Slovenski premijer Janez Janša proteklog je tjedna pokazao pravu narav svoje vladavine te je umjesto da se posveti borbi protiv koronavirusa velik dio svog vremena posvetio obračunu s novinarima, Vijećem Europe i predsjednikom UEFA-e Aleksandrom Čeferinom, a čak je zatražio i ostavku generalnog direktora Svjetske zdravstvene organizacije Tedrosa Adhanoma Ghebreyesusa. Iz njegovih istupa i brojnih tvitova vrlo se jasno može zaključiti da slovenski premijer vodi bitke protiv svih koji se usude kritizirati njegovu vladu i način na koji je proveo čistku na većini vodećih funkcija u Sloveniji.

Na udaru Janeza Janše ponovno se našao i novinar Nacionala Blaž Zgaga nakon što je u uglednom talijanskom tjedniku L’Espresso prenesen tekst iz Nacionala. Naslov teksta bio je „Velike ovlasti predsjedniku slovenske vlade: Državni udar iza kulisa pandemije“, a u njemu se upozoravalo na način vladanja Janše i njegove Slovenske demokratske stranke te na opasnost da slovenski premijer iskoristi pandemiju koronavirusa za postepeno uvođenje diktature i kao udar na građanske slobode u susjednoj nam državi. U tekstu se opisuje i kako je Janša preuzeo sve poluge moći u Sloveniji:

„Zaobišli su ustav, krajnja desnica je potpuno preuzela vrh države, napadaju se novinari i intelektualci. U međuvremenu vlada želi ozakoniti praćenje slovenskih državljana, prisluškivanje telefonskih poziva i pretres stanova. U danima kada se Slovenija bori protiv pandemije, premijer Janša je ‘očistio’ najvažniju zdravstvenu ustanovu u državi, a za upravljanje izvanrednom situacijom je ustanovio krizni stožer kojim je zapovijedao, iako slovenski ustav i zakon to ne predviđaju. Za to vrijeme, slovenski novinari su predmet prijetnji medija pod kontrolom vlade, a imaju i velike poteškoće s pristupom važnim informacijama.“

Objava teksta iz Nacionala u uglednom tjedniku poput L’Espressa nije najbolje sjela Janezu Janši koji se s Nacionalovim novinarom obračunao putem Twittera. Na svom je privatnom računu, na kojem i inače objavljuje velik broj tvitova, po kojem konkurira čak i Donaldu Trumpu, slovenski premijer pokušao osobno diskreditirati Zgagu te je napisao:

„Blaž Zgaga može pisati što god želi. Svoje laži plasira već desetljećima i zato u Sloveniji više nitko ne nasjeda na njih, čak su ga i ljevičarska braća potjerala iz svojih medija te ga izbjegavaju. Tek ga povremeno iskoriste te mu daju ‘mrvice’ kako bi laži mogao iznositi u inozemstvu. Tamo Zgagu ne poznaju, pa neki čak i dobronamjerno kupuju lažne vijesti, ali zato oni pristojni laži sistematično i argumentirano odbace svugdje gdje ih on plasira. Onaj tko se protivi pravu vlade na odgovor je i sam protivnik medijskih sloboda.“

Nakon što se Janša na twitteru obračunao s novinarima Nacionala i Der Spiegela, Serena Tinari, predsjednica švicarske mreže istraživačkih novinara, poručila mu je da se ponaša poput mafijaškog šefa

Janšin pokušaj osobne diskreditacije istraživačkog novinara koji je u svojoj karijeri otkrio niz afera, poput afere Patria, čiji je glavni akter bio baš Janez Janša, te je kao novinar Nacionala napisao niz tekstova iz serijala Football Leaks, primijećen je i na europskoj medijskoj sceni. Na Janšin napad osvrnuo se i novinar magazina Der Spiegel Rafael Buschmann, inače jedan od najzaslužnijih za serijal tekstova Football Leaks, koji je razotkrio mnoge kriminalne radnje u nogometnom svijetu te je na tom projektu u sklopu EIC mreže surađivao s novinarom Nacionala. Buschmann je Janši putem Twittera poručio:

„Ne trebate se brinuti, gospodine Janša, mi smo uvjereni u velike novinarske sposobnosti Blaža Zgage. Od sada ćemo pozorno pratiti Sloveniju i poslove vaše desničarske stranke.“

No slovenski premijer očito je u danima prije Uskrsa imao višak vremena te je odgovorio i njemačkom novinaru: „Naravno, gospodine antifa. Tako je kao što kažeš. Poznajemo te.“

