U splitskoj luci u tijeku je natječaj za koncesiju za usluge lučkog tegljenja koji bi temeljito mogao promijeniti način poslovanja u hrvatskim lukama jer će posao lučkog tegljenja po svemu sudeći prvi put dobiti jedna inozemna tvrtka, dok će bez posla ostati domaća tvrtka koja već desetljećima obavlja ovaj posao.

Nacional je od nekoliko neovisnih izvora dobio potvrdu da su odredbe natječaja za koncesiju u splitskoj luci koji je krajem studenoga prošle godine raspisala Lučka uprava Split u najmanju ruku vrlo dvojbene te da se opravdano može sumnjati kako se s tim odredbama ide na ruku jednoj od tvrtki koja je zainteresirana za koncesiju lučkog tegljenja u splitskoj luci. U slučaju da se ove sumnje pokažu točnima i da koncesiju, koju već nekoliko desetljeća ima splitska tvrtka Brodospas, dobije jedna talijanska brodarska kompanija, to bi značilo da se prvi put koncesija ovog tipa izdaje stranoj brodarskoj kompaniji.

Tijekom ljeta splitska luka najprometnija je hrvatska luka, a u rekordnoj 2019. godini kroz nju je prošlo više od 5,5 milijuna putnika te je prekrcano gotovo tri milijuna tona tereta. FOTO: Ivo Cagalj/PIXSELL

Pitanje je i zna li središnja vlast u Zagrebu što se točno događa u splitskoj luci i jesu li premijer Andrej Plenković i ministar Oleg Butković uopće svjesni da Lučka uprava Split provodi natječaj koji sadrži sporne odredbe, koje su u natječajnu dokumentaciju uvrštene iz potpuno nepoznatih razloga. Naime, jedna od tih odredbi traži od tvrtki koje su zainteresirane za koncesiju lučkog tegljenja u splitskoj luci da na raspolaganju imaju tegljače ukupne vučne sile od 120 tona, a najmanje dva tegljača moraju imati i azimut krmeni pogon. Uz to, tvrtke se moraju obvezati i da će u slučaju ekstremnih uvjeta u okolišu po pozivu na raspolaganje staviti i dodatni tegljač minimalne vučne sile od 40 tona. Nacionalov sugovornik koji je dobro upoznat s pomorskim prometom i situacijama u hrvatskim i europskim lukama tvrdi da ovakvi zahtjevi za splitsku luku jednostavno nemaju smisla te objašnjava svoj stav:

“Ove brojke vašim čitateljima vjerojatno ništa ne govore, pa ću objasniti vrlo jednostavno. Ove specifikacije koje se traže u natječaju su kao da se traže peljari za roterdamsku, a ne splitsku luku. Naravno većina ljudi zna da je roterdamska luka jedna od najvećih na svijetu i da se uopće ne može uspoređivati sa splitskom. Ni približno. To vam je kao da uspoređujete hrvatsku nogometnu reprezentaciju sa San Marinom ili Andorom. Znači, potpuno je nepotrebno tražiti takve peljare, ako su ovi dosadašnji bez velikih problema mogli obavljati svoj posao, pa su tako teglili i američke nosače aviona. Već iz ovih primjera možete zaključiti koliko je nepotrebno bilo pooštravati kriterije za koncesiju.”

No zanimljivo je i kako je Lučka uprava Split došla do zaključka da bi se trebali pooštriti kriteriji za remorkere koji plove u splitskoj luci i pomažu u pristanku većih brodova. Naime, Lučka uprava Split je od Pomorskog fakulteta u Splitu zatražila da se napravi neovisni elaborat u kojem bi se istaknule potrebe Luke Split za tegljenje brodova. Upravo je u tom elaboratu naznačeno da su splitskoj luci potrebni jednaki peljari ili remorkeri kao u roterdamskoj luci. Kako i zašto su na Pomorskom fakultetu došli do tog zaključka nismo uspjeli saznati, ali je indikativno da nam do zaključenja ovog broja tjednika Nacional u ponedjeljak poslijepodne nisu stigli nikakvi odgovori niti iz Lučke uprave Split niti iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića. Treba napomenuti i kako je Lučka uprava Split pod direktnom ingerencijom Splitsko-dalmatinske županije, a ne Grada Splita te da je ravnatelj Lučke uprave Split javnosti jako dobro poznati Vice Mihanović, bivši HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Splita. Mihanović se “proslavio” katastrofalnom kampanjom za gradonačelnika 2021. godine, a posebno je ostao upamćen po svom doktoratu sa Sveučilišta u Osijeku pod nazivom “Ekonomski učinci pomorskog prometa i transporta u funkciji gospodarskog razvoja”. No ono što je još zanimljivije jest i činjenica da Mihanović predaje na Pomorskom fakultetu u Splitu na kojem je dekan Pero Vidan koji se već u nekoliko navrata u medijima povezivao s Vicom Mihanovićem, pa je tako i bio u komisiji za Mihanovićevu docenturu. Isto tako, ovo nije prvi put da Mihanović od Pomorskog fakulteta u Splitu naručuje studije pa je tako već ranije napravljena i studija “Okvir za razvoj master plana luke Split 2021-2046” koja je Pomorskom fakultetu plaćena 156 tisuća tadašnjih kuna.

