Potpredsjednik Europske komisije za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis izjavio je u ponedjeljak da EK podržava Hrvatsku na putu u eurozonu, ne samo politički već i kroz program strukturnih reformi, naglasivši da je 2018., gospodarski gledajući, bila “dobra godina” za Hrvatsku.

“Europska komisija će stati uz Hrvatsku na njezinom putu prema euru. Voljni smo to podržati i to ne samo dajući općenitu političku potporu već i kroz rad programa potpore strukturnim reformama”, kazao je Dombrovskis nakon sastanka s premijerom Andrejom Plenkovićem i ministrima u vladi.

Prema njegovim riječima, EK može ponuditi tehničku i financijsku pomoć zemljama koje rade na uvođenju eura.

Dombrovski smatra da je 2018. bila “dobra godina” za Hrvatsku s ekonomskim rastom blizu tri posto, što je prosjek EU-a.

“Na sastanku smo razgovarali o ekonomskim i fiskalnim pitanjima i mora se reći da je 2018. bila dobra godina za Hrvatsku. Gospodarstvo pokazuje robustan rast, blizu tri posto, što je prosjek Europske unije”, kazao je potpredsjednik EK-a, istaknuvši također da je zabilježen višak u proračunu.

Novinarima je kazao da je hrvatska vlada najavila namjeru da se pridruži europskom tečajnom mehanizmu (ERM II) 2020., kao koraku prema uvođenju eura, pojasnivši da se radi o “svojevrsnoj čekaonici” prije pristupa eurozoni.

U tom tečajnom mehanizmu zemlje obično provode dvije godine, ali može to biti i dulje.

Povjerenik pozdravio mirovinsku i druge reforme

Dombrovskis je naglasio je da treba postojati svijest o važnosti strukturnih reformi koje igraju važnu ulogu, ne samo u priključenju nego i u uspješnom sudjelovanju u eurozoni te da zemlje koje se kane pridružiti eurozoni moraju pokazati određenu “ekonomsku otpornost”.

U tom kontekstu Dombrovskis je pozdravio “reforme koje su već započete, uključujući reformu mirovinskog i obrazovnog sustava, jačanje financijskog sektora, napore u reduciranju loših zajmova i napore prema jačanju financijske situacije i održivog ekonomskog rasta”.

Upozorio je također na makroekonomske ravnoteže koje u Hrvatskoj još uvijek postoje.

Ministar financija Zdravko Marić je kazao da je vlada svjesna posla koji je pred njom, poput rješavanja problema nezaposlenosti. Podsjetio je, međutim, da je za Hrvatsku vrlo važno što je izašla iz procedure prekomjernog deficita.

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić je kazao da Hrvatska “odrađuje svoj posao koji zadovoljava Europsku komisiju”.

Strategija uvođenja eura

Potpredsjednik EK-a nalazi se u dvodnevnom radnom posjetu u Hrvatskoj tijekom kojeg će se sastati i s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, predsjednicima više saborskih odbora, a s ministrom Marićem će održati dijalog s građanima na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i odgovarati na izravna pitanja građana o euru, europskom proračunu i ostalim temama iz svog djelokruga rada.

Hrvatska vlada i Hrvatska narodna banka (HNB) su prije godinu dana predstavile “Strategiju uvođenja eura u Hrvatskoj”.

Plenković je tom prilikom rekao da njegova vlada ima dva bitna cilja – jedan je postati dio šengenskog prostora, s  namjerom da Hrvatska bude spremna za to članstvo tijekom 2019. godine, a drugi je pristupanje eurozoni.

Tada je kazao da “ne želi licitirati s datumom” ulaska u eurozonu, ali je naglasio da je realno i na čemu će vlada raditi jest ulazak u ERM II 2020., kada će Hrvatska predsjedati EU-om.