U pozadini krivo impostiranog obračuna aktualnog vodstva DORH-a s bivšim glavnim državnim odvjetnikom Draženom Jelenićem nije njegovo članstvo u masonima, nego sumnje njegovih kolega da je on na pojedinim razinama u DORH-u stvorio paralelni sustav koji je opstruirao neke ključne istrage u aferama otkrivenim posljednjih godina.

Prije svega, u tom se kontekstu misli na nadaleko poznatu aferu SMS, čiji su protagonisti proizvodili lažne prepiske i pripisivali ih visokim državnim dužnosnicima s ciljem da se kompromitiraju kompletni pravosudni sustav i političko vodstvo HDZ-a na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem. Jeleniću se zamjera da je neke ključne aspekte te afere zanemario i raznim ih manevrima praktički pomeo pod tepih. Onima koji ga za to sumnjiče svejedno je je li to napravio zato što nije dorastao tom poslu ili zato što je pao pod utjecaj nekih osoba povezanih s tom aferom.

Osim toga, prema navodima nekih pravosudnih izvora, on se nakon odstupanja prošle godine usprotivio pojedinim kadrovskim zamislima nove glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj Šipek. Prvenstveno vraćanju teškim aferama opterećene Barice Novosel iz Ministarstva pravosuđa na istaknutu poziciju u DORH-u. Natječaj kojim se to trebalo provesti na koncu je poništen. Pa se Jeleniću u dijelu DORH-a i to zamjera.

Visoki pravosudni izvor otkrio je Nacionalu zašto pokretanje stegovnog postupka protiv Jelenića, onako kako je postavljeno, podjednako kompromitira i vodstvo DORH-a i samog Jelenića.

Jelenić je odstupio prošle godine u veljači, nakon što je Nacional otkrio da je mason, što ga je dovelo u sukob interesa u slučaju pokušaja iznude oftalmologa i također masona Nikice Gabrića. Iako u tom slučaju nije bilo sporno to što je Jelenić mason, nego što se u slučaju Nikice Gabrića doveo u teški sukob interesa, javna histerija stvorena oko masonskog pokreta prvenstveno je dovela do Jelenićeva odstupanja.

Pa je sasvim u drugi plan pao teški sukob interesa zbog kojeg je Jelenić došao pod sumnju da svoj posao nije obnašao neovisno. Isti taj sukob interesa i danas ga dodatno kompromitira.

Sumnje u taj njegov sukob interesa dodatno rasplamsava i činjenica da je njegova odvjetnica Vesna Alaburić ujedno odvjetnica koja zastupa tvrtku Motus, izdavača tjednika 7dnevno, koju Nikica Gabrić tuži radi naknade štete u kontekstu afere koja je i dovela do Jelenićeva odstupanja s funkcije glavnog državnog odvjetnika. Gabrić je pokrenuo i sudske postupke protiv Marka Cigoja, Marije Dekanić i Vuka Radića. Vesna Alaburić odvjetnica je i Vuka Radića.

Ona zastupa i Jelenića, koji je pod sumnjom da se kao glavni državni odvjetnik ponašao pristrano u predmetu koji je trebao inicirati protiv Cigoja i Radića jer ih je Gabrić prijavio zbog pokušaja iznude. Sve to produbljuje sumnje u teški sukob interesa Dražena Jelenića.

I to zato što je Državno odvjetništvo u tom slučaju prema osumnjičenicima bilo prilično suzdržano, iako su prikupljeni dokazi bili takvi da su, po viđenju nekih pravosudnih izvora, trebali biti kazneno gonjeni za teže kazneno djelo od onoga što im se stavlja na teret. Dražen Jelenić i osumnjičenici u tom postupku imaju nešto zajedničko, a to je ista odvjetnica koja ih u zastupa u raznim predmetima – Vesna Alaburić.

Njih u slučaju pokušaja ucjene Nikice Gabrića, a njega u postupku kojim želi spriječiti otpuštanje s posla u DORH-u, nominalno zbog članstva u masonima, a suštinski zbog sukoba interesa u tom slučaju, odnosno neprimjerenog profesionalnog postupanja.

