Nacional je dobio ekskluzivan uvid u interni dokument HEP-a koji se nalazi i u spisu USKOK-a, a koji bi mogao zakomplicirati optužbe protiv bivše državne tajnice u Ministarstvu uprave i bivše kninske gradonačelnice Josipe Rimac u dijelu istrage koji se odnosi na zapošljavanje njezine sestre Biserke Vujić u Elektri Šibenik. U tom kraku afere Vjetroelektrane, naime, pored Josipe Rimac osumnjičen je i član Uprave HEP-a Saša Dujmić. Međutim, dokument u posjedu Nacionala potvrđuje ono na što su izvori iz HEP-a još prije dva mjeseca upozoravali: osim Saše Dujmića taj je dokument potpisao i predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić, a potpisnici su i Nikola Šulentić, direktor HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o., te Marin Leko, direktor Sektora u Elektri Šibenik koji je i uputio taj prijedlog.

Nakon što je Leko prvi stavio svoj potpis na prijedlog za zapošljavanje Biserke Vujić, suglasnost na to zapošljavanje redom su dali Šulentić, 5. veljače, zatim 6. veljače Dujmić i 7. veljače Barbarić. Iz dokumenta se vidi da je Biserka Vujić od 11. ožujka 2019. u Elektri Šibenik već bila zaposlena na određeno vrijeme, a suglasnost je izdana za njezino zapošljavanje na neodređeno vrijeme, i to na radnom mjestu referent, s koeficijentom 2,90. U dokumentu je navedeno da ona zadovoljava opće uvjete iz POIS-a, odnosno da ima visoku stručnu spremu kao stručni specijalist menadžmenta i da ima 22 godine radnog staža, a od posebnih uvjeta zadovoljava znanje engleskog jezika i rada na računalu.

Izvor koji je Nacionalu dostavio taj dokument kaže:

“Namjestili su optužbe jednoj osobi iz Uprave, a sada se i iz dokumenta vidi da su potpisnici njih trojica. Taj isti dokument ima i DORH.”

Prema tumačenju Nacionalova izvora, to znači da ako USKOK na temelju tajno snimljenih razgovora Josipe Rimac i Saše Dujmića, neće moći egzaktno dokazati da je upravo on bio zadužen za namještanje zapošljavanja njezine sestre, taj dio optužbi morat će ili odbaciti ili pored Saše Dujmića optužiti i Franu Barbarića i Nikolu Šulentića.

O tome da bi istraga oko nezakonitog zapošljavanja Biserke Vujić, sestre Josipe Rimac, mogla dobiti novi zaplet kojim bi se osim osumnjičenog člana Uprave Saše Dujmića, na meti USKOK-a mogao naći i predsjednik Uprave te državne tvrtke Frane Barbarić, inače predsjednik HDZ-a Novi Zagreb Istok, Nacional je pisao još početkom rujna.

Naime, nakon što je objavljeno da USKOK Dujmića tereti zato što je kao član Uprave zadužen za poslovanje HEP ODS-a osigurao potpisivanje potrebnih suglasnosti o prijemu sestre Josipe Rimac u radni odnos na neodređeno vrijeme, izvori iz HEP-a tvrdili su da on nije mogao sam odlučiti o tom zapošljavanju, već je bio potreban i potpis Frane Barbarića. Tada na konkretno pitanje “Je li predsjednik Uprave Frane Barbarić morao dati suglasnost o zapošljavanju gospođe Biserke Vujić na neodređeno vrijeme u Elektri Šibenik?” iz HEP-a nisu željeli odgovoriti, uz sljedeće opravdanje: “Ne smijemo iznositi informacije u vezi s postupcima u tijeku.”

Međutim, Nacionalov izvor iz HEP-a izvrsno upućen u poslovne procese u toj tvrtki, tada je rekao: “Nema zapošljavanja u HEP-u bez Frane Barbarića, vjerujte mi.”

Dokument koji je sada Nacionalu dostavio drugi izvor, potvrđuje te tvrdnje.

Prema informacijama Nacionala, osim Dujmića koji je osumnjičen, USKOK je u tom predmetu u statusu svjedoka ispitao sve članove Uprave HEP-a i nakon toga došao do saznanja da je Josipa Rimac krajem prošle godine najmanje dvaput osobno bila u uredu predsjednika Uprave Frane Barbarića na sedmom katu upravne zgrade HEP-a u Vukovarskoj ulici u Zagrebu i da ju je Barbarić osobno primio.

