Saborski Odbor za pravosuđe u četvrtak u 13 sati započeo je razgovore s kandidatima za čelnu osobu Vrhovnog suda nakon čega će donijeti odluku koja je za ustavnog predlagatelja, predsjednika RH Zorana Milanovića, neobvezujuća. Članovi odbora s kandidatima razgovaraju po abecednom redu pa je prvi na redu bio Radovan Dobronić.

HDZ-ova Marija Jelkovac Dobronića je pitala o stegovnom postupku pokrenutom protiv njega.

“Te godine sam se bavio starim spisima i starim presudama i nisam pazio na postotke novih donesenih presuda”, poručio je sudac Dobronić.

“Ja o tom postupku nisam obaviješten, to su mi tek novinari javili. Radi se o tome da te 2019. mi se kaže da nisam postigao tih 80 posto nego manje. To je sustav te postojeće metodologije i ja u toj godini sam manje-više radio, bavio sam se ili starijim predmetima, bilo je dosta žalbi i revizija, a dobio sam dosta spisa drugih sudaca, koji se vode kao riješeni, a kad se bavite njima to vam se ne prizna. To sam saznao tek kad sam vidio ta rješenja i kako se to obračunava”, rekao je Dobronić.

“Baš se previše ne osjećam pogođen time. To je potpuno promašeno i pogrešno”, rekao je Dobronić, istaknuvši probleme u sudstvu, koje ne “obračunava” u rad rad na spisima drugih sudaca.

Rekao je da je te godine imao predmet u kojem se osoba odrekla 80 milijuna kuna i ta se presuda klasificirala kao povlačenje tužbe, odnosno rješenje. “To su kruške i jabuke. To kao da skok od 7 metara računate kao skok od dva metra”, rekao je Dobronić, dodavši da je jedina greška koju je napravio ta da si nije pratio brojke.

Jelkovac ga je upitala i kako namjerava kontrolirati rad sudaca. Dobronić je rekao da to namjerava napraviti kroz kontrolu kvalitete rada. “Slovenija, Austrija i Njemačka uopće nemaju tu normu”, rekao je Dobronić.

Kad sudac kaže da sudac treba imati normu, to znači da on nije shvatio ulogu suca u društvu, objasnio je Dobronić.

Kandidati za šefa Vrhovnog suda pred Saborskim odborom, Dobronić: “Hrvatski suci su lijenčine, ali…”

HDZ-ova Ljubica Lukačić je pitala kako pravosuđe može biti bliže građanima.

“To je dobro pitanje, to se veže u jednom dijelu i za teritorijalnu nadležnost. Prvi uvjet je da vam sud nije predaleko jer nekim ljudima nije jeftino ni jednostavno putovati. Kada građani imaju pravi životni problem, treba im pravna pomoć i onda angažiraju odvjetnike koji obično budu skupi i već tu nailaze na poteškoće. U tom dijelu postoji jedna praksa, koja je jedna dobra stvar iz starog sustava, to su bili sudski dani, građani su mogli doći sucima, reći svoj problem i sudac bi im sastavi tužbu besplatno. To je dosta dobro funkcioniralo i to bi se moglo ponovno osnažiti. Jedna od bržih i efikasnijih stvari bi bili ti sudski dani.

To bi bio jedan dio, a drugi bi bio da se od odvjetnika traži da i oni sudjelu, pogotovo ako žele zadržati i dalje status pravosudnog organa. Odvjetnici su u postojećoj prkasi jedan od većih generatora produljivanja postupaka, ne svi, ali previše toga ima. Ipak, jedna od glavnih stvari bili bi ti sudski dani, to bi trebalo samo proširiti i ojačati. Ovo sve ostalo pojmovno trebalo bi postaviti određena organičenja za osobe koje nisu toliko imućne, ne bi bilo u redi da to imućni koriste. Ali to je reješenje uhodano i to je bilo dosta dobro”.

O vraćanju predmeta na nižu razinu

Zastupnica Nove ljevice, Rada Borić, tražila je detaljnije tumačenje Dobronićevog stava što se tiče višestrukog ukidanja oluka nižih sudova uz vraćanje na ponovno suđenje. Smatra li da treba povećati broj presuda viših sudova kako se predmeti ne bi vraćali na nižu razinu?

“Što se tiče pitanja smislenosti ukidanja i broja ukidanja, tu su određne izmjene već napravljene, tako da nije da nije napravljeno ništa, ograničen je broj ukidanja, ne može biti beskonačno. Načelno, u tom dijelu treba biti oprezan jer, radi se o tome da kada se predmet ukine vraća se na prvi stupanj i na njemu se još uvijek može raspravljati i o činjenicama i dokazima i mogu se iznijeti neki novi dokazi. Kada se preinači tu postoji opasnost da se preinači pogrešno. To se ne događa često, ali se događa.  Naročito treba paziti da drugi stupanj ne izvodi krive činjenice. Toga već sada ima manje i nije to više toliko aktualan problem. Ima više preinačujućih odluka, od njih je 80% posto dobrih, no ipak je tih 20% gdje se ipak pogriješi i onda se ide na reviziju, ali određeni napredak je već postignut i toga ima sve manje. Tako da, mislim da se sada pazi i više nam je možda težište na tome da se dobro preinači. Nije tako to više aktualno kao prije i sada se samo radi o tome da se te preinačujuće odluke donose točno onda kada su ispunjeni uvjeti za njih, a ne da se na silu pokušava presjeći. Oko toga ja ne bih previše pravio problem”.

