Općinsko državno odvjetništvo (ODO) u Zagrebu izvelo je skandalozan manevar u mučnom procesu razvoda nekadašnjeg proslavljenog hrvatskog tenisača Gorana Ivaniševića i njegove bivše supruge Tatjane Dragović, potez koji poprilično jasno ilustrira način na koji je u tom sporu više različitih institucija izravno ili neizravno išlo na ruku i pogodovalo Ivaniševiću. Kako je Nacional doznao od izvora vrlo bliskog samom DORH-u, gotovo tri godine nakon što je Dragović kazneno prijavila svog bivšeg supruga za obiteljsko nasilje, Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu nije je izvijestilo o rezultatima te prijave – dapače, taj predmet Odvjetništvo je zaključilo i arhiviralo bez da je, kako zakon nalaže, o rezultatima svojih izvida službeno obavijestilo prijaviteljicu. DORH time nije učinio samo formalni propust, nego je Tatjanu Dragović de facto spriječio u tome da nakon što je njena prijava očito odbačena, privatnim putem nastavi goniti Ivaniševića.

Samo Općinsko državno odvjetništvo odbilo je odgovoriti na upit Nacionala i ključno pitanje: je li odluka o tom predmetu otpravljena strankama, odnosno, dostavljena Tatjani Dragović te mogu li dostaviti dokaz da se to dogodilo. Taj detalj ODO je naprosto prešutio i tako u stvarnosti dodatno potvrdio informacije Nacionala o upravo nevjerojatnom propustu koji bi se teško mogao nazvati nenamjernim. Umjesto toga iz Odvjetništva su odgovorili dvjema posve uopćenim rečenicama, po šabloni koju i inače koriste kada ih se upita o nekom konkretnom slučaju. „U navedenom predmetu su provedeni potrebni izvidi te je donesena odluka. S odlukom mogu biti upoznate one osobe koje ostvaruju zakonsko pravo i uvjete za to“, stoji u pisanom odgovoru koji je redakciji Nacionala uputila zamjenica općinskog državnog odvjetnika u Zagrebu Silvia Lončar.

Kaznene prijave Tatjane Dragović protiv bivšeg supruga Gorana Ivaniševića odbačene su i potom ekspresno arhivirane bez da je ona kao podnositeljica o tome obaviještena, kako zakon i procedura nalažu. FOTO: Goran Stanzl/PIXSELL

Drugim riječima, s rezultatima prijave koju je podnijela Tatjana Dragović može biti upoznata tek Tatjana Dragović – ali to se nije dogodilo.

U mučnom procesu razvoda nekada vrlo eksponiranog bračnog para i svađi oko podjele zajedničke imovine, o čemu je Nacional više puta pisao tijekom proteklih mjeseci, njena prijava protiv Gorana Ivaniševića nije jedina; i sam Ivanišević je prije dva mjeseca bivšu suprugu kazneno prijavio zbog navodnog kaznenog djela povrede privatnosti djeteta. No Odvjetništvo je u tom slučaju u rekordnom roku naložilo zagrebačkoj policiji provođenje izvida, a ona je u taj proces također krenula ekspresno i započela s prikupljanjem informacija s više strana. Kao i za obiteljsko nasilje, i za ovo potencijalno krajnje ozbiljno djelo u Kaznenom zakonu zapriječene su vrlo stroge kazne. „Tko iznese ili pronese nešto iz osobnog ili obiteljskog života djeteta, protivno propisima objavi djetetovu fotografiju ili otkrije identitet djeteta, što je kod djeteta izazvalo uznemirenost, porugu vršnjaka ili drugih osoba ili je na drugi način ugrozilo dobrobit djeteta, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine“, stoji u Kaznenom zakonu, koji predviđa i da se počinitelj tog kaznenog djela – ako je ono počinjeno putem medija ili interneta i tako doseglo do znatno šire publike – kažnjava s čak dvije godine zatvora. U pravilu se ono goni po službenoj dužnosti.

