Premijer Andrej Plenković otvorio je sjednicu Vlade komentarom na aktualne političke događaje, javlja televizija N1.

Komentirao je nabavu višenamjenskih borbenih zrakoplova.

“Mi smo prošle godine temeljito raspravili ovu temu, kakve su potrebe hrvatskog ratnog zrakoplovstva, donijeli konsenzualnu odluku da je Hrvatskoj potrebno zrakoplovstvo i da postojeće stanje ne udovoljava kriterijima i nije dugročno rješenje”, rekao je Plenković.

Obrazložio je zašto su izraelski zrakoplovi F-16 najbolji izbor.

“Odabir koji je na temelju sugestije i pripreme stručnog tima pao na Izrael kvalitetan je s nekoliko aspekata. Radi se o borbenim zrakoplovima F-16, koji su proizvodnje tvrtke iz SAD-a. Oni će u Hrvatsku doći u potpunosti prilagođeni NATO standardima. Doći će na način da će u cijenu troškova u cijelosti biti uračunato sve što je potrebno da ti zrakoplovi budu na raspolaganju Hrvatskim oružanim snagama i Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu najmanje 25 godina. Ja sam uvjeren da će ti avioni Hrvatsku poslužiti praktički do polovice ovoga stoljeća”, rekao je Plenković.

“U financijskom pogledu troškovi nabave ovih aviona predviđeni su da sljedećih 10 godina godišnje koštaju Hrvatsku 50 milijuna dolara najviše, vjerojatno i manje. Odluka je donesena i u suradnji s Ministarstvom financija, ona predstavlja i našu političku volju i želju da na ovaj način uspostavljamo i dodatno jačamo strateško partnerstvo i sa SAD-om i s Izraelom. Ova vrsta odluke sa sobom nosi i mogućnosti suradnje u brojnim drugim područjima”, rekao je Plenković.

Osvrnuo se Plenković i na financijsku agenciju Standard&Poor’s, koja je Hrvatskoj podigla kreditni rejting za jedan stupanj, s BB na BB+. “Mislim da smo poslali važnu poruku i hrvatskom gospodarstvu i potencijalnim ulagačima u Republiku Hrvatsku. Ova ocjena treba biti poticaj za daljnje napore Republike Hrvatske, osobito glede provođenja strukturnih reformi”, rekao je Plenković.

Dotaknuo se i proljetnog Europskog vijeća, održanog prošlog tjedna, na kojemu su dominirale gospodarske teme, ali i politička tema vezana uz odnos i stav koji će Europska unija zauzeti prema Rusiji.

“Politička tema koja je dominirala Europskim vijećem rezultirala je snažnim zaključcima, konsenzusom i odlukom da se povuče veleposlanik Europske unije iz Moskve u Bruxelles. Dvije trećine članica Europske unije proglasile su jednog ili više akreditiranih diplomata Ruske Federacije u svojim zemljama kao nepoželjnim osobama. Tu je odluku donijela i Hrvatska. To je jedna važna politička poruka i jasna poruka pripadnosti Republike Hrvatske Europskoj uniji i NATO-u. To su okviri savezništva u kojima smo pozicionirali zemlju. Istodobno, i mi i druge članice nastavljamo voditi dijalog s Rusijom, ali ova je politička poruka u tom trenutku bila bitna”, kazao je premijer.