Nacional otkriva zašto predsjednik Vrhovnog suda kritizira sutkinju Ivanu Čačić, nakon što je na Županijskom sudu ekspresno odlučila da klijenti banaka s konvertiranim kreditima u švicarskim francima nemaju pravo na obeštećenje

Nisu to trebali objaviti.“ Tako je kratko reagirao predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić na poziv Nacionala da komentira kontroverznu presudu Županijskog suda iz Varaždina donesenu 14. lipnja ove godine u režiji sutkinje izvjestiteljice tog suda Ivane Čačić. Po toj presudi klijenti banaka s konvertiranim kreditima u švicarskim francima nemaju pravo na obeštećenje. Dobronić nije ulazio u detalje, jer to i ne smije, ali je i tom kratkom izjavom sugerirao da to još uvijek ništa ne znači za ishod tog sudskog predmeta, u kojem su banke prevarile 55.000 građana s konverzijom od ukupno njih 125.000 koji su – pogrešnom procjenom, a zapravo na nagovor bankara – uzeli te na prvi pogled povoljne kredite u švicarskim francima. Kasnije su im se ti krediti pretvorili u noćnu moru zbog koje i danas ne spavaju.

Sada se, po svemu sudeći, plete i sudačka interesna mreža koja, prema ocjenama upućenih Nacionalovih izvora, bez ikakva kompleksa i dalje radi u korist banaka, a na štetu prevarenih i oštećenih hrvatskih građana.

Posebno je indikativno da je Ivana Čačić prije imenovanja bila viša savjetnica na Vrhovnom sudu, a u razgovorima s odvjetnicima Nacional je otkrio da je sa sutkinjom Gorankom Barać-Ručević na Vrhovnom sudu sudjelovala i u pripremi onog spornog pravnog shvaćanja o obeštećenju klijenata s konverzijom švicarskog franka samo za zatezne kamate klijenata, a ne za cjelokupni iznos kredita. Prema izvorima Nacionala iz pravosudnih krugova, kad se sve to stavi na hrpu, otvara se sumnja da je Ivana Čačić bila pod utjecajem sutkinje Goranke Barać-Ručević kada je na Županijskim sudu u Varaždinu donijela takvo pravno shvaćanje.

Krediti u švicarskoj valuti bili su povoljni sve dok u kasnijoj nadolazećoj financijskog krizi tečaj švicaraca nije počeo divljati ogromnim rastom i prema kuni i prema euru, pa su kreditne rate skakale do neizdrživosti. Bankari su, po prirodi svog posla, morali predvidjeti i očekivati, pa onda i upozoriti na tu opasnost svoje klijente. A to nisu učinili. Županijski sud u Varaždinu tako je javno ušao u predmet o kojem Dobronićev Vrhovni sud, a predsjedanje Vrhovnim sudom Dobroniću je donijelo i status čelne osobe sudbene vlasti u Hrvatskoj, još nije donio odluku. Nacionalovi izvori tvrde da je to smišljeno učinjeno s ambicijom opstrukcije sudbene vlasti u Hrvatskoj, na čelu s Radovanom Dobronićem kao predsjednikom Vrhovnog suda.

Nasuprot toj nedavnoj presudi Županijskog suda u Varaždinu, Građanski odjel Dobronićeva Vrhovnog suda na čelu s predsjednikom Damirom Kontrecom, jedino mjerodavno mjesto za konačnu odluku, još nije donio konačno pravno shvaćanje u tom predmetu. Služba evidencije Vrhovnog suda na čelu sa sucem Draganom Katićem, kao najvažnija služba za donošenje konačne odluke ovisno o tome koliko je u skladu sa sudskom praksom, ali i europskim standardima, dosad nije prihvatila ni većinsku odluku sudaca Građanskog odjela Vrhovnog suda, za koju je glasalo 13 od ukupno 22 sudaca, a prema kojoj bi klijenti banaka s konvertiranim kreditima imali pravo samo na povrat zateznih kamata, a ne puno obeštećenje. Ukratko, ta odluka, prema ocjeni te važne Katićeve službe, nije bila ni u skladu s hrvatskom ni s europskom sudskom praksom.

Indikativno je da je baš tog 14. lipnja 2023. godine, znakovitog datuma kada je stupala na snagu i zastara za podnošenje tužbi protiv banaka za konvertirane kredite u švicarskim francima, Stalna služba u Koprivnici Županijskog suda u Varaždinu jednoglasno donijela pravno shvaćanje o konvertiranim kreditima prema kojem građani s konverzijom nemaju pravo na obeštećenje. Ukratko, županijski suci ocijenili su da bi tim pravnim shvaćanjem klijenti banaka koji su podnijeli tužbe za konvertirane kredite, postali apsolutni gubitnici.

