Njujorški multimilijarder Donald Trump danas će polaganjem prisege na Capitolu postati 45. američki predsjednik.

Točno u podne po mjesnom ili u 18 sati po srednjoeuropskom vremenu, Trump će položiti ruku na dvije Biblije, svoju obiteljsku i onu kojom se  koristio Abraham Lincoln, i ponavljajući za predsjednikom Vrhovnog suda Johnom Robertsom prisegnuti na dužnost.

Nakon toga će se prvi put obratiti američkoj i svjetskoj javnosti kao američki predsjednik. Govor bi trebao trajati dvadesetak minuta, nestrpljivo se iščekuje, ali dosad nisu procurile naznake onoga o čemu će govoriti.

U skladu s tradicijom Trump i njegov potpredsjednik Mike Pence zatim odlaze na ručak u Kongres, a u 15 sati (21 po srednjoeuropskom) počinje parada Avenijom Pensylvania od Capitola do Bijele kuće. Trumpa i Pencea će pratiti oko 8000 sudionika parade, raznih orkestara, mažoretkinja, postrojbi predsatavnika svih rodova američke vojske.

Od 19 do 23 sata Trump, Pence i njihove supruge sudjeluju na tri službena inauguracijska bala.

U subotu će novi predsjednik i njegov potpredsjednik od 10 do 11 sati (od 16 do 17 po srednjoeuropskom vremenu) biti na međukonfesionalnoj molitvi u nacionalnoj katedrali u Washingtonu, čime će službeno završiti inauguracijske svečanosti.

Sve će to skupa koštati oko 200 milijuna dolara. Očekuje se da će na inauguraciji biti između 700 i 900 tisuća ljudi, dvostruko manje nego što ih je bilo na prvoj Obaminoj, ali i mnogo više nego na prvoj Georgea W. Busha nakon prijepornih izbora 2000. godine.

Prvi predsjednik u defanzivi

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump ulazi u Bijelu kuću praćen brojnim skandalima, suočen s povijesno niskim rejtingom, sukobom s vlastitim obavještajnim službama i medijima, polariziranim američkim društvom i svijetom prepunim kriza raznih vrsta.

Među brojnim izazovima s kojima se suočava izabrani predsjednik najhitniji je onaj kojim bi trebao “umiriti brod”, odnosno svesti svoje razbuktale sukobe s brojnim akterima na razumnu mjeru. Zadnjih se tjedana sukobio s američkom obavještajnom zajednicom, nekim istaknutim demokratima, većinom medija i s dijelom europskih čelnika koji su mu zamjerili izjave u lošem stanju u EU-u i zastarjelom NATO-u.

Po posljednjoj anketi Galllupa, samo 40 posto Amerikanaca o Trumpu ima povoljno mišljenje, što ga čini daleko najnepopularnijim izabranim predsjednikom u povijesti. Čak je dva puta manje popularan od Baracka Obame u siječnju 2009. i manje popularan od Jimmyja Cartera, Ronalda Reagana, Georgea H.W. Busha, Billa Clintona i Georgea W. Busha, kada su preuzimali dužnost.

On tvrdi da su ankete namještene. “Isti ljudi koji su vodili simulirana istraživanja prije izbora i bili su u krivu, sada vode istraživanja popularnosti. Namještana su kao i prije”, komentirao je na Twitteru.

Uz tako uskovitlane emocije, Trump bi mogao biti prvi predsjednik koji ulazi u Bijelu kuću prisljen na defanzivno ponašanje.

Bude li, međutim, prvih 100 dana njegove administracije popraćeno stvaranjem populističkog zakonskog okvira i odgovarajućim konkretnim aktivnostima to bi moglo pomoći popravljanju javne slike.

Suparnici i saveznici

Nastojeći pronaći ljude koji će mu pomoći voditi zemlju, Trump se okrenuo skupini različitih protagonista, članovima obitelji, generalima, milijarderima i etabliranim republikancima, od kojih malo tko ima iskustvo rada u Bijeloj kući.

Različite opcije koje će se naći okupljene unutar Bijele kuće mogle bi biti konstruktivne, ali bi također mogle izazvati rovovske bitke za utjecaj i potaknuti ozbiljne podjele.
Trump će, poput Obame, preuzeti ured u vrijeme kada suparničke regionalne sile postaju sve snažnije i ne ustručavaju se tu snagu upotrijebiti. Očuvanje američke nadmoći bit će tim izazovnije.

U Rusiji Vladimir Putin, možda najjači lider još od vremena Leonida Brežnjeva, agresivno nastoji redefinirati uvjete završetka Hladnog rata. Njegova nastojanja da obnovi utjecaj Moskve u Siriji već je sputao Obaminu administraciju. Isti takvi potezi u Afganistanu, Libiji i istočnoj Europi mogli bi stvoriti velike probleme Trumpovoj nakani zatopljenja odnosa s Rusijom.

U međuvremenu je izabrani američki predsjednik zauzeo ratobornije stajalište prema Kini, koja s druge strane sve više dobiva na samopouzdanju kada je u pitanju pozicioniranje u svijetu.

Dok je Mao Zedong transformirao kinesko društvo, a Deng Xiaoping zemlju učinio gospodarskom silom, sadašnji čelnik Xi Jinping želi od Kine napraviti diplomatsku i vojnu silu.
Trumpovo stajalište i Xijeve ambicije mogle bi dovesti do brojnih nesuglasica, vezanih uz Tajvan, postojeće valutne stope ili plovidbu Južnim kineskom morem, koje bi mogle dosegnuti točku usijanja.