Dražen Jelenić je na više neformalnih koordinacijskih sastanaka s pripadnicima policije iz nepoznatih razloga inzistirao na tome da se osumnjičene u tom slučaju blaže tereti. Moguće zato što se bio uplašio da ga jedan od osumnjičenih u toj aferi javno ne prokaže kao masona. Što je vjerojatno utjecalo na kvalitetu obnašanja njegove javne dužnosti.

Jelenić je u sukobu interesa zbog afere u kojoj su, osim njega kao tada ključnog predstavnika organa državnog gonjenja, i žrtva i jedan od osumnjičenih također pripadnici masonskog pokreta.

U središtu te afere, kao žrtva pokušaja iznude, poznati je hrvatski oftalmolog Nikica Gabrić. Slučaj je dospio u javnost kada je zagrebačka policija zbog sumnje da su počinili kazneno djelo pokušaja iznude, privela glavnog urednika tjednika 7Dnevno i portala Dnevno.hr Marka Cigoja, njegova zamjenika Vuka Radića i direktoricu Mariju Dekanić. Oni su pod sumnjom da su tijekom nekoliko tjedana, prije nešto više od godinu dana, ucjenjivali Nikicu Gabrića, osnivača i ravnatelja Specijalne bolnice za oftalmologiju Svjetlost.

Gabrića su kontaktirali tako što su mu prvo rekli da o njemu pripremaju seriju tekstova u kojima će opisati njegove masonske aktivnosti. Ali su mu rekli i da je moguć dogovor, odnosno da ti planirani tekstovi ne moraju biti objavljeni ako Gabrić u njihovu tjedniku zakupi oglasni prostor za svoju Specijalnu bolnicu.

Gabriću se ton i smjer tog razgovora otpočetka nisu svidjeli pa je smjesta o svemu informirao policiju. Sve je odmah doživio kao takozvani medijski reket. Policija je potom započela snimati njegovu komunikaciju s osumnjičenima i punih šest tjedana nadzirala je pozive Cigoja, Radića i Marije Dekanić.

Među ostalim, tijekom tog perioda vrlo se jasno rekonstruiralo da su Gabriću nudili povlačenje serije tekstova o njemu, koja bi za njega mogla biti kompromitirajuća, ako im adekvatno nadoknadi „troškove povlačenja tih tekstova“. Zapravo su tražili da zakupi prostor u novinama koji bi zbog povlačenja tih tekstova ostao prazan. Vrijednost tog oglasnog prostora popela bi se na oko 200 tisuća kuna. Gabrić se oko svega s njima u više navrata sastajao.

Tijekom tih sastanaka rekao im je da on nema nikakvog poslovnog interesa da se oglašava u tom tjedniku, nazvao ih je novinskim smećem i dodao da u široj javnosti prevladava podjednako mišljenje o njihovu radu, kao i da je javna tajna da se i prema većem broju pojedinaca i predstavnika uspješnih tvrtki ponašaju kao i prema njemu. Onda su se u tjedniku 7dnevno počeli pojavljivati ekstenzivni tekstovi o Nikici Gabriću i njegovim masonskim aktivnostima. Na naslovnici tog tjednika od 10. siječnja nalazi se velika Gabrićeva fotografija u masonskoj odori, uz naslov „Doktor Nikica Gabrić šef je hrvatskih masona“. Na naslovnici se najavljuje otkrivanje svih tajni najmoćnije hrvatske lože, kako je Gabrić postao Veliki meštar i masonski majstor 33. stupnja, gdje se nalazi i kako iznutra izgleda glavni masonski hram u Zagrebu, kao i detalji o članovima, iznosima članarina, pozdravima i tajnim obredima. Slični ekstenzivni tekstovi objavljeni su u tom tjedniku i u nadolazećim tjednima. Sve to popraćeno je brojnim internim fotografijama koje su objavljene u masonskom časopisu Loža.

