Republikanski kandidat za predsjednika SAD-a svojim je izjavama stekao veliku popularnost u Rusiji i Kini, a u Bijeloj kući rado bi ga vidio i Vladimir Putin koji je otvoreno stao na stranu kontroverznog milijardera

Odnosi Rusije i Sjedinjenih Američkih Država posljednjih godina ponovno nalikuju na odnose iz razdoblja Hladnoga rata, a mandat predsjednika Baracka Obame obilježile su i nesuglasice s ruskim kolegom Vladimirom Putinom. Širenje NATO saveza, kriza u Ukrajini i rat u Siriji samo su neki od razloga što su diplomatski odnosi dviju velikih sila ozbiljno narušeni. Upravo zato predstojeći izbori u SAD-u s velikim se zanimanjem iščekuju u Rusiji, ali i u drugim državama koje imaju tradicionalno loše odnose sa SAD-om.

OD ULASKA BARACKA OBAME u Bijelu kuću, službeni Kremlj ima loš stav o svemu što dolazi iz Washingtona i odnosi koji su koncem devedesetih i početkom 21. stoljeća bili u uzlaznoj putanji, sada su ponovno na vrlo niskoj razini. Zato bi mnogi ruski političari, među kojima je i Vladimir Putin, vrlo rado vidjeli Donalda Trumpa kao nasljednika Baracka Obame. Republikanski kandidat za predsjednika SAD-a našao se na udaru demokrata i pojedinih republikanaca nakon što je otvoreno izjavio da se divi ruskom predsjedniku, a zabrinutost među NATO partnerima izazvala je njegova izjava da nije siguran da bi SAD odgovorio u slučaju napada Rusije na neku od članica NATO saveza, kao što je, na primjer, Estonija. Takvi stavovi, ali i napadi omraženog Obame, podigli su Trumpovu popularnost u Rusiji i nema dvojbe da bi u toj državi vrlo rado vidjeli Trumpa kako pobjeđuje Hillary Clinton na izborima u studenom. Čak je i jedan od najradikalnijih ruskih nacionalista Aleksander Dugin podržao Trumpa, rekavši kako vjeruje da je Trump pravi izbor te mu želi dati šansu da poboljša odnose dviju država. Podršku Trumpu dao je i sam Vladimir Putin koji je izjavio da je Trump favorit u američkoj predsjedničkoj utrci.

TE IZJAVE IZAZVALE SU poprilično zanimanje u američkim medijima koji govore o “bratskoj romansi” Donalda Trumpa i Vladimira Putina, iako bi se prije moglo reći da se radi o “srodnosti duša” američkog predsjedničkog kandidata i ruskog predsjednika. Pritom se ne zna točno jesu li se njih dvojica ikada u životu srela. “Nikada nisam sreo Putina i zapravo ga ne poznajem. Jedanput je rekao za mene lijepu stvar – da sam genijalac. I to je sve. Nikada ga nisam sreo”, rekao je Trump. U ranijim intervjuima Trump je, međutim, tvrdio suprotno. “Da, u kontaktu sam s Putinom i mogu vam reći da je on jako zainteresiran za ono što vi i ja kažemo u ovom intervjuu. Pribavit će materijal i pogledati ga”, rekao je Trump krajem 2013., a televizijska mreža ABC suočila ga je s tim proturječnim izjavama prošlog vikenda. “Ne vjerujem da sam ikada sreo Putina”, rekao je Trump voditelju koji mu je na to uzvratio: “Ali vi morate znati jeste li se ikada sreli s Putinom ili ne!”

PATI LI KONTROVERZNI MILIJARDER od gubitka pamćenja ili odjednom pokušava nešto sakriti, bilo je pitanje kojim su se proteklih dana bavili američki novinari. Zajednički susret Trumpa i Putina nije nigdje dokumentiran, a kada je Trump prije tri godine u Moskvi organizirao natjecanje za Miss Universe, jako je želio da se Putin pojavi kao gost. Međutim, ruski predsjednik nije udovoljio toj želji. Neki novinari pretpostavljaju da Trump ima poslovne veze s ruskim oligarsima i da izvlači novac iz Rusije, a to su špekulacije koje Trump i sam podgrijava, jer tvrdoglavo odbija objaviti svoju poreznu karticu. On je imao planove i za Trump Tower i Trump Hotel u Moskvi, ali oni su se izjalovili, a propao mu je i pokušaj da Rusima omili i “Trump Vodku”.

Neki američki politički analitičari smatraju da očito postoji obostrano divljenje između Trumpa i Putina i tvrde da je zabrinjavajuće to što Trump u Putinu prepoznaje srodnu dušu u skladu s motom: “Mi snažne zemlje između sebe ćemo podijeliti svijet. Putin smije zadržati svoju sferu utjecaja sve dok ne dira u našu.” Još više ih zabrinjavaju Trumpove vanjskopolitičke izjave koje često zvuče kao da mu ih je Putin diktirao telefonom.