Malo je tko, međutim, toliko uznemiren Trumpovim izborom koliko su to tradicionalni američki saveznici.

Trump je istodobno doveo u pitanje vrijednost NATO-a, kojeg je u nedjeljnom intervjuu njemačkom Bildu i londonskom Timesu nazvao “zastarjelim”, kao i obveze koje je Washington ugovorom preuzeo vezano uz zaštitu saveznika u Aziji, što osigurava globalni poredak.

“Trump već dugo vjeruje kako saveznici iskorištavaju SAD”, kaže Thomas Wright iz Brookings instituta. “On će radije zauzeti stajalište da Sjedinjene Države ne trebaju braniti druge nacije, a bude li to radile on želi da za to bude plaćen što je više moguće”.

Neočekivani predsjednik

Nagao, neumjeren i politički neiskusan, Donald Trump nije se uklapao u tradicionalni profil kandidata za najmoćnije radno mjesto na svijetu.

Republikanski mulitimilijarder bezgranične energije i golema ega prkosio je svim predviđanjima od samog početka i pokazao se nepobjedivim političkim protivnikom prvo svojim prootukandidatima za stranačku nominaciju, a zatim i mnogo iskusnijoj Hillary Clinton.

Trebalo mu je manje od 17 mjeseci da dođe do Bijele kuće, čime je nadmašio rivale koji su to sanjali godinama
Sedamdesetgodišnji bogataš svojim je govorima, koji su bili melem za uši frustiranim i nesigurnim Amerikancima na vjetrometini globalizacije, milijunima njih postao glasonoša promjena.

Do srži je potresao Republikansku stranku koja ni do zadnjih dana kampanje nije sigurna bi li ga prigrlila ili se od njega distancirala.

Prije nego što je krenuo u kandidaturu, Trump je bio poznat u gotovo svakom američkom domaćinstvu po svojem golemom bogatstvu, luksuznim hotelima, golferskim igralištima i kockarnicama, po razvodima koji su punili naslovnice i po televizijskom ‘reality showu’ Pripravnik.

U kampanji se pokazao i kao snažna ‘politička životinja’ i populistički junak koji je obećao da će “Ameriku ponovo učiniti velikom”.

Neustrašiv i nepredvidljiv

Trump se u kampanji nije bojao reći bilo što, ali uistinu bilo što. A tako je nastavio i u tranzicijskoj fazi.

Protivnike je u kampanji udarao ondje gdje ih najviše boli. Osuđivao “pokvareni” sustav, političke dužnosnike nazivao “korumpiranima” i tvrdio da “američki mediji truju mozak biračima”.

Iako je u pobjedničkom govoru rekao da će ujediniti Ameriku, i nakon toga se svojim omiljenim komunikacijskim oružjem, Twitterom, jednako obračunavao s onima koji  su ga kritzirali. Izvrijeđao je svoje obavještajne službe, CNN, Meryl Streep i uglednog borca za građanska prava Johna Lewisa.

Kao i u kampanji, i danas nudi jednostavna rješenja za najsloženije probleme – rekao da će izgraditi zid na američkoj granici s Meksikom kako bi zaustavio useljavanje i natjerati Meksiko da ga sam plati. Najavio je da će protjerati 11 milijuna ilegalnih useljenika. Uvjeren je da će stvoriti nova radna mjesta samo tako što će iznova ispregovarati američke međunarodne trgovinske sporazume. Najavio je da će prvi dan u uredu poništiti mnoge izvršne uredbe svoga prethodnika.

Biografija

Donald Trump rođen je 14. lipnja 1946., kao četvrto od petero djece Fredericka i Mary Trump.

Kažu da je bio teško dijete. Roditelji su ga s 13 godina poslali na vojnu akademiju, gdje je bio uspješan. Studirao je na sveučilištu Fordham, a poslije u sklopu Sveučilišta u Pennsylvaniji završio prestižni poslovni fakultet Wharton.

Trumpov otac, sin njemačkih useljenika, bogatstvo je stekao u graditeljstvu. Trump je počeo raditi za oca nakon fakulteta, a ovaj mu je pomogao da stane na noge “malim zajmom od par milijuna dolara”.

Već 1974. preuzeo je obiteljski posao i investirao u hotele, kockarnice, golf igrališta i luskuznu stanogradnju.

Kasnije ulazi u svijet zabave, prvo licencijama za Miss Amerike i Miss Universe, a potom i svojim ulogama u ‘reality showu’ Pripravnik i njegovom nastavku sa slavnim osobama.

Nije uvijek bio uspješan. Bankrotirao je četiri puta, ali se svaki put nakon restrukturiranja podigao na noge. Forbes mu bogatstvo procjenjuje na četiri milijarde dolara, a Bloomberg na 2,9 milijardi.

Triput se ženio glamuroznim ženama, a razvodima dvaput završio na naslovnicama. Godine 1977. vjenčao se s češkom manekenkom Ivanom Zelničkovom s kojom ima troje djece, Donalda mlađeg, Ivanku i Erica.

Od 1993. do 1999. bio je u braku s glumicom Martom Maples. Imaju jedno dijete. Sa slovenskom manekenkom Melanijom Knavs vjenčao se 2005. i također imaju jedno dijete.