Nakon tragičnog slučaja smrti 22-godišnjeg mladića Mattea Ružića, koji je umro na ulici u Zaprešiću uslijed napada astme, a hitna pomoć upućena iz 40-ak kilometara udaljenog Jastrebarskog stigla je nakon 27 minuta i još k tome u vozilu nije bilo liječnika, što je otvorilo pitanje sustavnog problema organizacije Hitne pomoći, Nacional je otkrio novu i dosad potpuno nepoznatu aferu ministra Milana Kujundžića koja dokazuje da on ne brine ni o sustavu hitnog bolničkog prijema u nekima od najvećih hrvatskih bolnica, što će izravno osjetiti više od milijun i pol pacijenata kojih se to izravno tiče.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić osobnom je odlukom oduzeo splitskoj, varaždinskoj i osječkoj bolnici ukupno 26,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava osiguranih iz fondova Europske unije za projekte objedinjavanja hitnog bolničkog prijema na koji te bolnice godinama čekaju i koji su nužni kako bi pacijenti, njih milijun i pol koji gravitiraju tim bolnicama, dobili adekvatnu medicinsku skrb u hitnim situacijama. Time je izravno ugrozio provedbu tih projekata za koji je novac već bio osiguran jer ako bolnice ne uspiju nekako same riješiti financiranje razlike koju im je Kujundžić svojim potpisom oduzeo, propast će i već odobreni dio novca iz EU fondova. S druge strane, iako je KBC-u Sestara Milosrdnica odobrio puni iznos od 31 milijun kuna bespovratnih sredstava, njihov bi novac također mogao propasti i to zato što im istovremeno Kujundžić još uvijek nije odobrio dodatnih 20 milijuna kuna koje za dovršetak hitnog bolničkog prijema u toj bolnici mora izdvojiti država, a bez toga se projekt kojem ionako ističu rokovi ne može ni započeti. A riječ je o jednoj od najvećih zagrebačkih bolnica koja na hitnom prijemu dnevno zbrine u prosjeku 419 pacijenata.

Nacional posjeduje dokument s Kujundžićevim potpisom koji dokazuje da je odluka o oduzimanju sredstava bolnicama bila isključivo njegova, a to je u suprotnosti s onim što njegovo Ministarstvo tvrdi u odgovorima na pitanja Nacionala i upućuje na zaključak da je ministar pokušao lagati hrvatskoj javnosti i zataškati razmjere osobne odgovornosti za još jedan u nizu svojih potpuno nevjerojatnih i neobjašnjivih poteza. Da je ministar Kujundžić osobno donio takvu odluku, potvrdili su i Nacionalovi izvori s visokih bolničkih instanci, ali i varaždinski župan Radimir Čačić koji je o cijelom slučaju već odavno obavijestio i premijera Andreja Plenkovića, no on po tom pitanju nije poduzeo ništa. Radimir Čačić otkrio je za Nacional:

“Varaždinska bolnica izravno je oštećena za šest milijuna kuna, tu ćemo razliku morati ili sami platiti ili smanjiti iznos projekta, što je praktički nemoguće, a ministar je odlučio naš novac podijeliti svojim pajdašima. Odluka je donesena bez ikakvih kriterija i na temelju paušalne ocjene ministra Kujundžića koji je na isti način već oduzeo 30-ak milijuna kuna projektu Spinalnog centra u Varaždinskim Toplicama”

Jedan od Nacionalovih izvora koji je i upozorio na taj problem, također tvrdi:”U Ministarstvu regionalnog razvoja rekli su da novac postoji, ali da nam ga on, Kujundžić, ne da”

Naime, iako je natječaj za projekt objedinjavanja hitnih bolničkih prijema u navedenim bolnicama raspisalo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, i to za unaprijed određenih sedam hrvatskih bolnica, njihove projekte najprije je moralo odobriti njima nadležno Ministarstvo zdravstva. A Ministarstvo, to jest ministar Kujundžić osobno, naprosto je odlučilo da KBC Split i KBC Osijek neće dobiti maksimalnih 31 milijun kuna, koliko im je već bilo osigurano, već 10 milijuna kuna, odnosno trećinu novca, manje. U slučaju Opće bolnice Varaždin odlučio je da će im se umjesto 20 milijuna kuna dodijeliti samo 14 milijuna.

