Dok se ne makne AP, Ina se ne može vratiti u hrvatske ruke jer se premijer stavio u zaštitu interesa MOL-a”. Stav je to koji su zauzeli ljudi koji su sudjelovali u arbitražnim procesima vezanim uz Inu i MOL te ljudi iz odvjetničkih krugova koji su sudjelovali u pravosudnim procesima s MOL-om i to nakon što je premijer Andrej Plenković prošlog tjedan napravio još jednu u nizu velikih usluga MOL-u.

U jeku afere s kompromitirajućim SMS porukama, premijer Andrej Plenković najavio je prošlog tjedna da Vlada ulazi u pregovore s MOL-om, za koje je delegirao ministra gospodarstva i održivog razvoja Davora Filipovića, ali je prije toga MOL-u servirao tri po Republiku Hrvatsku nepovoljna pravna mišljenja o nemogućnosti pokretanja postupka proglašenja ništetnosti ugovora o prijenosu upravljačkih prava između Ine i MOL-a – iako iz pravomoćne sudske presude protiv bivšeg premijera Ive Sanadera proizlazi da je taj ugovor nastao temeljem mita.

Više pravosudnih izvora za Nacional je komentiralo da je Plenković organizirao ad-hoc skupinu javnosti gotovo nepoznatih pravnih stručnjaka samo kako bi pokušao opravdati svoj neuspjeh u povratu Ine u hrvatske ruke i dobiti upravo onakvo mišljenje kakvo mu odgovara – a to je da ne postoji nadležnost suda Republike Hrvatske za odlučivanje po tužbi Hrvatske protiv društva MOL, a radi utvrđenja ništetnosti ovog ugovora.

Premijer Andrej Plenković delegirao je za pregovore s MOL-om oko promjene upravljačkih prava u Ini, neiskusnog ministra gospodarstva i održivog razvoja Davora Filipovića. FOTO: Slavko Midzor/PIXSELL

Kao najnoviji “alibi” kojim sa sebe i svoje Vlade nastoji skinuti teret odgovornosti da unatoč sudskoj presudi protiv Ive Sanadera i čelnika MOL-a Zsolta Hernádija nije učinio ništa da upravljanje Inom vrati pod hrvatsku kontrolu, premijer je angažirao šest pravnih stručnjaka s četiri hrvatska pravna fakulteta, koji su za Vladu izradili mišljenje u kojem zapravo potvrđuju prethodno mišljenje koje je za Vladu napisao Hrvoje Sikirić, čelni čovjek Katedre za međunarodno privatno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu.

No za Sikirića se može propitivati je li u sukobu interesa jer je prije desetak godina on čak figurirao i kao jedan od čelnika UNCITRAL-a.

Zato je premijer to mišljenje sada potkrijepio i mišljenjem radne skupine u kojoj su bili profesori lvana Kunda i Eduard Kunštek s Pravnog fakulteta u Rijeci, profesori Anita Kurtović Mišić i Marko Ivkošić s Pravnog fakulteta u Splitu, profesor Boris Ljubanović s Pravnog fakulteta u Osijeku i profesor Saša Nikšić s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Nacionalovi pravosudni izvori tvrde da su najmanje dvoje od tih šest stručnjaka bliski HDZ-u. Eduard Kunštek bio je kandidat za člana Nadzornog odbora HRT-a, a Marko Ivkošić predsjednik komisije koja je odlučivala o spornom diplomskom radu jednog visokopozicioniranog HDZ-ovca.

Od radne skupine šestero stručnjaka s četiriju pravnih fakulteta premijer je naručio mišljenje koje se podudara s mišljenjem profesora Sikirića. FOTO: Nacional

Osim što je glavno pitanje po kojem su kriteriju odabrali baš ti stručnjaci, čak su i oni, u tom po Vladu nepovoljnom mišljenju, istaknuli jednu mogućnost koju bi Hrvatska eventualno mogla poduzeti, a to je staviti izvan zakona ugovore između Ine i MOL-a kojima je MOL stekao nezakonita upravljačka prava na način da proglasi da su ti ugovori, zbog činjenice da su potpisani temeljem koruptivnog djela davanja mita bivšem premijeru, u suprotnosti s javnim poretkom. Pa bi se iz toga onda mogla izvlačiti pravna konotacija njihove ništetnosti. No taj dio njihova mišljenja Vlada je potpuno ignorirala.