DORH time nije učinio samo formalni propust nego je Tatjanu Dragović de facto spriječio u tome da nakon što je njena prijava očito bila odbačena, privatnim putem nastavi goniti Ivaniševića

Hitra reakcija Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu u tom slučaju izazvala je veliko čuđenje niza pravnih stručnjaka upravo zato što je u sukobu na relaciji Ivanišević-Dragović isto to Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu uglavnom bilo potpuno pasivno u postupanju oko prijave Tatjane Dragović. Ono nije reagiralo na niz napisa u Nacionalu i drugim hrvatskim medijima koji su razotkrili njihove krajnje narušene odnose te da je Ivanišević u jednom periodu bio nasilan prema bivšoj supruzi i djeci – dapače, jedina vidljiva reakcija tužitelja u cijelom spletu okolnosti bila je privođenje Tatjane Dragović na obavijesni razgovor u kasnim noćnim satima, u povodu privatne tužbe njenog bivšeg supruga vezane uz zajedničku imovinu. Dakle, Državno odvjetništvo u oba je slučaja poduzelo akciju nakon što bi zaprimilo prijavu tog bivšeg sportaša, dok optužbe njegove bivše supruge pune tri godine nisu izazvale njihov veći interes.

Nacional sada otkriva da su u Općinskom državnom odvjetništvu one navodno istražene, ali su očito odbačene i potom arhivirane bez da je Dragović o tome obaviještena kako zakon i procedura nalažu. Time joj je onemogućeno da protiv Gorana Ivaniševića pokrene privatni postupak i tako sudskim putem dokaže da je bila izložena obiteljskom nasilju.

Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek očito prešutno dopušta da Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu u mučnom procesu između Gorana Ivaniševića i Tatjane Dragović staje na Ivaniševićevu stranu. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Tatjana Dragović još ranije je potvrdila da je Ivaniševića službeno prijavila zbog obiteljskog nasilja: prvo ga je prije dvije godine prijavila Centru za socijalnu skrb, ali nakon što su ondje čuli što je izjavila, o svemu su informirali Državno odvjetništvo. Potom je policija ispitala i nju i njezinu kćer i obje su dale detaljne izjave o obiteljskom nasilju Gorana Ivaniševića. Među ostalim, precizno su opisale jednu mučnu situaciju u kojoj je Ivanišević, kako su tvrdile, na javnom mjestu teško pretukao njihova malodobnog sina. Ali nakon toga više im se nitko nikada nije javio i nisu bile obaviještene o ishodu postupka, dok su s druge strane svjedočile popriličnoj ažurnosti kompletnog slučaja kada se radilo o Ivaniševićevoj prijavi protiv bivše supruge.

Nacional je koncem listopada dobio na uvid i brojne poruke koje su njih dvoje razmjenjivali, kao i neke koje je Ivanišević razmjenjivao s djecom, koje ga portretiraju u krajnje negativnom kontekstu, često i kao vulgarnog obiteljskog nasilnika. Spomenute poruke pokazuju da su njih dvoje imali ambivalentne odnose, katkad potpuno suprotne slici koju je Ivanišević stvarao u javnosti kada je u više navrata u raznim medijima o njoj govorio pozitivno: da će ona uvijek biti njegova obitelj i da nije samo bila njegova supruga nego i menadžer. Pisanje Nacionala o tom slučaju i sumnjama na pristranost različitih javnih tijela razbjesnilo je Jasnu Jurčević, v.d. predstojnice Područnog ureda Donji Grad Hrvatskog zavoda za socijalni rad, koja je u svom dopisu Nacionalu priznala da mučne poruke koje je tenisač Goran Ivanišević slao svojoj bivšoj supruzi Tatjani Dragović i njihovu malodobnom sinu (o kojima je, između ostalog, pisao naš list) opisuju obiteljsko nasilje. No umjesto da službeno ispita sve te navode, od Nacionala je zatražila da „prestane sa senzacionalističkim prenošenjem i prikazivanjem događaja u predmetnoj obitelji, jer time neposredno izlaže djecu Ivanišević, ali i njihove malodobne sestre i braću iz sadašnjih obitelji njihovih roditelja, javnom sramoćenju i etiketiranju“.

