Središnje klirinško depozitarno društvo ove godine obilježava 25 godina od osnutka. Riječ je o dioničkom društvu koje posluje kao središnji depozitorij vrijednosnih papira, odnosno registar nematerijaliziranih vrijednosnih papira, gdje se u obliku elektroničkih zapisa vode podaci o izdavateljima, vrijednosnim papirima, računima vrijednosnih papira i imateljima vrijednosnih papira, kao i drugi podaci predviđeni zakonom. SKDD svoju djelatnost primarno obavlja na temelju Zakona o tržištu kapitala, a njegov rad nadzire Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, u skladu sa Zakonom o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga. Dora Matošić na čelu je SKDD-a pet godina, a iza nje je karijera u HBOR-u i Fima Grupi, kao i u privatnom sektoru. Rođena je u Splitu, a diplomirala je i magistrirala na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. U razgovoru za B&B Dora Matošić nam je opisala aktualno stanje u SKDD-u i svoju viziju njegova razvoja, a dotakla se i uloge koju ta institucija ima u uvođenju eura te nam je otkrila kako će uvođenje eura utjecati na hrvatsko tržište kapitala.

B&B: SKDD je osnovan 1997. i ove godine obilježava 25 godina rada, možete li objasniti ulogu SKDD-a u tih 25 godina?

U proteklih 25 godina SKDD je aktivno sudjelovao u razvoju hrvatskog tržišta te je postao ključni dio infrastrukture tržišta kapitala koji omogućuje sigurnu namiru transakcija sklopljenih na burzi. Ujedno SKDD vodi i depozitorij nematerijaliziranih vrijednosnih papira i kao takav pruža sigurnost svim imateljima tih papira, a omogućuje i veću sigurnost, transparentnost i pouzdanost svim investitorima na hrvatskom tržištu kapitala.

B&B: Koliko se tržište kapitala promijenilo ulaskom u EU, a koliko u posljednjih pet godina koliko ste vi na čelu SKDD-a?

Ulaskom u Europsku uniju olakšano je ulaganje investitorima iz EU-a, a i hrvatsko tržište kapitala, koje uključuje i SKDD, započelo je s prilagodbom standardima EU-a. U proteklih pet godina na hrvatskom tržištu kapitala dovršeni su značajni infrastrukturni projekti, poput početka rada CCP-a i dobivanja CSDR licence, kojima je hrvatsko tržište kapitala, posebno u dijelu post-trgovinske infrastrukture, stalo uz bok razvijenim tržištima država članica Europske unije. Ujedno, započeti su i djelomično realizirani daljnji europski projekti koji se odnose na ulazak Hrvatske u eurozonu te infrastrukturnu integraciju hrvatskog tržišta kapitala kroz platforme EU-a za namiru, koje su od velikog značaja na nacionalnoj strateškoj razini radi zadržavanja suvereniteta nad nacionalnim monetarnim operacijama (ECMS).

B&B: Što biste izdvojili kao ključni projekt u tih pet godina koliko vodite SKDD?

U posljednjih pet godina u SKDD-u smo kontinuirano radili na projektima kojima je cilj bio uskladiti hrvatsko tržište kapitala s europskim praksama poslovanja te smo se trudili postati jedan od prepoznatljivih CSD-jeva na globalnoj razini. Kao jedan od ključnih projekata ističemo dobivanje odobrenja za rad na temelju europske Uredbe o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira – CSDR licenca – čijim stjecanjem je SKDD postao član europske obitelji CSD-a te je potvrdio da je naše poslovanje usklađeno s najvišim tržišnim i korporativnim standardima. Treba izdvojiti i početak Programa Euro koji obuhvaća niz usklađenja u okviru uvođenja eura, ali i usklađenja modela poslovanja s europskim platformama za namiru te samo priključenje hrvatskog tržišta kapitala na platformu T2S.

B&B: Početkom iduće godine Hrvatska bi trebala uvesti euro kao valutu, kakva je bila i kakva će još biti uloga SKDD-a u prelasku s kune na euro?

SKDD je, kao središnji depozitorij, aktivno uključen u konverziju nominalnih iznosa vrijednosnih papira u euro i radi na omogućavanju nesmetanog provođenja namire transakcija. SKDD će provesti automatsku konverziju nominalnog iznosa dužničkih vrijednosnih papira koje je izdala Hrvatska te će provoditi, temeljem odluka izdavatelja, konverzije nominalnog iznosa dionica.

B&B: Hoće li i kako prelazak na euro utjecati na domaće tržište kapitala?

Uvjerena sam da će uvođenje eura pozitivno utjecati na hrvatsko tržište kapitala olakšavajući strane investicije zbog uklanjanja tečajnih rizika, smanjenja rizika države i troškova osiguranja od tog rizika, te će se olakšati međugranična namira.

‘SKDD predstavlja infrastrukturu koja će osigurati svim dionicima tržišta kapitala sve prednosti korištenja europskih platformi’, ističe Dora Matošić. FOTO: SKDD

B&B: S obzirom na relativno malo i nerazvijeno tržište kapitala, gdje još vidite prostor za napredak i jačanje rada SKDD-a?