Moguće da je premijer mišljenjem najnovije radne skupine za cilj imao anulirati ono što je javno, u intervjuu Nacionalu, rekao predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić.

Dobronić je u intervjuu Nacionalu sredinom listopada prošle godine jako pritisnuo premijera Plenkovića, sugerirajući mu da zbog presude Sanaderu od Trgovačkog suda zatraži imenovanje privremene uprave Ine.

„Vlada uvijek može tvrditi da je Ugovor o upravljanju Inom ništetan, a kao takav onda nikada nije ni postojao. Neprihvatljivo je što se tako dugo toleriralo te pravne činjenice“, izjavio je za Nacional Dobronić, dodajući da Vlada svakako može eksproprirati Inu te da je to samo pitanje političke volje. Za njega domaće sudske presude uvijek imaju veću vrijednost od bilo kakvih arbitražnih odluka.

Po Dobroniću, nakon pravomoćne presude od 21. listopada 2021. godine, kada je Vrhovni sud potvrdio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Zagrebu Ivi Sanaderu i Zsoltu Hernádiju zbog potpisivanja ugovora dogovorenog kaznenim djelom primanja i davanja mita od 10 milijuna eura, treba se, kako kaže, „znati da Ugovora u upravljanju Inom više nema“.

Zbog plinske afere Plenković je osobno inicirao smjenu kompletne bivše Iprave Ine, na čelu s bivšim predsjednikom Uprave Sándorom Fasimonom, iako formalno za to nema ovlasti, čime je pokazao da kad za to ima političke volje, može djelovati. FOTO: Sandra Simunovic/PIXSELL

No i DORH i pravni stručnjaci koje je angažirao Plenković čvrsto su stali iza toga da je za ništetnost i sve druge sporove između Ine i MOL-a nadležan arbitražni sud koji je već odbio sve hrvatske zahtjeve, uključujući i onaj za revizijom.

Nacionalovi izvori bliski Ini tvrde, međutim, da bi Vlada i premijer Plenković, kad bi imali stvarnu političku volju, neovisno o pravnim aspektima nadležnosti domaćeg ili arbitražnog suda za pokretanje ništetnosti, imali na raspolaganju druge “adute” koje bi mogli izbaciti na pregovorima s MOL-om. Glavni adut koji navode je činjenica da hrvatski članovi Uprave Ine mogu pred Trgovačkim sudom pokrenuti tužbu zbog protuzakonite prakse upravljanja Inom.

“Trojica hrvatskih članova Uprave Ine mogli bi pokrenuti postupak protiv društva, međutim, to nema smisla i bilo bi iluzorno očekivati da će to učiniti ako država ne stane iza njih”, kaže Nacionalov izvor upućen u događanja u Ini.

Koliko je devijantan i po Hrvatsku štetan sustav upravljanja Inom, gdje se kroz četvrtu razinu upravljanja, koja je odgovorna izravno mađarskom predsjedniku Uprave Ine, zaobilazi hrvatske članove Uprave, osvijestio je i premijer Andrej Plenković nakon što je u javnost u kolovozu prošle godine izbila plinska afera u kojoj je opljačkan Inin plin u vrijednosti najmanje milijardu kuna.

Premijer je nakon izbijanja te afere tražio odgovornost, to jest smjenu svih članova Uprave Ine – iako on formalno nema nikakve ovlasti nad mađarskim dijelom Uprave. Također je najavio i da će krenuti u razgovore s MOL-om o promjeni načina upravljanja Inom.

“Hrvatska je drugi najveći suvlasnik u Ini. Poznata je saga o privatizaciji Ine – prvi dio u vrijeme Ivice Račana i vlade SDP-a, drugi u vrijeme vlade HDZ-a Ive Sanadera. Ovaj slučaj pokazuje da je model upravljanja Inom loš i to iz nekoliko razloga: prvo je što ta lista ovlasti za dopušteno odobrenje na određeni način izbjegava u pojedinim situacijama nadležnosti koje bi u nekom drugom trgovačkom društvu imali članovi uprave toga društva. Neovisno o tome, to ne oslobađa odgovornosti one koji su članovi Uprave da im se u njihovoj hijerarhiji dogodi ovakav slučaj u kojem četvrta razina upravljanja ima ovlast za potpisivanje ovakvih ugovora, štetnih za Inu i državu”, ustvrdio je Plenković i najavio da će zatražiti odgovornost svih članova Uprave Ine, i hrvatskih i mađarskih članova, kao i predsjednika Uprave Ine.