Jedina vidljiva reakcija tužitelja u cijelom spletu okolnosti bila je privođenje Tatjane Dragović na obavijesni razgovor u kasnim noćnim satima u povodu privatne Ivaniševićeve tužbe vezane uz njihovu imovinu

Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu očito nema jednak stav kao stručnjaci Hrvatskog zavoda za socijalni rad, premda su oni priznali da se u ovom slučaju radi o obiteljskom nasilju iz sasvim drugih razloga, kako bi spriječili Nacional i ostale medije da nastave o tome pisati. No upravo šutnja i nereagiranje niza institucija ili njihovo postupanje u interesu jedne strane – moćnije, utjecajnije i imućnije, dakle, u ovom slučaju Gorana Ivaniševića – tema su od prvorazrednog javnog interesa upravo zato potrebno je rasvijetliti sve aspekte ovog slučaja.

U kompleksnom odnosu na relaciji Ivanišević-Dragović sumnja na obiteljsko zlostavljanje tek je jedan od faktora, dok se drugi odnosi na raspodjelu njihove zajedničke imovine. Nacional je koncem listopada prošle godine razotkrio pozadinu te dramatične bitke objavivši seriju dokumenata povezanih s više sudskih postupaka koje je slavni umirovljeni hrvatski tenisač pokrenuo protiv svoje bivše supruge s ciljem da joj oduzme dio imovine koja joj je pripala na temelju njihovih ranijih međusobno potpisanih sporazuma, a od nje je zatražio i povrat, po svemu sudeći, izmišljene pozajmice od čak 2,5 milijuna eura.

Sam Ivanišević je prije dva mjeseca bivšu suprugu kazneno prijavio zbog navodnog kaznenog djela povrede privatnosti djeteta. No Odvjetništvo je u tom slučaju u rekordnom roku naložilo policiji provođenje izvida. FOTO: Davor Puklavec/PIXSELL

Iako Ivanišević nije priložio nikakav ugovor o pozajmici niti bilo kakav uvjerljiv dokument koji bi to potraživanje potvrdio, sud je Tatjani Dragović bez ijednog zakazanog ročišta blokirao sve račune i zabranio raspolaganje imovinom.

Ivanišević je u svojim nastojanjima otišao toliko daleko da je tužio i vlastitu kćer Amber, na koju je Tatjana Dragović prepisala stan u Dalmatinskoj ulici u Zagrebu. Sudskim putem tražio je i da joj više ne plaća mjesečnu alimentaciju od 4000 kuna. Tatjana Dragović tada je za Nacional izjavila:

„Točno je da je moj bivši suprug Goran Ivanišević pokrenuo više sudskih postupaka protiv mene i naše kćeri. Mi smo razvedeni već osam godina i svi naši imovinski odnosi temelje se na bračnom ugovoru koji smo sporazumno sklopili još 2012. godine.

Državno odvjetništvo poduzelo je akciju kada je prijavu dobilo od Gorana Ivaniševića, dok optužbe njegove bivše supruge za obiteljsko zlostavljanju par godina nisu izazvale njihov veći interes

No jedanaest godina poslije s kćeri sam privedena u policiju u večernjim satima, kao osumnjičena za prijevaru i dovođenje Gorana Ivaniševića u zabludu zbog potpisa tog sporazuma. Mjesecima živim pod velikim pritiskom, bez saslušanja i dokaza protiv mene privremenom mjerom blokirani su mi poslovni i privatni bankovni računi i ugrožena mi je egzistencija. Imam razloga vjerovati da su institucije izrazito naklonjene sportskom velikanu Goranu Ivaniševiću koji ima, između ostalih, i dobre veze u pravosudnim krugovima. Bojim se za vlastitu sigurnost jer sam primila nekoliko anonimnih prijetnji, a mislim da su povezane s ovim zbivanjima. Zbog sigurnosti naše djece i svoje vlastite, ne želim iznositi više detalja i još uvijek vjerujem u pravnu državu“, rekla je tom prilikom Tatjana Dragović.

Podatak da joj Državno odvjetništvo nije čak ni formalno odgovorilo na pitanje što se dogodilo s njenom prijavom za obiteljsko nasilje, još je jedan argument u korist tvrdnje da su institucije, u najmanju ruku, naklonjene njenom bivšem suprugu.