Dodjelom nagrada za rukopise autora do 35 godina starosti, Prozak za prozu te Na vrh jezika za poeziju, u Zagrebu je u četvrtak navečer otvoreno drugo izdanje književnog festivala “Prvi prozak na vrh jezika”, koji okuplja i predstavlja nagrađene mlađe autore s ciljem umrežavanja i jačanja vidljivosti dobitnika nekoliko regionalnih književnih nagrada.

Nagrade, koje jedanaestu godinu za redom dodjeljuju zagrebački nakladnik Algoritam, udruga Kultipraktik i časopis za kulturu Zarez, ove su godine dobili mladi autori Marija Rakić Mimica (Prozak) i Antonio Sebastijan Kukavica (Na vrh jezika).

Dobitnike je u Cafeu U dvorištu predstavio idejni pokretač festivala, selektor i predsjednik žirija nagrada Kruno Lokotar. Istaknuo je kako je riječ o zrelim i autentičnim mladim književnim glasovima čija proza, odnosno poezija zaslužuju veću književnu i medijsku pozornost koju taj festival nastoji omogućiti.

“Marija Raić Mimica piše jako dobre neorealističke priče sa zgodnim izvrtanjima i poentiziranjima, a da je riječ o doista sazreloj autorici potvrdilo se i time što je upravo dobila nagradu za najbolju priču ‘Broda kulture'”, kazao je Lokotar, s kojim su u žiriju ove godine bili književnici Olja Savičević Ivančević i Marko Pogačar.

“Antonio Sebastijan Kukavica je čovjek koji je izletio na velika vrata i odnio u posljednje vrijeme nekoliko nagrada, pa tako i našu Na vrh jezika, zahvaljujući svojem stvarno autentičnom glasu koji spaja prozu i poeziju i vrlo respektabilnu erudiciju koja pomalo umorno gleda i na povijest civilizacije i povijest politike i priča to u jednom euforičnom i impresivnom ritmu”, dodao je Lokotar.

Rakić Mimica (1982.) profesorica je hrvatskog jezika i komparativne književnosti u srednjoj školi u Splitu. Prozu objavljuje na nizu književnih portala, u kulturnim časopisima i dnevnim tiskovinama, a kratke su joj priče uvrštene i u niz zbirki.

Student politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, Kukavica (1992.) piše pjesme u prozi i kratke priče, koje objavljuje u raznim časopisima te je za njih dobio niz nagrada, a objavio je i dva romana, te je autor dva kratkometražna filma.

Trampolin književne budućnosti

Prošlogodišnje, inauguralno izdanje festivala Lokotar je ocijenio uspješnim, jer je pružilo priliku autorima da se međusobno upoznaju i stvore mrežu, a jednako je tako festival ispunio svoju misiju privlačenja veće medijske pozornosti, smatra.

“Sudeći po rezultatima, festival je potpuno ispunio svoju misiju, jer ako je, između ostalog, rezultirao trima emisijama posvećenim autorima koje je predstavio, te je privukao puno publike, a autori se povezali i organizirali međusobna gostovanja, što je ono što smo htjeli postići, onda se definitivno može reći da smo zadovoljni”, kazao je.

U međuvremenu su se nagrade Prozak i Na vrh jezika jače oslonile o internet i facebook, jer je njihov tiskani partner Zarez zbog uskrate sredstava preselio u “virtualnu državu”, pa je samim time smanjena i prisutnost festivalskih autora u tiskanim medijima.

No, to ne predstavlja ključan problem za misiju festivala “jer ono što je bitno je uspjeti lansirati nove autore”, a društvene mreže kao danas standardan oblik komunikacije čine svoje: “Naš facebook prati preko 1200 ljudi, i ta brojka stalno raste, a kako je on živahan i tijekom godine jer svi autori ulaze u širi izbor za nagrade, to generira i pojačan interes i veći priljev tekstova”, napomenuo je.

Festival je osmišljen u prvome redu kao platforma za promidžbu dobitnika nagrada za prozu i poeziju Prozak i Na vrh jezika, no on ima za cilj poraditi na osnaživanju svih “pogona koji proizvode” autore, kako bi poslužio kao jedan “trampolin koji barata našom književnom budućnošću”.

Stoga obuhvaća i čitav niz drugih nagrada za mlađe autore te predstavlja i laureate Godišnje književne nagrade Istarske županije – Regione Istriana “Edo Budiša” (kratka priča), nagrade “Ulaznica” iz Zrenjanina (više žanrova), te “Kritična masa” (kratka priča) i “Goran za mlade pjesnike” (poezija).

Lokotar je istaknuo kako je ideja bila festivalski program iz godine u godinu širiti, “jer u svakom se razvojnom planu treba nadati novim koncepcijama i novim programima”. No, unatoč svemu dobrome što se dogodilo oko autora i njihovih knjiga, zbog značajno smanjenih sredstava organizatori su bili prisiljeni odustati od drugog dijela programa koji je bilo planirano razvijati: poticanja generacijske kritike.

“Stoga je za okrugli stol radno nazvan ‘Kritična točka’, na kojemu su mlađi kritičari trebali pisati i debatirati o mlađim autorima čijom recepcijom nismo bili zadovoljni, uzmanjkalo sredstava”, pojasnio je.

Uz simbolične nagrade, Prozak/Navrh jezika prstenje iz Loline kućne manufakture; diplome – “recepte kojima se dobitnicima propisuje doživotan ‘Prozak na vrh jezika'”, te pretplatničke pakete na časopise Quorum i Tema, laureati će tradicionalno također biti nagrađeni objavljivanjem zbirke priča, odnosno pjesama tijekom 2016.

Nagrade su dosad rezultirale “respektabilnom bibliotekom od 20-ak knjiga”, a između dvaju izdanja festivala, Algoritam je izdao zbirku poezije prošlogodišnjeg laureata nagrade Na vrh jezika Darka Šeparovića “Autopilot”, a nakladnik Hena com objavio je zbirku priča dobitnice Prozaka 2014. Ružice Aščić “Dobri dani nasilja”. Obje će knjige biti predstavljene drugoga dana dvodnevnoga festivala, u petak 8. srpnja.

Nakon predstavljanja dobitnika i uručenja nagrada upriličeno je čitanje dijelova dobitničkih rukopisa, a osim razgovora s ovogodišnjim dobitnicima nagrada Prozak i Na vrh jezika – s Kukavicom preko skypea – u četvrtak se u Cafeu U dvorištu zagrebačkoj publici predstavila i dobitnica nagrade I. G. Kovačića Mateja Jurčević, a održana je i promocija zbirke priča dobitnice nagrade “Ulaznica” Natalije Miletić “Nisam”, također objavljena u izdanju Algoritma.

Drugoga dana festivalskih događanja čitalačka će se publika, osim s prošlogodišnjim laureatima, dobiti priliku susresti s dobitnicom nagrade “Kritična masa”, Jelenom Zlatar Gamberožić, čiju je novu zbirku priča “Ticala” objavio nakladnik Hena com, te dobitnicom nagrade “Edo Budiša” za zbirku priča “100% pamuk” Ivanom Bodrožić.