Isprva je bilo potpuno nejasno zašto je ministar to učinio, s obzirom na to da je ukupan iznos natječaja od 173 milijuna kuna pokrivao iznose projekata za sedam hrvatskih bolnica, i to po 31 milijun kuna za tri KBC-a – Split, Osijek i zagrebačku bolnicu Sestara Milosrdnica – i po 20 milijuna kuna za četiri Opće bolnice – Varaždin, Sisak, Bjelovar i Dubrovnik – i bio je isključivo njima namijenjen. No onda je ministar nekima od njih naprasno smanjio iznose financiranja već gotovih projekata. Na konkretno pitanje Nacionala o tome je li smanjenje sredstava KBC-u Split i Osijek i Općoj bolnici Varaždin bila odluka ministra, iz Ministarstva zdravstva odgovorili su:

“O svim aspektima prijave u svrhu dobivanja pozitivne Ocjene usklađenosti EU projekta sa strateškim okvirom u području zdravstva, odlučuje oformljeno Stručno povjerenstvo za ocjenu usklađenosti EU projekta sa strateškim okvirom u području zdravstva”

No ministrovu laž razotkriva dokument u posjedu Nacionala, kao i svjedoci koji su zbog straha od osvete ministra željeli ostati anonimni. Riječ je o dokumentu s naznakom”uputa za postupanj” koji je Ministarstvo zdravstva još 23. listopada prošle godine uputilo KBC-u Osijek, odnosno njegovu ravnatelju Željku Zubčiću, vezano uz projekt unaprjeđenja objedinjenja hitnog bolničkog prijema, a dokument je potpisao ministar Milan Kujundžić osobno. U toj”uputi za postupanj” koju ministar potpisuje, na početku se navodi da Ministarstvo zdravstva u cijelosti pruža potporu projektu pod nazivom”Unapređenje objedinjenja hitnog bolničkog prijema u sklopu KBC-a Osije” koji su dostavili na razmatranje Ministarstvu zdravstva u okviru poziva”Poboljšanje pristupa hitnoj zdravstvenoj zaštit”. No iako u prvoj rečenici ministar tvrdi da projekt podržava u cijelosti, već u sljedećoj sam sebe demantira jer kaže:

“Prilikom razmatranja dokumentacije, uzimajući u obzir dostavljene podatke o izvršenosti posla u vašoj zdravstvenoj ustanovi te interne podatke kojima raspolaže, Ministarstvo zdravstva kao tijelo odgovorno za upravljanje cjelokupnim sustavom zdravstva zauzelo je stav da je dostavljenu dokumentaciju potrebno prilagoditi stvarnim potrebama na terenu u skladu s izvršenosti posla, tako da ista obuhvaća financijski iznos ukupno prihvatljivih troškova do najviše 20,5 milijuna kuna”

Drugim riječima, iz već odobrenog projekta ministar je bez konkretnog pojašnjenja što znače”stvarne potrebe na terenu u skladu s izvršenosti posl”, mrtav-hladan odrezao KBC-u Osijek 10,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Umjesto toga, poručio im je:”Eventualna razlika do maksimalno potrebnog iznosa za financiranje investicije Vaše bolnice može biti predmet financiranja iz drugih izvora”

Koji su to”drugi izvor” i kako će se bolnica koja je ionako u dugovima snaći za tako veliki iznos, ministar nije precizirao. No istu vrstu”uputa za postupanj”, prema informacijama kojima raspolaže Nacional, ministar Kujundžić poslao je i KBC-u Split i Općoj bolnici Varaždin, da bi potom u odgovorima na Nacionalova pitanja, preko svog glasnogovornika, tvrdio da on s tim nema veze i odgovornost pokušao prebaciti na nekakvo”stručno povjerenstv”.