Ivana Čačić je s Gorankom Barać-Ručević na Vrhovnom sudu kao savjetnica sudjelovala u pripremi spornog pravnog shvaćanja o obeštećenju klijenata s konverzijom švicarskog franka

Nasuprot tome, a što je prvorazredni apsurd, ta ista Stalna služba u Koprivnici prethodno je već bila donijela presudu za ugovore o kreditima u švicarskim francima prema kojoj je ugovor o kreditu s valutnom klauzulom u švicarskim francima u cijelosti ništetan, pa je zato sada sutkinja Ivana Čačić unijela dodatnu pomutnju. Dakle, Županijski sud u Varaždinu donio je dvije suprotne odluke. S jedne strane imamo ništetnost ugovora o kreditima u švicarskim francima, a s druge strane isti županijski sud sada presuđuje da potrošači s konverzijama nemaju pravo na obeštećenje. Postavlja se pitanje zašto je to pravno shvaćanje uopće objavljeno, jer takva pravna shvaćanja na nižoj razini od Vrhovnog suda u pravilu se ne objavljuju. To shvaćanje može obvezivati samo suce tog suda i nikoga drugog. Sada reviziju na tu presudu, što je drugo ime za žalbu na Vrhovnom sudu, može podnijeti samo osoba koja je podnijela tužbu. Nitko drugi.

Druga zanimljivost u ovom slučaju vezana je uz činjenicu da je sutkinja Ivana Čačić, kao kreatorica pravnog shvaćanja Stalne službe Županijskog suda u Varaždinu, postala sutkinja tog suda tek ove, 2023. godine, a taj predmet bio je na tom sudu još od 2019.

Baš je njoj, nakon četiri godine, došao u ruke kao izvjestiteljici, a imenovana je za sutkinju Županijskog suda u Varaždinu tek kao sedma s liste prioriteta DSV-a od ukupno osmero kandidata za to mjesto.

Kako je Nacionalu objašnjeno u pravosudnim krugovima, ta presuda Županijskog suda u Varaždinu donesena je za relativno loše postavljenu tužbu, jer ona je sadržavala samo zahtjev za obeštećenje na preplaćene kamate, a ne i za puno obeštećenje uključujući ništetnu valutu u švicarskom franku. Zašto je sve to tako izvedeno, u ovom trenutku još se ne zna. Znači, imamo situaciju da je nedavno imenovana sutkinja Ivana Čačić dobila predmet bitan i za Vrhovni sud, a ista ta sutkinja po listi prioriteta DSV-a uopće nije trebala biti izabrana. Ispred nje su bili bolje plasirani drugi suci, ukupno njih šestoro, a ona je bila sedma na listi, kamo se probila tek nakon usmenog razgovora jer po osnovnim bodovima nije bila ni među prvih osmero. To je objavljeno i na portalu Varaždinske vijesti u trenutku njezina imenovanja.

Na koncu, Nacionalovi izvori iz pravosudnih krugova upozoravaju i na činjenicu da je sutkinja Vrhovnog suda Goranka Barać-Ručević još 2020. napisala priručnik za Pravosudnu akademiju, u kojem navodi da „načelno, potrošači s konverzijom imaju pravo na obeštećenje“ te da „potrošači s ništetnom valutom imaju pravo i na ništetnost cijelog ugovora u ništetnoj valuti“. Te svoje tvrdnje temeljila je na presudama Suda Europske unije. Kako tvrde Nacionalovi izvori, u svojim zadnjim predavanjima na Pravosudnoj akademiji govori sve suprotno tome što je napisala u priručniku za istu tu akademiju.

Jedan od Nacionalovih izvora, koji je za Nacional rekao da sutkinja Goranka Barać-Ručević na predavanjima na Pravosudnoj akademiji govori suprotno tome što je napisala u svom priručniku, smatra čak da bi DORH trebao istražiti kako i zašto netko tko je napisao jedno, sada misli i radi nešto posve suprotno. I to suprotno i presudama Suda Europske unije u Luksemburgu, a to su konkretne presude C 118/17, C 260/18 i C 452/18, koje je nabrojila u priručniku, ali i zadnja, koje nema u tom tekstu, a to je presuda C 705/21 koja je potvrdila sve prethodne.

Sve te presude odnosile su se na konvertirane kredite u Poljskoj i Mađarskoj, gdje je Sud EU-a nedvojbeno rekao da potrošači s konverzijom imaju pravo na puno obeštećenje ako konverzijom nisu obeštećeni. Isto tako da se potrošači mogu, zapravo, moraju odreći svojih potraživanja informirano, a to znači da su u slučaju prihvata konverzije morali biti informirani da gube sva prava na obeštećenje, što u Hrvatskoj nije bio slučaj. Napokon, unatoč konverziji potrošač ima pravo utvrđivati ništetnost cijelog ugovora, a kad se sve te presude sažmu, one govore upravo o tome.