SKDD pruža važan dio infrastrukture za hrvatsko tržište kapitala, koja omogućava pohranu vrijednosnih papira i njihovu namiru. Djelatnosti SKDD-a kao licenciranog društva utvrđene su europskom regulativom i nisu proizvoljne. Međutim, prostor za napredak i jačanje uvijek postoji i očituje se prvenstveno u spajanju SKDD-a, pa time i hrvatskog tržišta, s europskim platformama za namiru T2S, kroz koje se ostvaruje integracija hrvatskog u europsko financijsko tržište stalnim jačanjem i unaprjeđenjem korporativnih i etičkih standarda koji su implementirani u poslovanje SKDD-a u postupcima stjecanja europske licence CSDR za središnje depozitorije. Kroz unapređenje navedenih standarda osigurava se stabilnost depozitorija u poslovanju, jaka platforma za društveno odgovorno poslovanje i održivi razvoj kojima se podupire i razvoj društvene zajednice u kojoj Društvo posluje uvažavajući maksimalnu transparentnost – naravno, u okvirima zakonskih ograničenja – i jačanje etičkih standarda. U budućnosti SKDD namjerava ponuditi popuste izdavateljima zelenih obveznica, a imajući u vidu nove vrste ulaganja, a tu prije svega mislim na kripto imovinu, SKDD će razmotriti kako omogućiti pohranu i takve imovine.

B&B: Ulaskom Hrvatske u eurozonu SKDD će morati pristupiti i jedinstvenoj europskoj platformi namire “T2S”, možete li pojasniti o čemu se točno radi i u kojoj je fazi taj prelazak?

SKDD je krajem 2020. godine započeo rad na projektu priključena na jedinstvenu europsku platformu za namiru vrijednosnih papira TARGET2-Securities (T2S). Usluge T2S-a za sada koristi 21 CSD iz 20 europskih zemalja, čime se postiže veća integracija europskih financijskih tržišta s obzirom na to da se kroz T2S ulagateljima olakšava prekogranična namira za vrijednosne papire, smanjuje rizik namire te povećava financijska stabilnost uporabom novca središnje banke za namiru transakcija. Proces integracije u T2S je izrazito zahtjevan i dugotrajan te zahtijeva usklađivanje s nizom standarda iz različitih područja poslovanja, kao što su namira, korporativne akcije i sustavi plaćanja. U procesu integracije aktivno surađujemo s Europskom središnjom bankom, Hrvatskom narodnom bankom i HANFA-om. Proces je podijeljen u dvije ključne faze, a to su aktivnosti prije potpisivanja ugovora za pristupanje T2S-u, koja je završena, i aktivnosti nakon potpisivanja ugovora za pristupanje T2S-u, a to je faza u kojoj se trenutno nalazimo. Ugovor između ESB-e i SKDD-a, tzv. Framework Agreement, kojim je službeno započeo proces migracije na T2S koji uključuje opsežan razvoj IT sustava, prilagodbe procesa rada i brojna testiranja svih sudionika, potpisan je 19. svibnja ove godine, a priključenje na T2S je dogovoreno s ESB-om za rujan 2023.

‘U budućnosti SKDD namjerava ponuditi popuste izdavateljima zelenih obveznica, a razmotrit će i pohranu kripto imovine’

B&B: Znači li pristupanje toj platformi i stroži nadzor rada SKDD-a, i to prije svega od strane ECB-a?

Ne nužno stroži, ali svakako znači dodatni nadzor nad SKDD-om, odnosno poštivanje dodatnih načela rada kroz mnogobrojna pravila i procedure TARGET platformi.

B&B: Kako će se pristupanje platformi T2S odraziti na vaše klijente, odnosno znači li to automatski i rast cijena nekih vaših usluga?

Korištenje TARGET usluga kroz europske platforme sa sobom nosi mnogobrojne koristi, ali i velika ulaganja i troškove korištenja usluga koji su definirani od pružatelja TARGET usluga i jednaki su za sva tržišta, neovisno o njihovoj veličini. Kako bismo svojim klijentima olakšali proces prelaska na nove platforme, u narednih godinu i pol planiramo investirati velika financijska sredstva u proširenje IT sustava, a sve u cilju stvaranja preduvjeta za priključenje na sve euro platforme i korištenje TARGET usluga. SKDD predstavlja infrastrukturu koja će osigurati svim dionicima tržišta kapitala sve prednosti korištenja europskih platformi, ali uz minimalne izmjene u njihovom poslovanju i potrebe za razvojem IT-a.

B&B: Što nakon ulaska u eurozonu, je li potrebno daljnje usklađivanje s EU-om?

Zasigurno će biti potrebno. I to prije svega onaj dio koji je vezan za usklađenja s novim regulativama koje će biti donesene, poput NIS2 i Dora, te dio vezan uz postojeće sustave za pružanje TARGET usluga. Kroz aktivno sudjelovanje na radnim skupinama za korištenje TARGET usluga upoznati smo s činjenicom da su sustavi živi i da se kontinuirano radi na njihovu unaprjeđenju i proširenju seta usluga, što za svakog člana sustava znači nove promjene i usklađenja. Upravo jedno od daljnjih usklađenja je i projekt pristupanja Eurosystem Collateral Management Systemu (ECMS), odnosno jedinstvenom sustavu za upravljanje imovinom koja se koristi kao kolateral u kreditnim operacijama Eurosustava, koji slijedi nakon priključenja na T2S, u studenome 2023. godine.

B&B: Kakvi su vam planovi, odnosno, kakva je vaša vizija budućnosti SKDD-a?

Vizija SKDD-a je uskladiti se sa svim zahtjevima koje moramo implementirati ulaskom u eurozonu. Jedinstvena valuta značajno će nam olakšati internacionalizaciju naših proizvoda i usluga, a svakako ćemo nastojati i dalje aktivno raditi na razvitku tržišta kapitala koji je, uostalom, i uvjet razvijenog gospodarstva. Dodatne usluge i proizvode aktivno smo komunicirali i do sada te ćemo isto činiti i u budućnosti.