Čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik potvrdio je u srijedu kako će pod njegovim pokroviteljstvom ponovo biti obilježen 9. siječnja kao dan Republike Srpske, iako je Ustavni sud BiH taj praznik proglasio neustavnim, a visoki predstavnik Christian Schmidt pozvao Tužiteljstvo BiH da reagira na nepoštivanje te presude.

Dodik je novinarima u Banjoj Luci kazao kako će ovogodišnje obilježavanje 9. siječnja biti organizirano u tom gradu uz uobičajeni mimohod u kojemu uglavnom sudjeluju pripadnici policije RS-a.

Ustavni sud BiH je 2016. obilježavanje 9. siječnja kao dana RS proglasio neustavnim, jer je taj datum izabran u znak sjećanja na jednostranu odluku dijela srpskih zastupnika u skupštini tadašnje SR BiH iz 1992. da proglase uspostavu “republike srpskog naroda u BiH”.

Kako je ocijenio Ustavni sud, u RS-u su, obilježavajući 9. siječnja, diskriminirali Hrvate i Bošnjake u tom entitetu kao pripadnike ravnopravnih konstitutivnih naroda jer je uspostava samoproglašene srpske republike bila uvod u rat i masovne etničke progone i ratne zločine.

Dodik je u srijedu pred novinarima tvrdio kako su odluke iz siječnja 1992. na Palama donesene jer su “Stranka demokratske akcije i HDZ-a BiH radili na razbijanju BiH izvlačeći je iz Jugoslavije”.

“Kasnije su muslimani i strani suci okarakterizirali da to nekoga vrijeđa. Ne vrijeđa nikoga”, tvrdi Dodik uz poruku kako ne postoji sila koja može zabraniti obilježavanje 9. siječnja.

Visoki predstavnik Schmidt u prosincu je upozorio kako Tužiteljstvo BiH mora reagirati i sankcionirati dužnosnike u tijelima vlasti u BiH koji se odluče sudjelovati u obilježavanju 9. siječnja jer su odluke Ustavnog suda BiH konačne i obvezujuće, a njihovo nepoštivanje predstavlja kazneno djelo.

Dodik je pak u srijedu zaprijetio kako će u RS “poduzeti odgovarajuće mjere” pokuša li im netko zabraniti obilježavanje 9. siječnja. Ustavni sud BiH je proglasio nelegitimnim te je najavio kako RS neće imenovati dva suca u taj sud iz tog entiteta sve dok se ne donese novi zakon kojim bi iz Ustavnog suda bili uklonjeni strani suci.

Optužio je Bošnjake da stvaraju krizu jer ne žele niti razgovarati o tom njegovu zahtjevu, za kojega tvrdi da zapravo predstavlja obranu ustava BiH odnosno suvereniteta države.

S početkom siječnja jedni preostali sudac iz RS u Ustavnom sudu Zlatko Knežević otišao je u prijevremenu mirovinu pod pritiscima iz Banje Luke pa sada u njemu djeluje šest sudaca, dvoje Bošnjaka i jedna Hrvatica te troje stranih sudaca koje je imenovao predsjednik Europskog suda za ljudska prava.

HDZ BiH je za drugog suca iz Federacije BiH ranije predložio Marina Vukoju, no zbog blokada u radu entitetskog parlamenta on još nije imenovan.

Ustavni sud BiH i sa šest sudaca može djelovati jer je za donošenje odluka potrebna suglasnost pet sudaca.