Kao što je Nacional već pisao, to ne mora nužno značiti da je Barbarić pristao na to što je Josipa Rimac od njega tražila. Posebno jer se u dijelu transkripata njezinih tajno snimanih razgovora, koje je prije dva mjeseca objavio Jutarnji list, spominje da je upravo Dujmić odradio proceduru oko zapošljavanja njezine sestre. Zabilježen je, naime, razgovor Josipe Rimac s Draženom P., novinarom jednog lokalnog portala koji je trebao objaviti priču o mogućim nepravilnostima pri zapošljavanju u HEP-u s tezom da je Saša Dujmić glavni kadrovik koji zapošljava, pa mu je Josipa Rimac u zamjenu za to da odustane od objave tog članka nudila da će zaposliti njegova sina. Tom novinaru, kako je objavio Jutarnji list, Josipa Rimac rekla je da Dujmić nije taj koji stavlja zadnji potpis te da je ona s njim u vrlo dobrim odnosima. U jednom trenutku izravno mu je rekla da je upravo Dujmić zaposlio njezinu sestru Biserku Vujić, ali se istovremeno požalila na “ostale visokopozicionirane u HEP-u”. A iznad Dujmića mogao je biti jedino Barbarić. Josipa Rimac o Dujmiću je rekla:

“On je odradio cijelu proceduru. Pokazao se kao fer i korektan za razliku od ostalih visokopozicioniranih u HEP-u od kojih sam isto to tražila, ali mi nisu htjeli pomoći iako sam ja njima radila usluge kad je trebalo zaposliti nekog njihovog.”

Taj dio snimke, ako se ne pronađu drugi dokazi, mogao bi ići u prilog Barbariću, ali s druge strane ne objašnjava i njegov potpis na dokumentu o zapošljavanju sestre Josipe Rimac, što potvrđuje i interni dokument HEP-a koji Nacional objavljuje. No ako je točno da on nije želio učiniti uslugu Josipi Rimac i zaposliti njezinu sestru, zašto je onda ipak potpisao suglasnost za njezino zapošljavanje iako je morao znati o kome je riječ?

Tu je indikativna i izjava neimenovanog izvora iz HNS-a koji je za Jutarnji list još koncem lipnja, kad se doznalo da je Dujmić bio na listi HNS-a za parlamentarne izbore iako je osumnjičen u slučaju Josipe Rimac i zapošljavanja njezine sestre, izjavio:

“Da, istina je da je Dujmić na HNS-ovoj listi. Čuo sam se s njim i rekao mi je da ne zna zašto se našao u toj priči jer dokument koji bi nekome omogućio stalni radni odnos u HEP-u treba dobiti najmanje četiri potpisa odgovornih osoba u HEP-u, a posljednji potpis stavlja predsjednik Uprave. Stoga bi njegova uloga u navodnom davanju stalnog angažmana sestri Josipe Rimac trebala biti zanemariva.”

S druge strane, Nacional je upozoren da postoji više slučajeva sumnjivog zapošljavanja u HEP-u za koje izvori iz HEP-a tvrde da ih je odobrio Barbarić. Za jedan slučaj, o kojem je Nacional već pisao, tvrdi se da je posebno neugodan za Barbarića jer ga – ako bi se slijedili isti kriteriji kao u slučaju Dujmić – automatski može staviti u status osumnjičenika. Moguće je da se Dujmić u iznošenju svoje obrane USKOK-u pozvao upravo na taj slučaj.

Nacionalov izvor iz HEP-a ovako je početkom rujna opisao “adut” na koji bi se Dujmić mogao pozvati:

“Frane Barbarić tražio je od Saše Dujmića da se u Odjelu za odnose s korisnicima u Elektri Zadar zaposli ženska osoba s inicijalima L. K. (podaci poznati redakciji, op.a.) iako ta osoba za to radno mjesto nije zadovoljavala uvjete. Dodatni je problem u tome što je riječ o nećakinji Damira Truta, pomoćnika ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića za civilnu zaštitu. Međutim, Dujmić je odbio potpisati suglasnost za njezino imenovanje pa je Barbarić naprosto sastavio novu suglasnost te je s liste potpisnika izbacio Dujmića, a umjesto njega njezino su imenovanje potpisali direktor zadarske Elektre Tomislav Dražić, direktor HEP–ODS-a Nikola Šulentić i Barbarić kao predsjednik Uprave. Drugim riječima, tu je riječ o nezakonitom zapošljavanju koje je jedan član Uprave Saša Dujmić odbio potpisati jer kandidatkinja naprosto nije zadovoljavala uvjete, a kako bi tome doskočili, njega su u procedurama naprosto zaobišli, što je sve izrežirao i odobrio Barbarić. Sada je isti taj član Uprave, Dujmić, koji je odbio potpisati zapošljavanje Trutove nećakinje, pod sumnjom da je upravo on odgovoran za zapošljavanje sestre Josipe Rimac, dok Barbarićevu odgovornost nitko ne spominje. Postoji dokumentacija iz koje je razvidno da je upravo on stavio svoj potpis na zapošljavanje sestre Josipe Rimac, kao i na zapošljavanje Trutove nećakinje. Ali ne samo to. Tih sumnjivih zapošljavanja u režiji Frane Barbarića bilo je još.”

Iz dokumenta koji je u međuvremenu dostavljen Nacionalu proizlazi da je sestra Josipe Rimac barem formalno zadovoljavala sve potrebne uvjete.