Pripadnici masonske lože sami su dali fotografije Vuku Radiću kako bi ih grafički pripremio za objavu u njihovu časopisu Loža. To su učinili zato što je Vuk Radić također član masona pa su u njega, kao u svog masonskog brata, imali veliko povjerenje. Ali Radić je istodobno bio i zamjenik glavnog urednika novina 7dnevno pa je upravo te materijale iskoristio kako bi sa svojim kolegama s posla pokušao iznuđivati masonskog kolegu. Gabrić je istražitelje odmah na to upozorio jer je primijetio da u tim novinama nisu bile objavljene preslike fotografija iz časopisa Loža, nego originalne fotografije koje su korištene za prijelom i grafičku pripremu masonskog časopisa. Sve je rekonstruirano vrlo precizno, prikupljeni su čvrsti dokazi, ali Državno odvjetništvo je zatražilo da se prisluškivanje osumnjičenih nakon tri tjedna produži za još dodatna dva. Ubrzo potom svih troje osumnjičenih pušteno je na slobodu. Neslužbeno se prema medijima plasirala priča da su i policija i nadležno Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu zaključili da u konkretnom slučaju nema elemenata za pritvaranje osumnjičenih osoba. Nominalno zato što se u tom slučaju ne pojavljuju elementi nasilja niti se djelo ponavlja.

Izvori bliski policiji i oni upućeni u detalje tog slučaja za Nacional su ispričali sasvim drugu verziju te afere. Jedan od tih izvora kaže: „Potpuno je pogrešan stav Državnog odvjetništva da se osumnjičene pusti na slobodu. Policija je htjela osumnjičene teretiti za udruživanje u zločinačku organizaciju i predložiti njihovo pritvaranje. Među ostalim zato što doista postoji opasnost od ponavljanja djela. Ali je Dražen Jelenić bio ključna osoba koja je nametnula stav da se ide u blaži pristup prema počiniteljima. To nije prvi put da se Jelenić ponaša kalkulantski i to je već dovelo do razvodnjavanja brojnih afera. Možda je najbolji takav slučaj zastoj u raspletu afere SMS, gdje je Jelenić primijenio potpuno krivi pristup i razbio tu aferu na više krakova, što je protagonistima omogućilo lakše sprječavanje dokazivanja. U ovom slučaju je osim njegove profesionalne nedoraslosti, po svemu sudeći u pitanju i Jelenićev sukob interesa.’’

Unatoč tomu što je za slučaj nadležno zagrebačko Općinsko državno odvjetništvo, Jelenić je bio izravno uključen u više razgovora oko slučaja. Svakodnevno mu je pristizao transkript prisluškivanih razgovora osumnjičenih u toj aferi. Osim toga, nije trebalo dugo čekati da se vidi da je Državno odvjetništvo krivo zaključilo kako nema opasnosti od ponavljanja djela. Gabrić je kao nastavak pokušaja iznude i prijetnji doživio tekst koji je dan nakon privođenja osumnjičenih objavljen na portalu dnevno.hr pod naslovom „Šef masona Nikica Gabrić ostvario prijetnje i naredio naše privođenje“.

Tekst je vrvio lažima i zamjenama teza, od toga da su sporne objavljene fotografije dobili anonimno do toga da su osumnjičeni pod svaku cijenu htjeli objaviti te tekstove, kao i da im je Gabrić prijetio, a potom i nudio novac da ne objavljuju ništa o njegovim masonskim aktivnostima. Drugim riječima, ucjenjivači su svoju žrtvu u javnosti počeli prikazivati kao moćnog masonskog mistika koji im je prijetio, a sebe kao nepotkupljive perjanice novinarstva, oni koji ne pristaju ni na unosne oglašivačke ponude kako bi iz objave povukli pripremljene tekstove. I Gabrić i dio policijskih dužnosnika to su doživjeli kao posljedicu Jelenićeva pogrešnog pristupa procesuiranju ove afere. Jelenić je tu bio u sukobu interesa zato što je i sam tada bio član masonskog pokreta, o čemu, za razliku od Gabrića, očito ima problem javno govoriti. Taj problem postaje još očitiji zbog jedne intrigantne činjenice. Osumnjičeni Vuk Radić, donedavni zamjenik glavnog urednika tjednika 7dnevno, bio je prisutan na sjednici na kojoj je Jelenić unovačen u masonski pokret. Na istom sastanku Radić je unaprijeđen u više masonsko zvanje. Dva dana nakon što je Nacional sve to objavio, uz brojne detalje o Jelenićevom članstvu u masonima, on je dao neopozivu ostavku. Ali je u javnosti stvoren dojam da je on otišao samo zato što je mason, a ne zato što je zbog članstva u masonima bio u sukobu interesa.