SDP-ova Vesna Nađ postavila je pitanje o ocjenjivanju sudaca po normi i namjeri da se suci češće sastaju. Dodaje kako se, po programu suca Dobronića, da iščitati da zagovara temeljitu reformu te ga je pitala gdje vidi saveznike u tome, a gdje očekuje otpor.

“Ja ne mogu napamet govoriti, imam neka iskustva otkkada su ljudi saznali da sam tu kandidat. Dosta sudaca na prvom stupnju mi se javilo i pružaju mi podršku što se tiče norme. Tako da s jedne strane očekujem podršku od njih i na nju i računam. Gdje će biti otpor? Može biti doslovno an svim razinama. Primijetio sam na općinskim razinama, kada se sretnu s nečim novim, neki suci odmahuju rukom i ne mogu pojmiti stupanj promjena. Otpora može biti na svim razinama, ali tako može biti i podrške. Zasad sam to vido na prvostupanjskim općinskim sudovima, ali to se ne može predvidjeti tko je protiv, a tko za”.

Mostov Nikola Grmoja rekao je Dobroniću da mu se ljudi obraćaju oko ručne dodjele predmeta. Dobronić je rekao da kao sudac ne zna na koji se točno način dodjeljuju predmeti.

“I kod nas sudaca većina nas ne zna po kojem kriteriju dobivamo spise. Ovo je počelo sličiti na industrijsku proizvodnju, a bez industrijske organizacije”, rekao je Dobronić. “Sustav se može inteligentnije postaviti, on nije dovoljno inteligentno postavljen”, rekao je Dobronić.

O problemima u sudstvu

HDZ-ov Damir Habijan pitao je Dobronića koje su konkretne mjere uz koje bi spriječio probleme u sudstvu.

“Ja sam rekao, treba krenuti u organizaciju rada na prvostupanjskim sudovima. Prvo ćemo krenuti zaobilaznim putem na edukaciju ili upoznavanje privrednika o tome što je račun i kako postupati s njim. Tu treba održati čitavu seriju predavanja u HGK-u. Drugo, treba promijeniti praksu javnih bilježnika i treće, na sudovima organizirati kompletno drugačiji način rada, kad stignu prigovori, osnivaju se ovršni odjeli, koji će procjenjivati hoćemo li prigovore odbaciti ili ih prihvatiti i na taj način formirati parnični predmet”, rekao je Dobronić, dodavši da bi takav način rada doveo do smanjenja sudskih predmeta od 30 do 50 posto.

HDZ-ov Krunoslav Katičić postavio je Dobroniću pitanje oko njegova stava o tome da Vrhovni sud nije aktivan čimbenik u pravosudnom sustavu.

“U vezi s tim potrošačkim pravom. To je pravo EU-a koje treba primjenjivati, gdje su hrvatski suci i suci EU-a i najveću ovlast koju hrvatski sudac ima je i europska ovlast”, rekao je Dobronić.

Zastupnik HDZ-a, Dražen Bošnjaković upitao je kako se misli nositi s tezama da je pravosuđe korumpirano.

“Generalno govoriti da je pravosuđe korumpirano zaista nije točno, to su besmislice koje se govore jer je stvoreno nepovjerenje. Ja mogu reći da 90 posto sudaca ne da nije korumpirano, nego radi čestito i u dobroj vjeri. Problem je u tome što sudstvo kao grana mora biti sto posto provjereno, u tom dijelu ne smije biti nijedan propust ni kod jednog suca, da bi netko primao neke darove, novac i zbog toga sudio ovako i onako”, rekao je Dobronić, dodavši da zbog jedan ili dva posto sudaca koji to rade trpi cijeli sustav.

“Radi se o tome što većina trpi, a minimalan broj radi u sustavu, a nije trebao. Ja mislim, s pozicije predsjednika, da vjerojatno predsjednik dobiva neke informacije, bilo od samih sudaca, a još više od samih stranaka. Meni su ljudi već sad počeli slati pritužbe, dok još nisam ni izabran. Tu sad treba dobro znati otkriti, neke su zlonamjerne, a ima i istinitih. Treba početi čačkati, ispitivati i preispitivati i ako postoji bilo kakva sumnja na korupciju, nema se tu što filozofirati, a da se prekine to sumnjičenje cjelokupnog sudačkog korpusa koje svim sucima otežava rad. Stranci koji dolaze iz inozemstva, temeljem tih nekih napisa u medijima, dođu kod nas i počnu se ponašati kao da je kod nas potpuna anarhija”, rekao je Dobronić.