Nacional je Upravi HEP-a u rujnu postavio pitanja treba li suglasnost za zapošljavanja u tvrtkama u sustavu HEP ODS-a uvijek dati i član Uprave Saša Dujić, je li točno da nema njegova potpisa na suglasnosti za zapošljavanje osobe L. K. te mogu li navesti točne podatke o potrebnim kvalifikacijama za to radno mjesto. Iz Službe za odnose s javnošću HEP-a ništa od toga nisu demantirali, već su na sva ta pitanja odgovorili tek:

“Sukladno propisima koji reguliraju zaštitu osobnih podataka ne možemo iznositi podatke o zaposlenicima HEP grupe.” Nacional je tada i neslužbeno stupio u kontakt s izvorima iz vrha HEP-a bliskima predsjedniku Uprave Frani Barbariću i ponudio im da barem neformalno iznesu svoju stranu priče i eventualne argumente kojima bi pobili tvrdnje o nezakonitim zapošljavanjima, ali se oni do zaključenja broja nisu odazvali.

Nacionalov izvor naveo je tada puna imena i prezimena još nekoliko osoba za koje tvrdi da su zaposlene u HEP-u upravo zahvaljujući Barbarićevoj intervenciji:

“Imate primjer osobe L. S. (podaci poznati redakciji, op.a.) koja radi u uredu za upravljanje imovinom u HEP-u, a prije toga je s Barbarićem radila u jednom javno-bilježničkom uredu. Drugim riječima, on ju je doveo za sobom. Nadalje, tu je i slučaj osobe G. M. (podaci poznati redakciji, op.a.), inače članice HDZ-a Zaprešić koja je na parlamentarnim izborima 2016. bila 13. na listi HDZ-a u 1. izbornoj jedinici, kao tada najmlađa kandidatkinja. Tada je imala samo 23 godine i bila je apsolventica psihologije. U prilogu koji je tada o najmlađim kandidatima s listi objavljen na RTL-u, naglasila je da su joj važni obitelj i vjera, a da će se, osim za mlade, kao kći stopostotnog ratnog vojnog invalida zalagati i za veterane. Ta je mlada HDZ-ovka danas zahvaljujući Barbariću zaposlena u službi za upravljanje ljudskim potencijalima HEP-a. Osim toga, tu je i slučaj osobe V. V. (podaci poznati redakciji, op.a.), zamjenice direktora u HEP-u d.d. čije bi se napredovanje također moglo preispitati, koja je u bliskim odnosima s Barbarićem.”

Riječ je o slučajevima koji trenutno nisu predmeti istrage USKOK-a jer je prvenstveno fokusiran na slučaj Josipe Rimac i njezine sestre Biserke Vujić.

No postavilo se pitanje zašto se u moru sumnjivih zapošljavanja u HEP-u fokus stavlja samo na taj slučaj sestre Josipe Rimac, dok se ostala sumnjiva zapošljavanja, koja su prvenstveno išla po stranačkom ključu, za sada preskaču. Jedan od najeklatantnijih primjera je onaj HDZ-ova generala Miljenka Filipovića koji je bez javnog natječaja, a po svemu sudeći i bez adekvatnih stručnih kvalifikacija, o čemu je Nacional već pisao, postavljen na mjesto predstojnika Ureda za korporativnu sigurnost. Nacional je još u veljači ove godine došao u posjed više internih dokumenata Hrvatske elektroprivrede koji su otkrili dotad nepoznate okolnosti pod kojima je unutar te velike državne tvrtke angažiran Filipović. Ti dokumenti svjedoče o tome kako se pod palicom HDZ-a u velikim državnim sustavima provodi političko okupiranje osjetljivih funkcija, po svemu sudeći kako bi politički podobni pojedinci utjecali na lukrativne poslovne procese. To je zapasavanje jedne velike državne tvrtke u HEP-ovu slučaju izvedeno na način koji sigurno neće pridonijeti popravljanju imidža HDZ-a u javnosti. Više izvora Nacionala bliskih HEP-u i Vladi tvrdilo je da je Filipović u HEP-u angažiran uz gotovo izravan blagoslov premijera Andreja Plenkovića, kao i da se Barbarić u HEP-u pozivao upravo na tu okolnost.

Nacional je, međutim, nedavno pisao i o tome kako presudni utjecaj na događanja u HEP-u i na Barbarića ima Krunoslav Katičić, novi glavni tajnik HDZ-a i prijatelj premijera Plenkovića. Barbarić i Katičić u prisnim su prijateljskim odnosima, a obojica potječu s otoka Hvara gdje imaju susjedne posjede.

Kad se to sve stavi u kontekst istrage o sumnjivom zapošljavanju, nema dvojbe da je USKOK tom problemu pristupio na način za koji se može tvrditi da je izrazito selektivan i usmjeren isključivo na Josipu Rimac, u kontekstu istrage u aferi Vjetroelektrane, a da je primarni cilj istrage u tom trenutku bio produljenje pritvora Josipi Rimac po drugim točkama optužnice. U međuvremenu, Josipa Rimac je krajem rujna nakon četiri mjeseca puštena iz pritvora.