Do danas rad na rasvjetljavanju te afere teče jako polako. Pitanje je zašto je tako.

Prema tvrdnjama izvora bliskih Državnom odvjetništvu, Jelenić je isprva nakon odstupanja s čelne pozicije u DORH-u bio prebačen u Građansko-upravni odjel DORH-a. Ondje se pritajio, bio koncilijantan i mirno radio svoj posao. Ali je njegova nasljednica Zlata Hrvoj Šipek, navode to isti izvori bliski DORH-u, dobila svojevrsni naputak da Jelenića potiho iz DORH-a udalji. I to bez dodatnih trauma i tako da mu se da dovoljno vremena da se ova afera zaboravi te da on sam donese odluku o napuštanju DORH-a.

Tvrdi se da je taj naputak dobila prvenstveno zato što je Jeleniću pripisana zapovjedna odgovornost za razvodnjavanje afere SMS. Ključni akteri te afere su bivši zamjenik predsjednika HDZ-a i donedavni potpredsjednik Sabora Milijan Brkić, odbjegli nogometni moćnik Zdravko Mamić i posrnuli tajkun Ivica Todorić.

U toj aferi policijski informatičar Franjo Varga proizvodio je lažne SMS prepiske s ciljem da kompromitira kompletni pravosudni sustav kako bi se pomoglo oslobađanju Zdravka Mamića u predmetu zbog kojeg je pravomoćno osuđen na više od šest godina zatvora pa je pobjegao u BiH. Dio takvih lažiranih poruka trebao je pomoći Ivici Todoriću u obračunu s državom, koja mu je oduzela Agrokor. A dio je trebao kompromitirati premijera Andreja Plenkovića. Milijan Brkić tijesno je povezan i s Franjom Vargom i s Blažom Curićem, dvojcem koji je zasad nepravomoćno osuđen zbog sudjelovanja u toj aferi. Brkić je lagao o svojim odnosima s Vargom. Mamić je Vargu financirao, što osobno, što preko Dinama.

Ali DORH, na čelu s Jelenićem, ništa od toga nije zanimalo. Sve se zasad svelo samo na obračun s kurirom i izvršiteljem – Vargom i Curićem. Jelenić je za takav razvoj situacije objektivno i zapovjedno odgovoran.

Unatoč tomu, nakon nekog vremena ponovo je vraćen u kazneni odjel DORH-a. U to vrijeme već je izbila pandemija korone, nedostajalo je ljudi unutar DORH-a i prioriteti su se počeli mijenjati. Prema tvrdnjama izvora upućenog u zbivanja u DORH-u, Jelenić je tada počeo proizvoditi probleme.

„Načelno govoreći, Jelenić počinje stvarati određene probleme, formira vlastitu skupinu ljudi i opstruira na raznim razinama. Kada je ta opstrukcija postala očigledna, reklo mu se da mirno ode u odvjetnike, da ga neće smjenjivati, te su mu dali gospodsku odstupnicu. Kada je on to odbio, inicirano je zasjedanje etičke komisije i trasiran je put reanimaciji ove afere u javnom prostoru“, rekao je Nacionalov izvor. Prvo je Etičko povjerenstvo DORH-a 16. studenoga 2020. jednoglasno donijelo mišljenje da je Jelenićevo članstvo u masonima u suprotnosti s načelom nepristranosti, dostojanstva i lojalnosti Etičkog kodeksa državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika i nespojivo je s obnašanjem dužnosti državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika. Slijedom navedenog mišljenja, Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek je od Jelenića zatražila da dostavi dokaz o svom članstvu, odnosno prestanku članstva u toj udruzi. Potom je koncem travnja Državno odvjetničko vijeće otvorilo protiv njega stegovni postupak zbog članstva u masonskoj loži.

