Dodjelom nagrada Zlatni Oktavijan za životno djelo Bogdanu Žižiću i nagrade Vladimir Vuković za životno djelo u kritici Aldu Paquoli, u petak su na platou iznad Kina Tuškanac u Zagrebu svečano otvoreni 28. Dani hrvatskog filma, tradicionalna smotra najboljih domaćih kratkih i srednjometražnih igranih, dokumentarnih, eksperimentalnih, animiranih i namjenskih filmova koja će ove godine prikazati ukupno 106 filmskih ostvarenja.

Festival “koji nudi najbolje, najznačajnije i najvitalnije u hrvatskom filmu kratkog i srednjeg metra u svim rodovima” otvorio je umjetnički ravnatelj Josip Grozdanić. Istaknuo je kako je riječ o festivalu u kojem je podjednako zastupljena i starija i srednja generacija, i već afirmirani, popularni autori ali i oni mlađi koji se tek afirmiraju i koji upravo na tom festivalu rade prve korake u prezentaciji publici.

Svake godine pa tako i ove, festival nudi preciznu i jasnu ‘krvnu sliku’ domaće kinematografije, rekao je Grozdanić, “sliku koja još jednom svjedoči o vitalnosti, potentnosti, živosti domaćeg filma, u skladu s trendom, koji već desetak godina ukazuje na pojavu sve kvalitetnijih, sve brojnijih i zanimljivijih filmova kratkog i srednjeg metra, koji na festivalima i u zemlji i u inozemstvu bilježe sjajne rezultate i vraćaju se s nagradama”.

“Neke od njih moći ćete vidjeti i na ovim ‘Danima'”, poručio je.

Okupljene prijatelje filma “u čarobnoj šumi s kojom bi i Shakespeare bio presretan da tu može postaviti neke svoje snove ljetnih noći” pozdravila je i pročelnica zagrebačkog Gradskog ureda za kulturu Milana Vuković Runjić. Filmskim entuzijastima i poklonicima filma poželjela je odličan provod na 28. Danima hrvatskog filma, “što uz nestore hrvatske filmske povijesti, što uz svježu mladu krv”.

Zlatni Oktavijan Bogdanu Žižiću

Nagradu Zlatni Oktavijan za životno djelo, koja se dodjeljuje filmašima koji su posebno zadužili hrvatski film, ove je godine pripala nagrađivanom redatelju i scenaristu Bogdanu Žižiću, jednom od najplodnijih hrvatskih autora kratkometražnih dokumentarnih i igranih filmova.

Žižić je tijekom proteklih 5,5 desetljeća realizirao stotinjak dokumentarnih i kratkih igranih filmova, a autor je i pet dugometražnih. U svojim je igranim filmovima, kako je rečeno na dodjeli, stvarao realistične priče provokativne socijalne tematike, dok je u dokumentarnim realizam nadograđivao poetičnošću i metaforikom.

Dobitnik je dviju Velikih zlatnih arena i nositelj najviših hrvatskih nagrada za kulturu i filmska ostvarenja, među kojima Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo, te Nagrade Oktavijan. Odlikovan je i Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za sveukupan doprinos hrvatskoj kinematografiji i kulturi. Godine 2017. Filmski festival u Motovunu dodijelio mu je Nagradu za životno djelo.

“Odvažan i oštrouman opservator stvarnosti koja ga okružuje, redatelj iznimnog dokumentarnog opusa a kao autor trajno zaintrigiran osebujnim umjetnicima”, Žižić je zahvalio na nagradi, uz poruku: “Oni koji me znaju, znaju da sam uvijek izvan – uvijek sam izvan grupa”.

Nagrada za kritiku Aldu Paquoli

Nagradu Vladimir Vuković dodjeljuje Hrvatsko društvo filmskih kritičara (DHFK) za životno djelo u kritici, rad u protekloj godini ili najboljega mladog kritičara ili kritičarku. Ove godine nagrada za životno djelo u kritici otišla je u ruke filmskom kritičaru riječkog dnevnika Novi list Aldu Paquoli, “jednome od onih filmskih kritičara za koje se doista može reći da uistinu osjećaju sedmu umjetnost”.