U Janšine obračune s novinarima uključila se i Serena Tinari, predsjednica švicarske mreže istraživačkih novinara Investigativ.ch, koja je Janši poručila da mu je slabost očito uznemiravanje istraživačkih novinara te je dodala: „Za podršku Blažu Zgagi Rafael Buschmann je dobio poruku da ga poznaju. To je rječnik mafijaških šefova, a ne predsjednika vlade.“

Prepiska na Twitteru dogodila se u trenutku kada Janša i njegova desničarska vlada vode pravi mali rat protiv slovenskih medija, u koji se uključilo i Vijeće Europe. Naime, prvo je povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava Dunja Mijatović reagirajući na napade na Blaža Zgagu poručila da se po pitanju medijskih sloboda Slovenija približava državama poput Turske, Mađarske, Rusije, Češke i Armenije, u kojima je ozbiljno narušena sloboda govora. Osim toga, platforma Vijeća Europe za zaštitu novinara objavila je slučaj Janšinog napada na RTV Sloveniju na Twitteru, gdje je napisao „neka ne šire laži”. Nakon tih kritika uslijedio je žestok odgovor Janšine vlade depešom koja je uzburkala medijsku, ali i političku scenu u Sloveniji.

U tom dopisu Janšina se vlada obrušila na sve koji su na bilo koji način kritizirali njezin rad. Između ostalog u dopisu Vijeću Europe piše: „Glavni mediji u Sloveniji sljednici su nekadašnjeg komunističkog režima, u njima su još krajem devedesetih godina na mjestima glavnih urednika bili suradnici zloglasne političke policije (UDBA-e) koja je progonila i mučila političke oponente i ljude zatvarala.“

Osim Zgage, meta dopisa, koji su kritičari sadašnje vlade i premijera Janeza Janše nazvali pamfletom, osobito je RTV Slovenija, javni radiotelevizijski servis za koji se tvrdi da rasipa javni novac i svojim objavama nastoji kompromitirati vladu koja se bori s epidemijom koronavirusa. Navodi se da je u njemu zaposleno 2300 ljudi, što je previše s obzirom na sve siromašniji program. Uz to se kritiziraju i urednička i kadrovska politika u vodećim dnevnim listovima te se navode primjeri kadrovskih preskakanja iz politike u novinarstvo i obratno, većinom u korist stranaka ljevice. Tvrdi se također da slovenska medijska scena nije pluralizirana te da pokušaji prve vlade Janeza Janše (2004.-2008.) da se uspostave novi mediji i urednički pristupi koji bi se distancirali od „totalitarističke prošlosti“ nisu u cijelosti uspjeli.

U depeši Vijeću Europe se tvrdi i da se državnim tvrtkama zabranjivalo objavljivanje komercijalnih oglasa u novim medijima, a da su na rukovodeća i urednička mjesta nakon prve Janšine vlade opet dovedeni „stari“ kadrovi bliski ljevici, tvrdi se u tom prikazu slovenske medijske scene. Po tvrdnjama iz dopisa Vijeću Europe, i danas je većina tiskanih medija, portala i elektroničkih medija pod utjecajem bivšeg predsjednika Milana Kučana, „lijevih tajkuna“ i „komunističkih struktura“.

Nakon objave dopisa slovenski su mediji napisali kako je riječ o pokušaju sadašnje vlade da opiše teškoće u komunikaciji i probleme koje ima s novinarima u jeku epidemije, nakon što su novinarske udruge upozorile Vijeće Europe, Međunarodni novinarski institut (IPI), Organizaciju Article 19, Europski i Međunarodni novinarski savez (EFJ/IFJ) te Europski savez za radiodifuziju o tome da ih nova vlada napada i vrijeđa te tvrdi da oni o vladi šire laži.

Društvo novinara Slovenije (DNS) je u priopćenju za javnost navelo da stajališta iznesena u pismu, kao i tvrdnje da u Sloveniji nema pluralizma u medijima te da su oni pristrani i difamiraju novu, desnu koalicijsku vladu u kojoj dominira SDS Janeza Janše, održavaju samo ideološka stajališta te stranke. Također ocjenjuje da je nanesena šteta i državi jer SDS „blati ugled Slovenije u inozemstvu“ te se dodaje:

„Slovenija je već 30 godina demokratska država s medijskim tržištem na kojemu postoje različite anomalije, ali je tvrdnja da novinari vode nekakav ideološki rat protiv premijerove stranke i trenutne vlade vrhunac paranoje. Etički standardi većine slovenskih novinara usporedivi su s onima u zapadnim demokracijama, za razliku od medija koji su posredno ili neposredno povezani sa Slovenskom demokratskom strankom Janeza Janše. To su mediji koje izdašno financiraju mađarske tvrtke, koji se ne drže demokratskih etičkih standarda nego provode kampanje sramoćenja svih koji se ne slažu s politikom premijerove stranke, manipuliraju činjenicama i šire netoleranciju prema onima koji drukčije izgledaju ili drukčije misle“.

