Grad Zagreb uvodi novi model naplate komunalnog otpada. Dosada se odvoz komunalnog otpada u Zagrebu naplaćivao prema kvadraturi, a od 1. srpnja naplaćivat će se prema količini.

Prema novoj odluci o javnoj usluzi prikupljanja komunalnog otpada za građane (380 tisuća kućanstava) i pravne osobe (200 tisuća poslovnih subjekata) cijene usluga odvoza komunalnog otpada računat će se drugačije. Cijena odvoza miješanog komunalnog otpada sastojat će se od dva dijela- fiksnog (paušalnog) i varijabilnog. Cijena fiksnog dijela za kućanstva će biti 45 kn, a za pravne osobe 90 kn. Uz paušal, za drugi, varijabilni dio cijene bit će odgovorni sami korisnici. Varijabilni dio će se naplaćivati kroz sustav kupovine vrećica u trgovinama i Čistoći. Vrećica od 20 litara koštat će četiri  kune s PDV-om, a od 40 litara osam kuna s PDV-om.

Ukupni mjesečni trošak kućanstva koje proizvode 120 litara komunalnog miješanog otpada iznosio bi 69 kuna. Za kućanstvo koje mjesečno proizvede 60 litara ta bi cijena iznosila 57 kuna, a za ono koje proizvede 240 litara cijena bi iznosila 93 kune.

Cijene usluga prikupljana komunalnog otpada bit će jeftinije za one korisnike koje odvajaju otpad te biorazgradivi otpad i papir ne bacaju u spremnike za mješoviti komunalni otpad. Naime, naplaćivat će se samo vrećice za komunalni mješoviti otpad, dok će ostale vrećice, za plastiku i biotpad i dalje biti besplatne. Time se, kako naglašavaju iz gradske uprave, građane potiče na odvajanje otpada.

Također, novim se modelom regulira i micanje kanti za otpad s javnih površina, a takvih kanti u Zagrebu ima više od 200 tisuća. U višestambenim zgradama kante treba držati u spremnicima, dvorištima ili u haustorima, uglavnom ‘pod ključem i kontrolom suvlasnika zgrada.

Što s višestambenim zgradama?

Bivši ministar zaštite okoliša kaže kako je plan dobar, no kako ima puno prepreka koje treba savladati da bi došli do konačnog cilja odnosno da bi se ciljevi realizirali baš u planiranom smjeru.

“Ovakav sustav se mora uvesti i pozdravio bi taj smjer, ali to neće biti jednostavno za izvesti”, komentira za nacional.hr Slaven Dobrović, zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba i bivši ministar zaštite okoliša.

“Princip formiranja fiksnog i varijabilnog troška, pri čemu se varijabilni mijenja ovisno o količini ostatka miješanog komunalnog otpada, nudi građanima mogućnost da utječu na svoj izdatak i pri tom smanjuju otpad koji stvara dodatan trošak čitavom društvu. To je smjer kojim Zagreb i Hrvatska trebaju ići. No, tu postoji još niz tehničkih stvari koje će trebati riješiti na terenu! Treba vidjeti kako će se surađivati s višestambenim zgradama, kako će se iznaći rješenje da se kontejneri i kante maknu s ulica i stave pod isključivi nadzor korisnika koji ih dijele. Tu će dolaziti do poteškoća i problema ako se netko ne bude pridržavao ovih odredbi, ako se bude ponašao loše i narušavao sustav. Stanari će to morati riješiti među sobom jer to je njihov problem. Ne znam kako bi se drugačije to riješilo jer mi kao društvo moramo osigurati da se naš otpad prikuplja na način da se nešto od njega može napraviti.”

“Možemo napraviti bitni pomak”

Za građane koji ne budu odvajali otpad ova će usluga poskupjeti, ali za njih ona i mora poskupjeti.

“Moramo biti svjesni činjenice da građani koji temeljito odvajaju otpad i time stvaraju čisti biootpad, čiste suhe reciklabne tvari omogućuju komunalnom sustavu da bude jeftiniji. Na taj način se otvara mogućnost da umjesto troškova nastaju prihodi. Ako papir i bio otpad odvojimo, umjesto da su skupa i stvaraju štetu, onda svaka ta kategorija bez problema stvara prihod za komunalni sustav”, naglasio je Dobrović.

Funkcionalni komunalni sustav ne može postojati ako nema dobre suradnje i povjerenja između korisnika i pružatelja usluga. Ono što je ključno u cijelom ovom projektu, smatra Dobrović, je međusobno povjerenje.

“Ne smijemo biti jedni protiv drugih! Čistoća koja pruža uslugu ima koristi od dobrog ponašanja građana. Ako ona neće ‘pumpati’ svoje troškove, a do sada je bila takva praksa jer se plaćalo zbrinjavanje biorazgradivog i ostalog otpada po enormno visokim cijenama zbog usađene neracionalne logike u taj sustav, onda ljudi nemaju povjerenja i stvara se protivljenje. Upravo takvu klimu nova gradska uprava ima zadatak neizbježno promijeniti. To nije jednostavno, međutim ako ova transformacija uspije, ako se Čistoća i gradske vlasti uspiju prezentirati kao netko tko mijenja stvari u interesu korisnika, onda će se i građani odazvati izazovima današnje – održivom razvoju i kružnom gospodarstvu.

Ukupni troškovi jednog takvog dobrog sustava su manji pa je i usluga jeftinija. Prema tome, ako ćemo mi složno ići u tom smjeru, ako smo civilizirano društvo, vjerujem da i ovdje možemo napraviti bitni pomak. Posebno bi naglasio kako je prijeko potrebno da ljudi budu sigurniji u sustav, a ne da njihov trud oko odvajanja završi bacanjem svega skupa na istu hrpu. Tu nova gradska uprava ima dosta posla, mora steći izgubljeno povjerenje građana ili uopće steći iznova povjerenje građana u komunalni sustav”, poručio je Dobrović.

Prema onome što smo imali čuti od gradske vlasti, cijeli ovaj sustav će biti  pod kontrolom komunalnih radnika koji odvoze otpad, a uz odvoz kontrolirat će se i sadržaj kanti. Za otpad koji nije odložen u službenu vrećicu i odgovarajuću kantu propisane su kazne – 500 kuna za fizičke osobe te 1000 kuna za pravne osobe. To znači da će svaki korisnik morati imati svoj spremnik pod kontrolom.

Nova odluka o javnoj usluzi sakupljanja komunalnog otpada u Gradu Zagrebu  u četvrtak, 20. siječnja, puštena je u javnu raspravu, a na snagu bi trebala stupiti 1.srpnja. Zagreb je 2020. zbog toga što nije smanjio količinu otpada prema smjernicama EU platio penale od devet milijuna kuna.