No dopis, odnosno”uputa za postupanj” poslana KBC-u Osijek, ne samo da ga demantira, već se u tom dokumentu izravno tvrdi da o svemu odlučuje upravo njegovo ministarstvo. Naime, osim što je bolnici naložio smanjenje iznosa na koji može aplicirati, u završetku tog dopisa stoji:

“Nakon zaprimanja izmijenjene dokumentacije, slijedom gore navedenog, Ministarstvo zdravstva pristupit će razmatranju vaše prijave i izdati Ocjenu usklađenosti EU projekta sa strateškim okvirom u području zdravstva za predloženi projekt vaše zdravstvene ustanove kao prihvatljivog prijavitelja za ovaj Poziv”

Nacionalovi izvori iz bolničkih krugova, ali i varaždinski župan Radimir Čačić, tvrde da je u ovom, ali i drugim slučajevima kad je ministar Kujundžić u pitanju, isključivo riječ o njegovoj samovolji i nedostatku bilo kakve jasne vizije, kao i kriterija pri odlučivanju.

Nacional je s konkretnim pitanjima o tom skandaloznom ministrovu postupku suočio i samo Ministarstvo, ali i oštećene bolnice. No iz odgovora koji su stigli iz uprava bolnica potpuno je jasno da su oni u funkciji zataškavanja ministrove odgovornosti te da čak nisu smjeli ni potvrditi da je odluku o smanjenju sredstava za njihov hitni prijem donio ministar. Primjerice, iz KBC-a Osijek, koji je uz Split najviše oštećen, stigao je odgovor koji bi, da nije žalostan, bio smiješan. Uputili smo im pitanja je li točno da su na odobrenje Ministarstvu zdravstva poslali dokumentaciju na maksimalni iznos od 31 milijun kuna te da je natječajna dokumentacija morala biti promijenjena na temelju odluke ministra Kujundžića koji je odredio da iznos troškova ne može biti veći od 20,5 milijuna kuna. Upitali smo i kakvo je bilo njegovo obrazloženje za takvu odluku i smatraju li je opravdanom, koliko im je ukupno sredstava za dovršetak projekta poboljšanja pristupa hitnoj zdravstvenoj zaštiti potrebno, što taj projekt sve obuhvaća i odakle će KBC Osijek namiriti razliku sredstava. Kao odgovor na ta pitanja njihovo ravnateljstvo uputilo je sljedeći panegirik ministru:

“Klinički bolnički centar Osijek u fazi je prijave projekta Poboljšanje pristupa hitnoj zdravstvenoj zaštiti, u okviru Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014.-2020., kod Središnje agencije za financiranje i ugovaranje. Ukupni iznos odobrenih sredstava bit će poznat nakon što Središnja agencija za financiranje i ugovaranje odradi kompletnu evaluaciju i uključujući i opravdanost planiranih troškova. Klinički bolnički centar Osijek pozdravlja svaki oblik odobrenog bespovratnog financiranja i u tom smjeru ulaže sve svoje napore, kako bi iznašao dodatne izvore financiranja pored vlastitih. Naše resorno ministarstvo, Ministarstvo zdravstva, svakako podržava naše aktivnosti po tom pitanju i izlazi nam u susret na sve moguće načine”

Da situacija bude apsurdnija, Nacionalovi izvori tvrde da je predsjednika Upravnog vijeća KBC-a Osijek Maria Puljiza postavio Kujundžić osobno:

“Bio je član Kujundžićeve stranke Hrvatska zora, Kujundžić ga je postavio i zato se ne smije bunit”, tvrdi Nacionalovi izvor iz zdravstvenih krugova. Tako ispada da čelni ljudi osječkog KBC-a, pa tako i ravnatelj Željko Zubčić, umjesto da se bore za interese svoje bolnice i osobno ako treba prozovu ministra zbog zakidanja bolnice, ministra moraju štititi.

