i Mirela Alerić Puklin, tadašnjem glavnom državnom odvjetniku Draženu Jeleniću žalili zbog nekih okolnosti tog predmeta, poput načina na koji su angažirani pojedini vještaci.

Nacionalovi pravosudni izvori smatrali su da je Sani Ljubičić možda svoje odluke o tome koje će vještake angažirati donosila pod utjecajem bivšeg povjerenika u Agrokoru Ante Ramljaka.

Izmijenjenu odnosno popravljenu optužnicu Optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu će ponovo dostaviti obrani Ivice Todorića i drugih optuženika, a obrana će potom dostaviti odgovor. FOTO: Robert Anic/PIXSELL

Nacionalov izvor iz visokih pravosudnih krugova sada vrlo izravno tvrdi kako se može sumnjati na to da je Sani Ljubičić zapravo angažirala KPMG Poljsku i Ismeta Kamala za izradu spornog vještačenja upravo po preporuci Ante Ramljaka – dok je istovremeno privremena uprava Agrokora tvrtki KMPG Hrvatska, koja je operativno radila na tom vještačenju, davala unosne poslove čiji se iznos popeo na čak 116 milijuna kuna. Taj izvor kaže:

„Ante Ramljak angažirao je KPMG Hrvatska da mu napravi due diligence za Agrokor, a otprilike u istom periodu DORH, odnosno Županijsko državno odvjetništvo u kojem glavnu riječ ima Sani Ljubičić, koja s Ramljakom ima intenzivnu komunikaciju, angažira tvrtku KPMG Poljska da im radi vještačenje. Kladio bih se da su ta dva dokumenta vrlo slična, kad bi se netko potrudio, možda bi u njima pronašao čak i iste tipfelere.“

Drugi sugovornici još su ranije Nacionalu potvrdili da je Ante Ramljak „bio čest gost Sani Ljubičić“ u prostorijama ŽDO-a Zagreb, što može potvrditi više svjedoka, kao i da je Sani Ljubičić često dolazila u sjedište Agrokora u Ciboninu tornju. U objavi na svom profilu na Facebooku od 21. prosinca 2021. godine nešto slično iznio je i bivši vlasnik Agrokora Ivica Todorić, koji je ustvrdio da je Sani Ljubičić u tornju Agrokora čak dobila prostorije na katu s Antom Ramljakom.

Nacional je tada došao do kopije Izvještaja o provedenoj analitičkoj obradi dobiti Agrokora d.d. (Analiza knjiženja Prilagodbi), koji potpisuje Ivana Matovina iz Antares Revizije. Izvješće ima 57 stranica, a u uvodnom dijelu je navedeno:

„Ova analiza u kaznenom predmetu Poslovni broj: KR–DO-514/17 obavljena je temeljem Naloga Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, Nalog broj KR–DO-514/17 od 26. lipnja 2017., SLJ, izdanog od strane Županijske državne odvjetnice Sani Ljubičić. Vještaku je dano u zadatak: 1. Potrebno je izvršiti analitičku obradu knjiženja s opisom Prilagodbe u dnevnicima knjiženja od 2008. do danas.“

Izvješće je ŽDO-u Zagreb dostavljeno 17. listopada 2017., točno tjedan dana nakon što je prijavu protiv Ivice Todorića podnio i Ante Ramljak.

U zaključku tog izvješća navodi se da su određeni troškovi koji su bili knjiženi u Računu dobiti i gubitka isknjiženi i iskazani kao potraživanja od vlasnika na kontu Ostala potraživanja ili pak na prijelaznom kontu te je time poslovni rezultat kompanije na kraju razdoblja bio uvećan. Isto tako, opisani su razni prijeboji salda aktive i pasive, što je za posljedicu imalo prikaz umanjenog iznosa imovine i obveza u bilanci na kraju godine, a sve to, kako se navodi, nije u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja.

Prema onome što je Nacionalu odgovorio ŽDO Zagreb, izvješće je Ivani Matovini plaćeno 62.500 kuna. To je ništa prema 11 milijuna kuna koliko će koštati najskuplje vještačenje u povijesti DORH-a, a to je ono plaćeno KPMG-u Poljska. Nacional je već pisao da to vještačenje u pravničkim krugovima smatraju spornim jer je direktor KPMG-a Poljska Ismet Kamal prethodno bio direktor KPMG-a Zagreb i u to vrijeme radio porezna savjetovanja za Ivicu Todorića, a da je KPMG Zagreb zapravo odradio najveći dio posla oko vještačenja Agrokora iako je istovremeno radio i za novu Upravu Agrokora i od nje naplatio čak 116 milijuna kuna. Upravo zbog tog vještačenja DORH je bio prisiljen povući optužnicu, a glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek pokušala je krivnju prebaciti na Mirelu Alerić Puklin tvrdnjama da je zbog nje, zapravo, „kontaminiran spis“ te da će DORH morati ponovo ispitati svjedoke koje je ona ispitivala.

Nacionalovi pravosudni izvori, međutim, tvrdili su da je glavno pitanje tko je Sani Ljubičić predložio da angažira upravo Ivanu Matovinu iz Antares Revizije i Ismeta Kamala iz KPMG-a Poljska.

Nacionalovi visoki pravosudni izvori tvrdili su da je u vrijeme otvaranja istrage u aferi Agrokor Sani Ljubičić bila apsolutno najmoćnija žena Državnog odvjetništva. Tada je glavni državni odvjetnik bio Dinko Cvitan, koji je u Sani Ljubičić imao ogromno povjerenje. Ono što je u internim krugovima u DORH-u izazvalo veliko čuđenje bila je odluka da se Sani Ljubičić odjednom povuče iz ŽDO-a iako nije završila rad na predmetu Agrokor. Sada sve te okolnosti ponovo dolaze u središte pozornosti, naročito jer se bliži trenutak kada Optužno vijeće Županijskog suda u predmetu Veliki Agrokor očekuje čuti što o sukobu interesa Ismeta Kamala ima reći on sam. Zato ne čudi da je DORH s njime stupio u kontakt, ali tek će se vidjeti što će ti kontakti proizvesti kada je u pitanju odluka o pravomoćnosti optužnice u aferi Veliki Agrokor.