Nakon kritika iz Vijeća Europe Janšina je vlada bez konzultacije s koalicijskim partnerima poslala dopis u kojem se tvrdi da su ‘glavni mediji u Sloveniji sljednici nekadašnjeg komunističkog režima’

Da stvar za Janšu bude još gora, dopis je u Vijeće Europe otišao iz Ureda za komunikaciju njegove vlade bez prethodnog dogovora s koalicijskim partnerima, koji su brzo reagirali te su izrazili neslaganje s njegovim sadržajem, a od Janše su zatražili objašnjenje zašto nisu bili konzultirani prilikom slanja dopisa. Stranke Nova Slovenija, DeSUS i Stranka modernog centra (SMC) distancirale su se od Janše, što je izazvalo i prvu veću krizu koalicije koja je na vlasti nešto više od mjesec dana.

No Janšu kritike koalicijskih partnera nisu previše zabrinule pa je ubrzo našao novu metu za obračune. Ovoga puta to je bio Aleksandar Čeferin, predsjednik UEFA-e i bivši predsjednik Nogometnog saveza Slovenije. Janša je Čeferina napao zbog utakmice osmine finala Lige prvaka Atalanta – Valencia koja je odigrana u Milanu 19. veljače. Janša navodno Čeferinu zamjera što je dopustio da se ta utakmica uopće odigra, iako u trenutku odigravanja utakmice niti u jednoj europskoj državi na snazi nisu bile ikakve mjere u borbi protiv koronavirusa. Pravi razlog napada na šefa UEFA-e je sve glasnije spominjanje da bi se Čeferin mogao politički aktivirati u Sloveniji te da bi na sljedećim izborima mogao biti jedina prava prijetnja Janezu Janši jer u Sloveniji uživa popriličnu popularnost. Čak je i sam Čeferin u nedavnom razgovoru za slovenski sportski časopis Ekipa24 okrznuo Janšu i način njegove vladavine:

„Ta vlada mora reći da je situacija ozbiljna, ali isto tako mora dati i nadu ljudima jer ne možemo svaki dan govoriti gdje će eksplodirati. Pandemija će jednom završiti i moramo imati pozitivniji pristup jer ćemo imati kolaps ekonomije.“

Naravno, Janša je ekspresno odgovorio i svog potencijalnog budućeg političkog oponenta na slovenskoj sceni nije nimalo štedio zbog spomenute utakmice Lige prvaka na kojoj se zarazio i prvi oboljeli od koronavirusa u Hrvatskoj: „To je bio toliko pohlepan, neodgovoran i kriminalan potez, to je bilo širenje opasnosti koja nije zaobišla niti Sloveniju. To je bila biološka bomba nakon koje više ništa nije bilo isto. Čak i poslije upozorenja Svjetske zdravstvene organizacije, koja je već proglasila pandemiju, neke utakmice nisu otkazane, a sve zbog pohlepe za novcem.“

Zanimljivo je da se Janša u svom napadu na Čeferina poziva na Svjetsku zdravstvenu organizaciju, istu onu na čijem je čelu Tedros Adhanom Ghebreyesus čiju smjenu je Janša zatražio – na svom Twitter profilu. Naime, Janša je prvo podržao poziv Donalda Trumpa koji je nezadovoljan ulogom Svjetske zdravstvene organizacije u pandemiji koronavirusa pozvao države članice da prestanu plaćati članarinu u ovoj organizaciji. Nakon Trumpove inicijative, generalni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus pozvao je svjetske političke lidere da ne politiziraju pandemiju koronavirusa, što je izazvalo oštru reakciju Janeza Janše na Twitteru, gdje je slovenski premijer kratko napisao: „Resign! Now“, odnosno „Odstupi! Sada“. U ovoj je priči zanimljivo da je glavni Janšin operativac za borbu protiv koronavirusa Jelko Kacin izjavio da slovenska vlada još nije, a da u skorije vrijeme i neće, raspravljala o mogućem prestanku plaćanja članarine u WHO-u te da je Janša na Twitteru izrekao svoje osobno mišljenje, a ne službeni stav vlade.

[adrotate banner=”19″]