Slučaj nogometaša Marija Vuškovića, igrača njemačkog HSV-a, nastavak je priče o brojnim poznatim hrvatskim sportašima koji su bili kažnjeni zbog dopinga iako ga nisu svjesno koristili

Predzadnjeg dana ožujka Njemački nogometni savez (DFB) donio je odluku o dvogodišnjoj suspenziji Marija Vuškovića, 21-godišnjeg stopera HSV-a koji je član tog kluba druge Bundeslige od kolovoza 2021. kada je stigao iz Hajduka za ukupno 4,2 milijuna eura. Vušković je tijekom studenoga prošle godine bio pozitivan na EPO (eritropoetin), a nakon što je nešto kasnije i njegov B uzorak pokazao prisutnost te zabranjene supstance, iz DFB-a su hrvatskom igraču ponudili nagodbu u kojoj bi on, za priznanje uzimanja dopinga, dobio kaznu od godinu dana. EPO se u medicini inače koristi za liječenje anemije dok se u sportu zloupotrebljava zbog svoje značajke da proizvodi crvena krvna zrnca što onda dovodi do bržeg prijenosa kisika do mišića, a to direktno utječe na poboljšanje aerobnog kapaciteta. EPO se aplicira isključivo intravenozno pa je Vušković, u jednom od pokušaja dokazivanja nevinosti, obavio skeniranje kože cijeloga tijela koje je pokazalo da nema tragova uboda igala. Međutim, ni to ni rezultate detektora laži DFB nije uzeo kao dokaz.

Vušković je spomenutu nagodbu odbio, vjerujući da će uspjeti dokazati svoju nevinost u tom slučaju, a s obzirom na to da je za doping u Njemačkoj inače standardna kazna u visini od četiri godine, smatralo se da je taj uzmak Njemačkog nogometnog saveza znak da nisu baš sigurni u kvalitetu i snagu svojih argumenata. Ipak, na kraju je iz DFB-a stigla teška kazna: dvije godine zabrane igranja. Vušković i njegovi odvjetnici najavili su da tu nije kraj borbe za dokazivanje nevinosti. Iako je Vuškovićev slučaj posljednjih mjeseci okupirao pažnju hrvatske, prvenstveno sportske javnosti, daleko od toga da je to prvi zvučniji incident nekog sportaša s naših prostora kada su zabranjene supstance u pitanju.

Goran Ivanišević bio je trener Marina Čilića kada je ovaj 2013. godine kažnjen zbog korištenja dopinga, ali se kasnije ispostavilo da je bio nevin. FOTO: Sanjin Strukic/PIXSELL

U lipnju 2011. godine Svjetska antidopinška agencija (WADA) objavila je da je 21-godišnja Sandra Perković, tada aktualna europska prvakinja, na mitinzima u Rimu i Šangaju bila pozitivna na metilheksanamin. Radi se o psihostimulansu koji je Perković konzumirala nenamjerno i koji joj realno, u njenoj disciplini, apsolutno nije mogao pomoći u cilju boljih rezultata, pa je stoga i dobila kaznu od tek šest mjeseci zabrane nastupanja na natjecanjima. Perković nije tražila ni otvaranje B-uzorka i odmah je javno rekla o čemu se radi: uzela je energetsko piće Nox Pump, koje je pored kofeina, Beta-alanina i sličnih tvari koje podižu energiju, sadržavalo i sporni metilheksanamin koji nije bio naveden na deklaraciji. Inače, praksa je bila da svi dodaci prehrani prolaze provjeru Mimi Vurdelje, koja se brinula za taj segment prehrane hrvatskih olimpijaca, međutim, tadašnji trener Sandre Perković, u međuvremenu preminuli Ivan Ivančić, rekao je da je njegova atletičarka prethodno uzimala gotovo identičan proizvod i kako nije smatrao da sporni Nox Pump treba proći kontrolu.

Taj incident nije ostavio traga na Sandri Perković, do danas je osvojila po dvije zlatne olimpijske i svjetske medalje te šest zlatnih europskih medalja, što nijedna atletičarka u povijesti nije uspjela. Također, šest put osvojila je Dijamantnu ligu, a njen dopinški slučaj bio je najbolje upozorenje svima da ne uzimaju napamet bilo koji suplement koji se može naći na tržištu. Naime, nije tajna da proizvođači dodataka prehrani često – naravno, bez navođenja na deklaraciji – ubacuju i određene zabranjene supstance kako bi poboljšali učinak svojih proizvoda.

