Iako je nova valuta pred vratima, kontroverzno domaće rješenje i dalje bez naznaka poboljšanja.

Dolazak eura kao službene valute u Hrvatsku sa sobom nosi brojne promjene među kojima i usklađivanje temeljnog kapitala u tvrtkama prema općim pravilima za preračunavanje, uz striktne rokove i nove troškove jer do konverzije neće doći automatski.

Iako će sudski registri nadležnih Trgovačkih sudova upis promjena temeljnog kapitala provoditi bez plaćanja sudske pristojbe, to ne vrijedi za javnobilježničke troškove koje snose poduzeća.

Brojna pitanja

Ovakvo uređenje je već izazvalo niz nezadovoljstava na koje se Ministarstvo pravosuđa i uprave očitovalo kako će u suradnji s Hrvatskom javnobilježničkom komorom i drugim nadležnim tijelima u narednom razdoblju definirati način provedbe navedenog postupka.

I dalje se čeka kakav će biti ishod, dok je s druge strane i dalje bez pojašnjenja – po mnogima – ključno pitanje zašto ovaj proces na neki pojednostavljeni način nije već riješen samim Zakonom o uvođenju eura, kao i kako to da se u posljednji trenutak reagira, ali i zašto se odstupa od nama srodnih jurisdikcija.

Primjer je Njemačka koja to pitanje nije uredila na rigorozan način glede roka i posljedice propuštanja ove obveze te u kojoj nije bilo obvezno iskazati temeljni kapital u eurima sve do trenutka njegove prve promjene.

Interesantno je i da je Francuska prihvatila sličan model kao i Njemačka, dok se Luksemburg primjerice odlučio za model da će u slučaju izostanka odluke o konverziji temeljnog kapitala u eure do konverzije doći automatski.

Ostaje pitanje zašto se naš zakonodavac nije odlučio za jedno od ovih rješenja koja se čine optimalnijim ne samo za poduzetnike, već i za javne bilježnike i sudske registre.

Da će se na ovome stvarati pritisci pokazuje se već kroz brojne upite zainteresiranih tvrtki javnim bilježnicima i odvjetnicima, tako da hrvatsko rješenje za sad generira upitnike poglavito glede opravdanosti troška usklađivanja u odnosu na razmjer promjena visine temeljne kapital.

To će posebno pogađati manja trgovačka društva, odnosno više od 90% poduzeća. Također, koliko će provedba ove zakonske obveze zatrpati bilježnike i registar tek će se vidjeti.

Društva koja planiraju promjenu temeljnog kapitala, usklađenje njegove vrijednosti će napraviti u sklopu realizacije istog, ali za ostale će to biti dodatna obveza koja predstavlja novi trošak, navodi za Poslovni.hr zagrebačka odvjetnica Matea Gospić Plazina.

Dodaje da se u praksi odvjetnici već susreću s brojnim upitima u odnosu na promjene vezane uz uvođenje eura, a posebno uz nužnost usklađenja vrijednosti temeljnog kapitala u trgovačkim društvima.

Neplanirani izdatak

”Pri usklađivanju, trgovačka društva će trebati smanjiti ili povećati upisani iznos temeljnog kapitala unutar zakonom propisanih rokova – godinu dana za dionička društva i tri godine za društva s ograničenom odgovornošću.

Za d.o.o-ove koji nisu planirali provoditi promjene, spajanja ili podjele poslovnih udjela kao dio svoje poslovne strategije, usklađivanje vrijednosti temeljnog kapitala povezano s uvođenjem eura predstavljat će neplanirani izdatak u vidu troška javnobilježničke ovjere”, kaže Gospić Plazina.

Upozorava da su “posljedice neusklađenja rigorozne i da će se, ako društvo u propisanom roku ne podnese zahtjev za upis promjene TK, smatrati da je prvog dana nakon proteka rokova nastupio razlog za prestanak društva i sud će prema službenoj dužnosti brisati društvo iz sudskog registra”.

Najniži iznos temeljnog kapitala dioničkog društva umjesto 200.000 kuna bit će 25.000 eura, a 1 euro je najmanji nominalni iznos dionice (dosad 10 kuna).

Najniži iznos TK za d.o.o. će umjesto 20.000 kuna iznositi 2500 eura, a nominalni iznos svakog poslovnog udjela umjesto 200 kuna neće moći biti manji od 10 eura. Najniži iznos temeljnog kapitala j.d.o.o-a će umjesto 10 kuna iznositi jedan euro.