No nije puno bolja situacija ni u KBC-u Split, čiji je ravnatelj Ivo Jurić, poznati dječji kirurg, prošloga tjedna iznenada u 62. godini preminuo na splitskoj gradskoj plaži Ovčice, najvjerojatnije od posljedica snažnog srčanog udara. Iako je u njegovu slučaju hitna pomoć vrlo brzo stigla na teren, a reanimirati ga je pokušao i jedan liječnik koji se slučajno zatekao na plaži, nije mu bilo spasa. Sada se, međutim, postavlja vrlo ozbiljno pitanje hoće li biti spasa za projekt objedinjavanja hitne medicinske skrbi u KBC-u Split koji je na čekanju od 2011. godine i za koji je najprije bilo predviđeno oko 90 milijuna kuna bespovratnih sredstava, ali su i bivši ministri zdravstva taj iznos samo rezali, a nivo projekta srozavali. Kao da to nije bilo dovoljno, Kujundžić im je sada ne samo dodatno spustio iznos bespovratnih sredstava, već i ugrozio konačnu provedbu projekta. Jer ako ne uspiju pronaći razliku od 10 milijuna kuna, koliko im je svojom odlukom uskratio ministar, projekt neće moći biti realiziran. Unatoč tome, zamjenik ravnatelja Jure Meštrović nije se usudio prozvati ministra. Na ista pitanja koja su bila poslana u KBC Osijek, odgovorio je ovako:

“KBC Split pruža zdravstvenu uslugu za oko 850.000 stanovnika Republike Hrvatske, 200.000 stanovnika susjedne Bosne i Hercegovine i 500.000 stranih državljana, a godišnje se u našoj ustanovi liječi oko 120.000 hitnih pacijenata.

Da bismo poboljšali i unaprijedili zdravstvenu uslugu bolesnicima s hitnim stanjima Splitsko-dalmatinske županije, ali i drugih južnih županija Hrvatske, stručne službe KBC-a Split su, u suradnji sa stručnim službama Ministarstva zdravstva, usuglasile izgradnju i definirale program za Objedinjeni hitni bolnički prijem. To je zajednički projekt KBC-a Split, Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu i Ministarstva zdravstva. Procijenjena vrijednost projekta iznosi oko 80.000.000 kn. Izvori financiranja su sredstva Europske unije, Splitsko-dalmatinske županije i Vlade Republike Hrvatske, kroz trogodišnje proračunsko razdoblje. Na projektu zajednički intenzivno radimo, a upravo je u pripremi javna nabava za izradu projektne dokumentacije”

Budući da iz tog odgovora nije jasno tko će platiti koliki iznos, poslali smo i dodatni zahtjev za obrazloženjem znači li to da će razliku od 10 milijuna kuna koje im je uskratio ministar, a što su trebala biti bespovratna sredstva Europske unije, morati platiti Županija ili Vlada. Do zaključenja broja odgovor nije stigao.

Iz Opće bolnice Varaždin, unatoč tome što je župan Radimir Čačić već ranije u lokalnim medijima prozvao ministra Kujundžića, također nisu željeli decidirano optužiti ministra, ali su ipak potvrdili da im je odluka uručena iz Ministarstva zdravstva. Naime, na pitanje kada im je odluka o smanjenju sredstava dostavljena, koje je bilo obrazloženje Ministarstva zdravstva za tu odluku i smatraju li je opravdanom, odgovorili su: “Ministarstvo zdravstva je svoju odluku obrazložilo podacima izvršenja Opće bolnice Varaždin i podacima kojima samo raspolaže. Odluka je dostavljena 17. 11. 2017. godine”

Drugim riječima, iz njihova odgovora jasno je da su dobili”upute za postupanj” istog sadržaja i obrazloženja kao i KBC Osijek, samo s drugim iznosom. Općoj bolnici Varaždin za dovršetak projekta potrebno je 19.954.875,00 kn za izgradnju i opremanje objedinjenog hitnog bolničkog prijema. No umjesto punog iznosa, dobit će samo 14 milijuna kuna bespovratnih sredstava, dok će razliku od 5.911.750 kn morati osigurati sami. Za to će im, kako je Nacionalu potvrdio Radimir Čačić, garanciju morati dati Županija, budući da je bolnica u minusu. No Čačić smatra da je cijeli projekt time nepotrebno i bez jasnih razloga ugrožen. Naime, varaždinska bolnica dobila je i 50 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz EU fondova za izgradnju i opremanje dnevnih bolnica interne medicine, kirurgije, urologije, otorinolaringologije, oftalmologije te jednodnevne opće kirurgije. No budući da će se dnevne bolnice nalaziti na prvom katu, a u prizemlju objedinjeni hitni prijem, ta dva projekta ovise jedan o drugom, odnosno iskorištavanje 50 milijuna kuna za dnevne bolnice ne može početi dok se ne riješi situacija sa sredstvima za hitni prijem. Čačić tvrdi da ih je Ministarstvo zdravstva izravno oštetilo.