Sandra Perković koristila je energetsko piće koje je sadržavalo metilheksanamin koji nije bio naveden na deklaraciji.Kažnjena je sa šest mjeseci

Da treba biti izuzetno oprezan pri uzimanju suplemenata, reći će vam i Marin Čilić, koji je u travnju 2013. tijekom turnira u Münchenu bio pozitivan na niketamid, supstancu koja ima stimulirajući učinak na dišni sustav. Čilića, u tom momentu 11. tenisača svijeta na ATP listi, Međunarodna teniska federacija (ITF) kaznila je s devet mjeseci zabrane nastupa na turnirima, ali nakon žalbe kazna je smanjena na četiri mjeseca. Čilić je odmah javno rekao da je sporni niketamid uzeo nenamjerno, ali za razliku od slučaja Sandre Perković, ovdje se nije radilo o tome da na deklaraciji proizvoda nije naveden zabranjeni sastojak. Čilić je u ljekarni kupio glukozu, dodatak prehrani koji sportaši pod normalno koriste ponajviše nakon treninga. Međutim, nije obratio pažnju na upozorenje o niketamidu. ITF je to obrazloženje prihvatio i smanjio kaznu, a Čilić je u momentu isteka kazne pao na 47. mjesto ATP liste. Sljedeće godine opet je igrao na visokom nivou i završio sezonu na devetom mjestu svjetske liste.

Međutim, nakon što se vratio turnirima, Čilić je saznao da uopće nije trebao biti kažnjen: „Sve do 13. rujna ni ja ni moji odvjetnici nismo znali da u mom uzorku nije pronađen niketamid nego metabolit iste tvari, koji nije zabranjen. Na saslušanju o tome uopće nije bilo govora, a naša je greška što na saslušanje nismo pozvali farmakologa koji bi sigurno uočio o čemu se tu radi“, rekao je Čilić.

Mario Vušković kažnjen je s dvije godine zabrane igranja nogometa, na što su se žalili i tužitelji i Vuškovićevi odvjetnici. FOTO: IMAGO/Claus Bergmann/GuliverImages

U rujnu 2017. godine, nakon utakmice Lige prvaka između svog Šahtara i talijanskog Napolija, ukrajinski mediji objavili su da je Darijo Srna bio pozitivan na doping-kontroli. Naknadno je objavljeno da je Srna zapravo pozitivan bio još u ožujku iste godine, dakle, šest mjeseci ranije, te da je bio pozitivan na dehidroepiandrosteron (DHEA), supstancu čiji su učinci na organizam vrlo slični učincima testosterona. Srna je dobio kaznu od 17 mjeseci zabrane igranja, puno manje od četiri godine, zahvaljujući tome što je odmah prihvatio kaznu i rekao da je zabranjenu tvar uzeo nenamjerno. Zapravo, Srnina kazna na kraju nije ukupno trajala 17 nego 11 mjeseci, s obzirom na to da mu je uračunato prvih šest dok je još igrao i dok sve nije postalo službeno.

„Bio sam uvjeren da nisam ništa loše napravio, uzimao sam dodatke prehrani kao i inače, međutim, zbog površnog pristupa nekoga tko se time trebao baviti, pronađen je trag neke zabranjene tvari“, rekao je Srna koji je odigrao 134 utakmice za reprezentaciju Hrvatske. Nakon što mu je u kolovozu 2018. istekla kazna, Srna je prešao u Cagliari gdje je odigrao zadnju sezonu u igračkom dijelu karijere.

Sandra Perković bila je 2011. kažnjena zbog korištenja dopinga iako se radilo o grešci njenog tadašnjeg trenera, pokojnog Ivana Ivančića. FOTO: AP Photo/Darko Bandic/GuliverImages

Atletičarka Lisa Stublić doselila se 2008. iz SAD-a u Hrvatsku, domovinu svog oca, i toliko dominirala srednjim i dugim stazama da se upisala kao rekorderka u čak osam disciplina, na tri tisuće metara sa i bez zapreka, tri tisuće metara u dvorani, pet tisuća metara, 10 tisuća metara, u polumaratonu i maratonu te na cestovnih 10 kilometara. Sve je bilo sjajno dok u listopadu 2015. nije bila pozitivna na eritropoetin (EPO) što joj je donijelo četverogodišnju kaznu. Lisa Stublić, koja se u međuvremenu udala za svog trenera Darija Nemeca, tvrdila je da joj je pozitivan doping-nalaz namješten i da protiv nje rade neki ljudi iz vrha Hrvatskog atletskog saveza i jednog konkurentskog kluba, ali na Sportskom arbitražnom sudu (CAS) u Lausannei odbacili su sve njene prigovore i kazna je ostala.

