Sudac Radovan Dobronić, novi predsjednik Vrhovnog suda, u nedjelju je govorio o svom imenovanju i aktualnim događajima.

Na pitanje zašto baš on kaže:

“Nije mi to obrazlagao, pretpostavljam da je predsjednik Republike pratio što radim i govorim, a s obzirom da mu je blisko. On je kao premijer donio zakon o konverziji i bio silom prilika uključen u taj problem. Vjerojatno je postao svjestan o čemu se radi.”

O izjavama da uloga predsjednika Vrhovnog suda nije nikakva reforma kaže:

“Ja mislim da nije baš situacija takva da isključivo Vlada i ministar rade. Jasno je da Vlada ima najveće mogućnosti, ali bilo bi potpuno neobično da predsjednik VS-a koji je čelnik sudbene vlasti da se kaže da samo Vlada… Najradije bih rekao da zajednički sudjeluju u tom poslu. Točno je da predsjednik VS-a ne može nijednom sucu narediti kako će i što odlučiti, ali može svojim inicijativama biti predvodnik neke koncepcije. Njegov će utjecaj biti onoliki koliko to suci budu spremni prihvatiti. Predsjednik VS-a nije klasični šef, nego primus inter pares”, govori.

Na pitanje može li pridobiti suce da ga slijede, kaže da se tome nada jer se u suprotnom ne bi ni javio.

“Svemu ovome u proceduri izbora ne pridajem veliko značenje. Prirodno je da suci biraju nekog s kim su radili, najnormalnije je da postoji doza nepovjerenja prema nekom izvana”, govori.

“Bitno je da sustav kao cjelina funkcionira”, kaže.

Dobronić govori da će utjecaj predsjednika Vrhovnog suda biti onoliki koliko to suci prihvate.

Zdrav razum

“Mora se voditi računa o tome da je u ovom poslu dojam bitan. Građani moraju steći osnovan dojam da su zaštićeni, da se sudi pravedno i da stranke imaju jednak status. Što se tiče same suštine, smatram da se od strane samog sustava gleda pomalo birokratski. Radi se o tome da netko već 20-30 godina izlaže van presude koje ne samo da izazovu zgražanje nego su izvan zdravog razuma. Takva presuda izazove teške posljedice za povjerenje i nakon toga je to teško vratiti u normalu”, rekao je, podsjetivši na primjer presude za tešku prometnu nesreću u Makarskoj.

“To izaziva zgražanje.” Na konstataciju kako on tu ništa ne može, kaže: “Kod nas se suci kažnjavaju uglavnom zbog broja predmeta, gotovo nikad se ne pozivaju zbog sadržaja same odluke. To je osjetljivo pitanje i u to se gotovo nikad ne zadire. Postavlja se pitanje da li se baš do kraja ne može i ne smije. Susrećemo se i s problemom pogrešne koncepcije, da je presuda logički silogizam, da nas ne zanima ni da je li je životno razumna ili pravedna. Svaki sudac načelno može napisati da je podne sredina noći, a ne sredina dana, on načelno ima takvu slobodu”, govori.

Presude koje se tiču građana moraju imati životnu uvjerljivost, a ljudi trebaju steći dojam da imaju podlogu u činjenicama, to nama nedostaje. Mediji uglavnom komentiraju izuzetke kojih je vrlo malo, no ako ih se promotri, to su uglavnom presude za koje bismo mogli pitati imaju li veze sa zdravim razumom”, rekao je.

Kaže kako on jednim dijelom može utjecati: “Oni koji pišu takve presude koje izazovu zgražanje, mogu reći da će biti zaustavljeni u napredovanju. Mora se računati da takve osobe ne mogu napredovati. Presude se moraju pisati na temelju propisa, ali i da imaju veze sa shvaćanjima sredine u kojoj žive i rade.”

Na pitanje hoće li provjeravati presude koje mu se učine izvan zdravog razuma kaže: “Hoću. Imam namjeru obići sve sudove i razgovarati sa svim sucima. Prvo da ih upoznam i vidim kako razmišljaju. Moram napraviti plan i vidjeti koliko je to izvedivo, da vidim u kakvim uvjetima suci rade.”

Može obavljati kontrolu

Predsjednik Vrhovnog suda neke stvari može napraviti, smatra Dobronić.

“Sigurno da predsjednik VS-a može obavljati kontrolu nad predmetima. Ako se nalazi na izvorima informacija, sigurno da neke stvari može napraviti.” Na pitanje hoće li provjeravati neke presude, rekao je da hoće. “Gledat ću općenito, zatim pročitati presudu. Općenito me zanima kako suci razmišljaju i usput vidim u kakvim uvjetima suci rade. Po nekim informacija ima sudova koji su toliko zapušteni da bi ih trebalo zatvoriti.”

Dotaknuo se i sudačke etike.

“Može se reći da postoji tendencija da suci sami i okolina funkciju smatraju kao nešto što se prije zvalo funkcioner. sudbena vlast je potpuno neovisna i suci se trebaju ponašati u skladu s tim, a ne kao funkcioner. Ne postoji ono što se zove suzdržanost. Treba stvoriti drugačiji osjećaj među samim sucima.

Ne trebaju godišnje imati po 30, 50 predavanja uz sudačku dužnost”, rekao je u nedjelju u programu N1 Televizije.

Naime, sucima su predavanja dodatni izvor zarade. Ističe kako treba postojati jedna suzdržanost, do jedne granice se takve stvari mogu tolerirati, ali, kaže, ljudi kod nas nemaju osjećaja za granice.