“Dok smo ugovor za, slikovito rečeno, prvi kat potpisali, u Ministarstvu zdravstva oštetili su nas s ‘prizemljem’. Za objedinjeni hitni prijem trebali smo dobiti 20 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz EU fondova, ali nam je ministar zdravstva oduzeo šest milijuna kuna i dodijelio ih jednoj zagrebačkoj bolnici, koja se, što je doista zanimljivo, nije ni javila na taj natječaj. Na to sam već upozorio premijer”, rekao je Čačić i za Varaždinske vijesti u siječnju ove godine. No tada nitko, pa ni Čačić, nije znao da Kujundžić nije oštetio samo varaždinsku bolnicu.

Istovremeno, Kujundžić je premrežio cijelo Ministarstvo zdravstva i veliki dio bolnica svojim ljudima od povjerenja. Osim već spomenutog predsjednika Upravnog vijeća KBC-a Osijek Maria Puljiza, tvrdi se da je predsjednik Upravnog vijeća KBC-a Split Neven Ljubičić također u bliskim odnosima s ministrom, da su čak i kumski povezani. Ministar je na pozicije doveo i neke članove desne stranke Hrast, koja mu je očito bliska. Nacionalov upućeni izvor nabraja:

“Među tim ljudima su Emanuela Herceg, tajnica Kabineta ministra, Gordan Žanić, pomoćnik za financije koji je postao poznat po izjavi da zdravstvo nije kvantna fizika, Edita Burčul, članica Upravnog vijeća HZZO-a, a u bolnici Dubrava pomoćnik za financije”

Da je Kujundžić zaposlio mnoštvo ljudi iz Hrvatske zore i Hrasta, poznato je i njegovim stranačkim kolegama iz HDZ-a koji su iznenađeni činjenicom da je Kujundžić uspio protiv sebe okrenuti i pacijente, i liječnike, i javnost. Neovisno o Kujundžićevim propustima, gafovima i nespretnim izjavama, neki od sugovornika iz HDZ-a ističu da je prvenstveno problem u ministru Andreju Plenkoviću koji iz nekog razloga još uvijek drži Kujundžića, vjerojatno zbog straha da bi mu on mogao predstavljati problem ako prijeđe u zastupničke klupe u Saboru gdje bi HDZ-ova većina ovisila o njegovu glasu.

“Evidentno je da Kujundžić nije pohvatao konce sustava Ministarstva, iako je riječ o vrsnom liječniku i čovjeku koji je dugo godina upravljao bolnicom Dubrava. No na ovoj poziciji jednostavno se nije snašao, a dodatno je pogoršao situaciju svojim izjavama. Čini mi se da on sam nema namjeru dati ostavku, a Plenković ga nema snage smijenit”, komentar je jednog od ljudi bliskih vrhu HDZ-a.

Drugi izvor iz bolničkih krugova, pak, tvrdi ministar Kujundžić, nije prvi započeo praksu s preraspodjelom namjenskih sredstava iz EU fondova, koja slikovito opisuje kao prelijevanje iz šupljeg u prazno, ali ju je sada svojim odlukama doveo do apsurda. Problem je u tome što Ministarstvo zdravstva tako važne odluke, čini se, ne donosi prema striktnom planu, već na osnovu toga s kojim je ravnateljima bolnica pojedini ministar osobno blizak. A gotovi projekti u međuvremenu propadaju ili se neće moći ispuniti jer je cijena građevinskih radova u međuvremenu porasla i do 40 posto.