Međutim, to je bio tek početak nevolja za atletsku obitelj Nemec: operacija Aderlass – u prijevodu s njemačkog jezika „puštanje krvi“ – pokrenuta je 2019. u Austriji s krakovima prema više europskih država i potresla je europski sport. Na vrhu liste osumnjičenih bio je Mark Schmidt, njemački liječnik koji je opskrbljivao sportaše zabranjenim supstancama, a jedan od najbližih suradnika bio mu je spomenuti Dario Nemec. Schmidt je osuđen na četiri godine i deset mjeseci zatvora dok Nemec, zahvaljujući kooperativnosti s istražiteljima, nakon pritvora nije morao i u zatvor, dobio je 22 mjeseca uvjetne kazne. Nemec je osuđen jer je, kako je stajalo u presudi, od 2011. do 2019. Hrvatskoj, Italiji, Austriji i Njemačkoj kao Schmidtov pomagač distribuirao razna zabranjena sredstva, hormon rasta, testosteron, eritropoetin… U istoj akciji uhvaćen je i tada najbolji hrvatski biciklist Kristijan Đurasek, sudionik Olimpijskih igara 2012. i 2016., a pod optužbom da je nedozvoljena sredstva koristio od 2016. do 2019. dobio je kaznu u trajanju od četiri godine.

Arijan Ademi bio je pozitivan na stanozolol, isprva je bio kažnjen s četiri godine neigranja da bi mu kazna, nakon žalbe Dinama, bila prepolovljena

Donedavni kapetan Dinama Arijan Ademi bio je pozitivan na doping-testu u rujnu 2015. nakon utakmice Dinama i Arsenala u Ligi prvaka koju je zagrebački klub dobio s 2-1. Ademi je bio pozitivan na stanozolol, supstancu na koju je pozitivan bio i Ben Johnson na Olimpijskim igrama 1988. u Seoulu. Ipak, nakon žalbe u ožujku 2017. Sportski arbitražni sud prepolovio je kaznu Ademiju, koji ne samo da nije za vrijeme kazne smio igrati nego ni trenirati.

Došli su u Dinamu tako na ideju da Ademija pošalju u Kustošiju, tadašnjeg četvrtoligaša, računajući da će smjeti igrati u neprofesionalnom natjecanju koje je ispod 3. HNL-a, najnižem rangu koji je pod ingerencijom Hrvatskog nogometnog saveza. Nije prošlo, stigla je obavijest da Ademi ne smije igrati baš nigdje. Makedonac se stoga okrenuo drugim sportovima, tenisu, kickboxingu i u najvećoj mjeri padelu, kako bi ostao u formi. Pomoglo mu je, vratio se jednako dobar ili čak i bolji nego prije kazne.

Maratonka Lisa Stublić kažnjena je 2015. na četiri godine, a njezin trener i kasnije suprug Dario Nemec osuđen je na uvjetnu kaznu. FOTO: Nina Djurdjevic/PIXSELL

Makedonskom reprezentativcu kazna je smanjena jer je utvrđeno da je do pozitivnog nalaza došlo zbog lijeka koji je uzeo nakon ozljede, a koji je sadržavao stanozolol, što Ademi nije znao.

Uz te medijski najeksponiranije slučajeve navest ćemo još slučaj vaterpolskog reprezentativca Nikše Dobuda, koji je 2015. kažnjen na četiri godine zbog izbjegavanja dopinške kontrole, atletičarka Vanja Perišić je godinu dana nakon Londona 2008. kažnjena s četiri godine zabrane natjecanja jer je njezin retestirani uzorak bio pozitivan na CERA-u, moderniju verziju EPO-a, plivački reprezentativac Ante Križan bio je 2010. pozitivan na metilheksanamin, isto kao Sandra Perković, te dobio devet mjeseci kazne, ponajbolji hrvatski dizač utega Amar Musić bio je 2012. pozitivan na oksandrolon, hrvatski rekorder u bacanju diska Martin Marić bio je 2014. pozitivan na ostarin i dobio je kaznu u trajanju dvije godine…