Centar za suočavanje s prošloću Documenta predložio je danas javni dijalog o kontroverznim detaljima likvidacije trinaest rezervista JNA, koje je 21. rujna 1991. na Koranskom mostu u Karlovcu ubio policajac Mihajlo Hrastov, koji je 2012. za taj zločin kažnjen s četiri godine zatvora.

U povodu današnje 29. obljetnice tih likvidacija, Documenta je podsjetila da još uvijek, usprkos pravomoćnoj presudi Vrhovnog suda (VSRH), postoje neslaganja o tome što se točno dogodilo, pa je predložila “dijalog o obilježavanju okrugle tridesete godišnjice koji će uključiti porodice ubijenih i sve sada suprotstavljene aktere”. “Smatramo da treba razgovarati i o činjenicama koje se ne uklapaju u uvriježene poglede na događanja na Koranskom mostu”, drže u Documenti.

Problem je, naime, u tome što su “interpretacije u kojima se ističe navodni otpor ubijenih i ranjenih zarobljenika tvrdokornije od pravomoćne od konačne presude Vrhovnog suda RH”.

Documenta u priopćenju podsjeća kako je “prije dvadeset devet godina, 21. rujna 1991. godine, Mihajlo Hrastov, pripadnik MUP-a Republike Hrvatske, hicima iz automatske puške ubio 13 rezervista JNA na Koranskom mostu u Karlovcu”.

Ubijeni su Jovan Sipić, Božo Kozlina, Nebojša Popović, Milić Savić, Milenko Lukač, Nikola Babić, Slobodan Milovanović, Svetozar Gojković, Miloš Srdić, Zoran Komadina, Mile Babić, Vaso Bižić i Mile Peurača. Ranjeni su: Duško Mrkić, Svetozar Šarac, Nebojša Jasnić i Branko Mađarac.

Suđenje je počelo 1992. Županijski sud u Karlovcu tri je puta sudio o tom slučaju, jer je Vrhovni sud svaku oslobađajuću presudu vratio na ponovno suđenje. U ta tri procesa, prema tvrdnjama Documente, “svima koji su pratili suđenje postalo je jasno da se državno odvjetništvo i sudsko vijeće ne mogu oduprijeti pritiscima u sredini u kojoj su mnogi vjerovali da je smaknuće zarobljenika legitimna reakcija na agresiju”.

Konačno je presudio VSRH, nakon što je Ustavni sud jednu presudu VSRH-a vratio na ponovno suđenje, jer VSRH nije objavio presudu. Napokon, 2. rujna 2012, “Vrhovni je sud donio presudu i time nakon dvadeset godina zaključio najduži postupak vođen pred hrvatskim pravosuđem zbog povreda vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom”.

Mihajlo Hrastov proglašen je krivim za kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava protupravnim ranjavanjem i ubijanjem neprijatelja, koje je počinio ubivši trinaestoricu i teško ranivši dvojicu zarobljenih neprijateljskih vojnika. Osuđen je na četiri godine zatvora.

“VSRH je zaključio da optuženi Mihajlo Hrastov nije napadnut od strane rezervista JNA”, podsjeća Documenta i dodaje kako su, usprkos tome, “interpretacije u kojima se ističe navodni otpor ubijenih i ranjenih zarobljenika tvrdokornije od konačne presude VSRH”.

“Smatramo da treba razgovarati i o činjenicama koje se ne uklapaju u uvriježene poglede na događanja na Koranskom mostu. Zato predlažemo dijalog o obilježavanju okrugle tridesete godišnjice koji će uključiti porodice ubijenih i sve sada suprotstavljene aktere u pronalaženje primjerenog rješenja”, poručili su iz danas Documente.