Lučka uprava Split pod direktnom je ingerencijom Splitsko-dalmatinske županije, a ravnatelj Lučke uprave Split je Vice Mihanović. FOTO: Miroslav Lelas/PIXSELL

Očito kako je suradnja Mihanovićeve Lučke uprave i Pomorskog fakulteta vrlo plodonosna pa su se u ovom slučaju usluge Pomorskog fakulteta koristile za izradu elaborata koji se koristio u natječaju za koncesiju lučkog tegljenja u splitskoj luci. Nacional je komentar cijele situacije zatražio i od tvrtke Brodospas koja još uvijek obavlja posao lučkog tegljenja, ali nam je generalni direktor tvrtke Mladen Brodarić samo kratko napisao da su “razgovori u tijeku” te da tvrtka Brodospas u ovom trenutku nema komentara na cijeli natječaj.

Inače, tvrtka Brodospas je osnovana davne 1947., a privatizirana je početkom devedesetih godina kada je i vlasnik tvrtke postao javnosti relativno nepoznati Vicko Batinica koji drži nešto više od 50 posto dionica tvrtke. Batinica je u javnosti možda najpoznatiji kao dugogodišnji vaterpolski djelatnik, pa stoga i ne čudi da je njegov Brodospas već niz godina glavni sponzor splitskog vaterpolskog kluba Mornar, a Batinica je ujedno i počasni konzul Kraljevine Norveške u Hrvatskoj.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković nije direktno zadužen za natječaj, ali bi u slučaju pobjede stranog koncesionara morao dati odobrenje njihovim brodovima za ulaz u splitsku luku. FOTO: Davorin Visnjic/PIXSELL

U kontekstu ovog natječaja zanimljiva je i šutnja Ministarstva mora, prometa i infrastrukture na čijem je čelu Oleg Butković, koje je nadležno za sve poslove u Lučkoj upravi Split. Iako direktno nemaju veze s natječajem koji raspisala Lučka uprava Split, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture bi moglo imati ključnu ulogu ako se doista obistine prognoze da će posao tegljenja brodova u budućnosti obavljati jedna talijanska tvrtka.

Naime, svi brodovi pod stranim zastavama moraju dobiti posebno odobrenje za obavljanje takvih i sličnih poslova u hrvatskim lukama, pa bi se moglo dogoditi i da u Ministarstvu zaključe kako za domaće pomorstvo nije baš najbolje da se posao tegljenja brodova tek tako prepusti stranim tvrtkama, pogotovo ako se uzme u obzir to da takva praksa nije uopće uobičajena u europskim lukama, gdje ove poslove obavljaju gotovo isključivo domaće tvrtke. Međutim, zanimljiv je i tajming cijele ove priče oko koncesije za lučko tegljenje u splitskoj luci i mogućeg ulaska talijanskog koncesionara u posao tegljenja brodova.

Za potrebe natječaja Lučka uprava Split, na čijem je čelu Vice Mihanović, zatražila je elaborat od Pomorskog fakulteta u Splitu na kojem je jedan od predavača također Vice Mihanovi

Naime, prošloga je tjedna objavljena vijest kako je talijanska vlada, točnije Ministarstvo vanjskih poslova, na čijem je čelu bivši predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani, objavilo strateški plan o pojačanoj ekspanziji talijanskih kompanija na tržišta Hrvatske, Slovenije i drugih bivših jugoslavenskih republika te Albanije. Jutarnji list je prošloga tjedna objavio da se u tom dokumentu navodi kako je talijanska vlada označila našu željeznicu, obnovljive izvore energije, plinovode i komunalnu infrastrukturu kao najvažnije “mete” ulaganja.