“Oštar, beskompromisan, gledateljski iskusan i u povijest kinematografije izvrsno upućen filmski kritičar, Aldo Paquola svojevrsni je odmetnuti pripadnik ceha hrvatskih filmskih kritičara čije su filmske kritike i eseji pisani bogati rječnikom i izbrušenim stilom. Osim lucidnog uma i oštrog pera odlikuju ih i iskričav duh, temeljita upućenost te eruditsko poznavanje filma. Zahvaljujući tome njegovi tekstovi nisu zanimljivi i intrigantni samo u vremenima svojih nastanaka, već posjeduju trajnu analitičku, esejističku i literarnu vrijednost”, stoji u obrazloženju nagrade pročitanom na dodjeli.

Paquola je istaknuo kako mu je ta nagrada, “posve nenadano i neočekivano, donijela jednu novu i blagotvornu životnu energiju”. “Zato nemam namjeru ‘baciti koplje u trnje’ – naprotiv, nastavit ću i krenut ću u nove kritičarske pustolovine u kino dvoranama – ako one u Hrvatskoj uopće i opstanu”, rekao je Paquola. Zahvalio je na nagradi i poželio okupljenima – “dobrih filmova i dobrih jela i predjela, i politike koja će nas na neki način, ako nam već neće udovoljiti, barem ugodno nasmijati”.

106 filmova na četiri lokacije u gradu

28. Dani hrvatskog filma, tradicionalna smotra najboljih domaćih kratkih i srednjometražnih igranih, dokumentarnih, eksperimentalnih, animiranih i namjenskih filmova, održat će se 14. do 18. lipnja u Kinu Tuškanac i na platou iznad toga kina, u Centru za kulturu Trešnjevka, Parku Stara Trešnjevka i Centru za kulturu Mesnička.

Program Dana hrvatskog filma sastoji se od glavnog natjecateljskog programa, popratnog filmskog i edukativnog dijela te ostalih događanja. Natjecateljski program ima sljedeće kategorije: igrani film, dokumentarni film, animirani film, eksperimentalni film, te namjenski film (uključuje i glazbeni spot).

Ove godine za nagrade se natječe 14 animiranih filmova, 16 eksperimentalnih, 14 kratkih igranih, 23 dokumentarca, 11 namjenskih filmova i 28 glazbenih spotova, ukupno 106 filmova koje je odabralo deset selektora iz Hrvatskog društva filmskih kritičara.

Festival je natjecateljskog karaktera, a nagrade dodjeljuju Ocjenjivački sud festivala, Hrvatsko društvo filmskih kritičara, Vijeće za etiku i ljudska prava te publika. Od 2016. godine nagradu Zlatna uljanica nakon jednogodišnje pauze opet dodjeljuje Glas koncila.

Program je nakon svečanog otvorenja nastavljen kratkim dokumentarnim filmom laureata Zlatnog Oktavijana Bogdana Žižića “Pohvala ruci” iz 1968., amblematski film Žižićeva autorskog habitusa. Riječ je o neverbalnom filmu koji kao osnovno režijsko sredstvo koristi montažu i ritam.

Uoči svečane inauguracije festivala, u predvorju Kina Tuškanac otvorena je izložba “Markantna lica hrvatskog filma: Marija Kohn”.

Dani hrvatskog filma jedna su od najznačajnijih filmskih manifestacija u Hrvatskoj koja uključuje predstavljanje aktualne domaće produkcije svih formi, s posebnim naglaskom na kratki i srednji metar. Festival je osnovan 1992. godine, a organizator do 2015. bio je Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu. Organizator festivala u 2015. i 2016. godini produkcijska je kuća Spiritus movens iz Zagreba.