Ali je tako pokrenut stegovni postupak krivo postavljen pa je Jelenićeva odvjetnica Vesna Alaburić izjavila kako joj nije poznato da se nekome prijetilo izbacivanjem iz državne službe zato što je član udruge koja je registrirana u Republici Hrvatskoj i djeluje bez ikakvih problema. Ona je za N1 televiziju izjavila: “Dražen Jelenić je u veljači 2020. rekao da je tada bio član jedne masonske udruge. Nesporno je dokazano da od 13. 10. 2018. više nije član masonske udruge, ali to za nas sad nije bitno. Današnja glavna državna odvjetnica biva imenovana u travnju 2020. i ona u tom trenutku ne pokreće nikakav stegovni postupak. Ona u tom trenutku ne zna i je li Dražen Jelenić učinio bilo kakvu povredu etičkog načela. Etičko povjerenstvo šest mjeseci raspravlja o tome. Nakon šest mjeseci donosi odluku da je to povreda nekog etičkog načela i treba još šest mjeseci da se pokrene ovaj postupak”, detaljno je pojasnila.

Alaburić smatra kako činjenice dokazuju da nije postojao jasan i nedvosmislen propis koji bi na predvidiv način obvezao nekog državnog odvjetnika da ne bude član neke masonske udruge. Masonske organizacije, tvrdi Alaburić, nisu nikakve kriminalne skupine da bi članstvo u njima bilo proskribirano.

“One su legitimne i legalne. Vlada ne smije postavljati nikakva ograničenja zato što u javnosti postoje nekakve predrasude. Trebamo razgovarati o masonima bez ikakvih stereotipa i predrasuda. Na početku cijele ove afere samo je profesor Josipović na portalu Autograf objavio jedan tekst u kojem kaže da se ne može tako viktimizirati jednog člana masonske udruge”, kazala je Jelenićeva odvjetnica.Ona je rekla i da nije jasno čime bi Dražen Jelenić povrijedio ugled državnoodvjetničke struke.

Sigurno ne samo članstvom u masonima. Slične izjave je prošloga tjedna davao i Dražen Jelenić. Sjetio se da to ne bi trebalo biti problem godinu dana nakon što je šutke odstupio s dužnosti glavnog državnog odvjetnika.

Ali ni Jelenić ni Vesna Alaburić ne progovaraju o biti problema – o teškom sukobu interesa u koji je Jelenić upao zbog svog sumnjivog ponašanja, za početak u Gabrićevom slučaju, i to zbog straha da ne bude prokazan kao mason.

DORH je obračun s Jelenićem naprosto krivo postavio. U središtu tog problema je njegovo postupanje na toj funkciji, a ne članstvo u masonima. Međutim, izvor upućen u taj slučaj za Nacional je iznio još nešto što bi moglo ponuditi argumente DORH-u u postupku protiv Jelenića.

Taj izvor navodi: „Članstvo u masonima najčešće je diskriminatorne naravi jer masoni u svoje članstvo ne primaju žene. Pa se članstvom u takvoj organizaciji njegovom članu poništava pravo da ne bude diskriminiran. Dakle, ako si član masona koji diskriminiraju žene, onda ne možeš tvrditi da si žrtva diskriminacije zbog svog masonskog svjetonazora.“

A Jelenić se sada nastoji prikazati upravo kao žrtva svjetonazorske diskriminacije. Izvor blizak DORH-u, upućen u prave razloge njegovih problema, navodi sasvim druge razloge. Oni su, po svemu sudeći, čisto profesionalne prirode. Samo bi bilo primjerenije to tako i javno formulirati.