“Hrvatska je tradicionalno povlašten gospodarski i trgovinski partner naše zemlje. Polazeći od te čvrste baze, postoje brojne daljnje mogućnosti za naša poduzeća u hrvatskom Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, u kojem je osigurano 9,9 milijardi eura, od čega je 4,5 milijardi eura namijenjeno gradnji 750 kilometara željezničke mreže”, navodi se u Strateškom planu za Jadransko-balkansku regiju koji je izradilo talijansko Ministarstvo vanjskih poslova i međunarodne suradnje, na čijem je čelu potpredsjednik vlade Antonio Tajani koji je u hrvatskoj javnosti ostao najpoznatiji kada je prije četiri godine, tijekom obilježavanja Dana sjećanja u mjestu Basovizza, u blizini Trsta, izazvao burne reakcije kada je na završetku svog govora rekao: “Živio Trst, živjela talijanska Istra, živjela talijanska Dalmacija, živjeli esuli, živjele vrijednosti naše domovine”.

Natječaj za koncesiju koji je Lučka uprava Split raspisala koncem studenoga prošle godine, a u kojem se traže nove specifikacije za brodove koji će vršiti uslugu tegljenja drugih brodova. FOTO: Nacional

Tajani je tada bio predsjednik Europskog parlamenta, a danas kao član Berlusconijeve stranke vodi Ministarstvo vanjskih poslova koje je kao prvi korak u ostvarenju plana naložilo državnoj agenciji SIMEST da s 200 milijuna eura podrži pojačanu prisutnost talijanskih tvrtki na tržištima zemalja bivše Jugoslavije i u Albaniji.

Pomoć SIMEST-a, prema spomenutome izvoru, išla bi za nastupe talijanskih tvrtki na sajmovima, promidžbene kampanje, investicijske konferencije i javne natječaje u regiji, ali i za dokapitalizaciju tvrtki kako bi one mogle “napasti” ciljana tržišta.

Tajanijevo ministarstvo kao ukupan “kolač” koji talijanskom gospodarstvu stoji na raspolaganju u “jadransko-balkanskoj” regiji, navodi iznos od čak 30 milijardi eura.

Koncesiju za obavljanje poslova tegljenja brodova u splitskoj luci već desetak godina ima splitska tvrtka Brodospas koja bi sada mogla izgubiti taj posao. FOTO: Ivo Cagalj/PIXSELL

Iako u osvrtu na mogućnosti koje se talijanskom gospodarstvu pružaju u Hrvatskoj, osim ulaganja u željeznicu, Tajanijevo ministarstvo skreće pozornost na ulaganju u jadransko-jonski plinovod, komunalnu infrastrukturu s naglaskom na pročišćivače voda i elektrane na obnovljive izvore energije, lako je moguće da su u centru pažnje talijanske gospodarske politike i hrvatske luke jer bi se sa snažnijom prisutnošću u njima Italija potvrdila kao apsolutni gospodar brodskog prometa u Jadranskom moru.

Zanimljivo je i da je posljednjih godina Italija postala najvažniji trgovinski partner Hrvatske. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, naše tvrtke tijekom 2021. u Italiju su izvezle robe i usluga za 18 milijardi kuna, a uvoz s tamošnjeg tržišta dosegnuo je gotovo 27 milijardi kuna.

Iako je neosporno da su dobre gospodarske veze između Hrvatske i Italije presudne za napredak hrvatskog gospodarstva, pitanje je je li dio tih dobrih veza i prepuštanje strateških poslova poput lučkog tegljenja u jednoj od najvažnijih hrvatskih luka i slijedi li nakon toga i ulazak stranih brodarskih kompanija i u druge hrvatske luke poput Rijeke ili Ploča.

U tom bi segmentu ključnu ulogu trebalo odigrati Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i ministar Oleg Butković koji bi morali donijeti jasnu strategiju gospodarenja hrvatskim lukama, ako Hrvatska u budućnosti želi imati koristi od svojih morskih luka.

Ministar vanjskih poslova Antonio Tajani prije desetak dana je objavio strateški plan o pojačanoj ekspanziji talijanskih kompanija na tržišta Hrvatske, Slovenije i drugih bivših jugoslavenskih republika. FOTO: Armin Durgut/PIXSELL