Drugim riječima, premijer je očito bio svjestan nezakonite prakse upravljanja Inom te je snagom svog političkog autoriteta zatražio i smjene mađarskih članova Uprave, iako za to inače nema nikakvu nadležnost.

Kompletna mađarska Uprava Ine, na čelu s predsjednikom Uprave Sándorom Fasimonom, nakon toga dala je ostavke.

Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić još je prošle godine u intervjuu Nacionalu objasnio kako se Ina jednostavno može vratiti u hrvatske ruke, ali premijer Dobronića za pravno mišljenje nije službeno pitao. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Nacionalovi izvori bliski Ini, koji godinama prate situaciju između Vlade i MOL-a, tvrde da je premijer taj put tako oštro nastupio samo zato što se bojao da će javnost zbog cijele afere kriviti Vladu, to jest njega. Glavni akter plinske afere Damir Škugor, tadašnji direktor Sektora trgovine plinom u Ini, bio je blizak ljudima iz vrha HDZ-a i favorit za mjesto novog predsjednika Uprave HEP-a. Nacional je otkrio kako je njegovo pozicioniranje na to mjesto, sudeći barem po onome što je pred više svjedoka govorio sam predsjednik Uprave Ine Sándor Fasimon, tražio upravo premijer Plenković i to preko ministra Tomislava Ćorića, no Ćoriću bliski izvori to su demantirali.

No taj premijerov istup Nacionalovi sugovornici sada navode samo kao primjer što sve Vlada može kad postoji politička volja. I smatraju da premijer, ako stvarno želi dokazati da brani interese Ine, mora hitno stisnuti MOL u pregovorima.

“I premijer Plenković i ministar Filipović rekli su da je evidentno da model upravljanja Inom ne valja i da je praksa nezakonita. Pa temeljem toga oni mogu pokrenuti promjenu tog modela, ali jedini način da to naprave je da ozbiljno pritisnu vrh MOL-a prijetnjom tužbom. Država ima i druge alate u rukama i može ih koristiti samo ako želi. S takvim pritiskom onda Plenković može doći Orbánu i tražiti da Hrvatska otkupi dionice Ine od MOL-a. On to može odbiti, ali u tom slučaju Vlada, u ime zaštite nacionalnih interesa, može posegnuti za modelom nacionalizacije svih dionica malih dioničara i fondova, koji je javno iznio naftni konzultant Jasminko Umičević, i tako dobiti većinu”, kaže Nacionalov izvor.

‘I Plenković i Filipović rekli su da je evidentno da model upravljanja Inom ne valja. Pa temeljem toga oni mogu pokrenuti promjenu tog modela, ali jedini način je da ozbiljno pritisnu vrh MOL-a prijetnjom tužbom’

Kad je riječ o mogućnosti tužbe protiv MOL-a zbog nezakonitog upravljanja Inom, iza koje bi formalno stali članovi Uprave, to je u suglasnosti i s onim o čemu je još 2012. govorio poznati zagrebački odvjetnik Marijan Hanžeković, koji je neko vrijeme bio i pravni savjetnik hrvatske vlade.

Hanžeković je smatrao da bi Uprava Ine trebala tražiti sudsku zaštitu, odnosno podići tužbu na Trgovačkom sudu u Zagrebu.

„MOL mora upravljati Inom prema hrvatskim zakonima, konkretno prema Zakonu o trgovačkim društvima. Taj zakon ne poznaje ovaj upravljački model koji razvlašćuje hrvatske članove Uprave naftne kompanije, koji su, iako ne upravljaju kompanijom, odgovorni za ono što se događa u Ini. Takvu tužbu Hrvatska je već trebala pokrenuti kako bi se sve sporne odredbe Dioničarskog ugovora koje se tiču takvih upravljačkih prava proglasile ništavnima“, rekao je za Slobodnu Dalmaciju 2012. godine Marijan Hanžeković.