“NATO JE ORGANIZACIJA koja je samu sebe nadživjela”, jedna je Trumpova izjava koja zvuči kao da je Putinova. Trump je rekao i da pomoć SAD-a u obrani baltičkih zemalja ovisi o tome jesu li te zemlje spremne za to dovoljno platiti, a u Rusiji su s oduševljenjem prihvatili i njegovu izjavu u kojoj tvrdi da bi mogao zamisliti da SAD službeno prizna aneksiju Krima. “Ja ću to pažljivo razmotriti.

• U PRVIH ŠEST MJESECI 2016. Kinezi su investirali 29 milijardi dolara u američko gospodarstvo i tako su za samo pola godine uložili više nego u čitavoj 2014. koja je bila rekordna s 18 milijardi dolara

Nakon svega što sam čuo, mogu zaključiti da ljudi s Krima više žele biti s Rusijom”, izjavio je republikanski kandidat za predsjednika. U takve izjave uklapa se i odluka kojom su se Trumpovi delegati pobrinuli da na republikanskoj stranačkoj konvenciji izbace točke sa zahtjevom za veće isporuke oružja Ukrajini. Trump je u vrlo kratkom vremenu oborio sva načela kojih su se republikanci držali desetljećima: nacionalizam umjesto internacionalizma, protekcionizam umjesto slobodne trgovine, najprije SAD a tek onda pomoć članicama NATO-a.

Prošli republikanski predsjednički kandidat Mitt Romney svojedobno je nazvao Rusiju “američkim geopolitičkim protivnikom broj 1”. Zato ne čudi što Putina raduje pomisao da bi se Trump mogao useliti u Bijelu kuću.

Osim što Trumpa podržavaju u Rusiji, zanimljivo je da je republikanski kandidat popularan i u Kini, iako je tu državu optužio da “siluje” SAD, uzima Amerikancima radna mjesta i “manipulira” svojom valutom. U anketi koju je proveo kineski dnevni list Global Times, 54 posto Kineza podržava Trumpa, što je čak 15 posto više nego u SAD-u, a njegova se prednost ispred Hillary Clinton posljednjih dana još više povećala.

Trump je u Kini postao omiljen prije svega zbog svog drskog jezika i prividne iskrenosti te jednostavnih formula koje zastupa. Kinezi su fascinirani Trumpom i zato što je drukčiji od njihove vlade koja radi neprozirno i zakopčano. Kod Trumpa se uvijek zna što misli o nekoj temi i to odmah glasno kaže, a to što sutra misli nešto posve drugo, očigledno ne škodi njegovoj popularnosti. Trump nije omiljen samo među ljudima slabijeg obrazovanja, s obzirom na to da su čitatelji Global Timesa koji su sudjelovali u anketi pripadnici obrazovanog gradskog stanovništva.

Takvi mu praštaju čak i kada nazove Kinu “najvećim kradljivcem u svjetskoj povijesti”. Trump je brend, a Kinezi vole brendove, a uz to on u toj državi slovi i za uspješnog poslovnog čovjeka koji zna biti zabavan, što je osobina koju nemaju kineski političari. Trumpova popularnost u Kini je tolika da neki poduzetnici pokušavaju napraviti posao služeći se njegovim imenom. Svuda u Kini pojavljuju se firme koje prodaju luksuzne toalete, nekretnine ili pročišćivače zraka kojima je u nazivu dodana riječ Trump, iako nemaju veze s njegovim tvrtkama.

TRUMP JE VRLO BRZO SHVATIO koliko je popularan u Kini pa je malo promijenio retoriku te je, s jedne strane, Kina opaka gospodarska sila, a s druge su dobrodošli Kinezi koji pune svojom novcem američke blagajne. Najveća kineska banka iznajmila je jedan od njegovih nebodera na Manhattanu, a njegov lanac hotela Trump Hotel Collection u južnoj Aziji posebno je omiljen među kineskim gostima.

Zanimljivo je da su kineski ulagači u prošlih šest mjeseci investirali 29 milijardi dolara u američko gospodarstvo i tako za samo pola godine uložili više nego u čitavoj 2014. koja je bila rekordna s 18 milijardi dolara. I kineska vlada sve rjeđe ukazuje na to da je Trump opasan, a Peking se već sprema za predsjednika Trumpa. Prije nekoliko mjeseci ministar financija Lou Jiwei rekao je da je Trump “iracionalan i nerazuman”, ali danas se Peking nada da će se s biznismenom Trumpom lakše sporazumjeti nego s Hillary Clinton, koju smatra vanjskopolitičkom ideologinjom. Čini se da nekoliko mjeseci uoči izbora u SAD-u, i u Kini i u Rusiji vjeruju da će, ako SAD bude za neki kompromis, do njega lakše doći s Trumpom nego s Hillary Clinton.