Nakon 20 godina na čelu Muzeja za umjetnost i obrt (MUO) Miroslav Gašparović odlazi u mirovinu, uoči čega je osigurao još jednu vrijednu donaciju, s trinaest umjetnina Zlatana Vrkljana za muzejske zbirke slikarstva, skulpture i stakla, potpisanu u petak u Palači Gvozdanović.

Gašparović je zahvalio akademiku Vrkljanu, brojnim prethodnim donatorima, suradnicima, prijateljima, institucijama, medijima te posebice svojim kolegama. “Radujem se novim vremenima koji su ispred mene. Vjerujem da ovo nije kraj mog radnog vijeka i da se neću morati umiroviti ili umiriti kako se to uobičajeno voli reći”, rekao je.

“Kultura je živi organizam koji se ne Zlatan Vrkljan može ugasiti određenim datumom. Za mene kao istinskog ljubitelja umjetnosti, ona je život koji sam živio i privatno i profesionalno, te ću s jednakim žarom i ljubavlju nastaviti voljeti i služiti umjetnosti“, napomenuo je.

Gašparović je povjesničar umjetnosti, muzejski savjetnik, kustos, likovni kritičar, profesor, autor stotina izložbi, urednik kataloga i knjiga, a ravnatelj MUO bio je u pet mandata, od 2003. do 2023., usmjeravajući ga k osuvremenjivanju i transformiranju u mjesto susreta prošlosti i budućnosti posjetitelja s različitim interesima. 

U Hrvatsku je dovodio velika imena svjetske povijesti umjetnosti kao što su Rembrandt, Caravaggio i Guercino, a domaćim izložbama predstavljao hrvatsku kulturu u svijetu. Izložbu „Secesija u Hrvatskoj“ odveo je u praški Obecni dum, s izložbom „La Belle Époque Imperiale“ gostovao u Palazzu Attems u Goriziji, a izložba Jagode Buić nakon Zagreba, Trsta i Splita predstavljena je u UNESCO-ovu sjedištu u Parizu.

Tijekom mandata ostvario je neke od najzapaženijih izložbi, među kojima su „Secesija u Hrvatskoj“, „ART DECO i umjetnost u Hrvatskoj između dva rata“, velika retrospektiva Dušana Džamonje, “S Cavaraggiom u Europu: Večera u Emausu iz milanske Pinakoteke di Brera“,„Herman Bolle: graditelj hrvatske metropole“, „Šezdesete u Hrvatskoj: mit i stvarnost“, „Protreseni MUO: od potresa do potresa 1880. – 2020.“.

Pod njegovim vodstvom MUO je prvi ušao u velike europske projekte digitalizacije kulturne baštine, te je danas najzastupljeniji hrvatski muzej na Europeani i predvodnik procesa digitalizacije cijele muzejske zajednice. Početkom 2020. predstavio je novi vizualni identitet Muzeja.

Iza sebe ima više od dvije stotine autorskih i koautorskih izložbi, predgovora za kataloge i monografije, više stotina objavljenih stručnih članaka, sudjelovanja na simpozijima, različitim skupovima i predavanjima.

Za svoj rad odlikovan je 1997. Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za posebne zasluge u kulturi, 1998. godine plaketom međunarodnog žirija 7. Bijenala suvremene umjetnosti u Kairu, 2005. dobio je Povelju Predsjednika RH za zasluge u kulturi, te 2023. posebno priznanje HDLU-a za doprinos likovnoj umjetnosti.

U njegovom mandatu završena je prva faza konstrukcije obnove u potresu oštećene zgrade. Gašparovića će naslijediti Sanjin Mihelić, dosadašnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, koji na dužnost stupa 9. listopada.