Hrvatski premijer Andrej Plenković u četvrtak se, na sjednici Vlade, osvrnuo na zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, koji je Vlada uputila u javno savjetovanje, istaknuvši da se njime donosi prava reforma pravosuđa, najveća od ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

“Ona će biti izazov, prije svega za suce, ali ja vjerujem da je većina naših sudaca svojom kvalitetom i znanjem više nego dorasla ovom izazovu”, rekao je Plenković na Vladi. Poručio je da će reformu braniti neovisno o ‘strahu oporbe, zabrinutosti Vrhovnog suda i kritici’.

Na tu izjavu osvrnuo se u petak za N1 predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić. U jednom se dijelu, kaže, slaže s premijerom, no naglašava da se izmjene jednog zakona ne mogu zvati reformom.

Dobronić se s premijerom slaže u komentaru o slučaju ubojstva u Rijeci. Plenković je, podsjetimo, rekao da ‘pravosudni sustav mora poslati poruku da nasilje nije prihvatljivo, što se može postići strožim sankcijama koje već postoje u našim Zakonima, ali se moraju primjenjivati’.

“Već sam u programu rada naveo da čitav sustav sudbene vlasti mora promijeniti praksu u nekoliko bitnih područja te sam naveo oblast prometnih delikata, obiteljskog nasilja te općenito problem preblagog kažnjavanja recidivista, dakle osoba koje više puta kontinuirano čine različita kaznena djela i prekršaje”, naglasio je Dobronić u odgovoru za N1.

Što se tiče kazni za obiteljsko nasilje, predsjednik Vrhovnog suda naglašava da je iz ponašanja počinitelja takvih djela vidljivo je da na njih preblage kazne ne djeluju, a i kod počinitelja ove vrste djela se također često radi o recidivistima. Kaže da se pripremaju sastanci Vrhovnog suda s predstavnicima Županijskih sudova te se prikupljaju i svježi podaci o izrečenim kaznama, radi analize.

“U svakom slučaju, osnovna načela kod izricanja kazne kao što su primjerice individualizacija kazne neće se i ne smiju mijenjati, ali unatoč tome gotovo je potpuno izvjesno da je određena promjena u kaznenoj politici potrebna te će do nje zasigurno i doći”, istaknuo je.

Istaknuo je da samo izmjene ZPP-a ne mogu i neće dovesti do bitnih promjena, smanjenja broja neriješenih predmeta, ako se istovremeno i paralelno ne poduzimaju i druge mjere. “Promjene ZPP-a bilo koje vrste bi imale smisla ako bi se paralelno s njima napravio i proveo akcijski plan kojim bi ministar pravosuđa koji je ujedno sada i ministar uprave (a što je u ovoj situaciji vrlo poželjno) u ime Vlade propisao obvezu svih ministarstava, agencija i naročito komunalnih poduzeća i poduzeća u državnom vlasništvu da u ovoj godini primjerice sami povuku 10% tužbi, naročito onih u kojima se ovi subjekti međusobno parniče. To sam također iznio kao prijedlog u programu rada i vidimo da se taj prijedlog u potpunosti ignorira te da se nastavlja s izmjenama ZPP-a i ostalih procesnih Zakona”, poručio je.

Dobronić naglašava da je gotovo nakon svake izmjene ovih temeljnih Zakona potrebno izmijeniti i pojedine obrasce poziva ili način pisanja presude i rješenja i to sve usporava sudove u radu. Istaknuo je da su određene promjene ZPP-a potrebne, ali ih on u ovim izmjenama, kaže, nije primijetio.

“Pokušaj da se samo izmjenama ZPP-a riješe ovi problemi predstavlja veliko pojednostavljivanje stvari – pogrešnu dijagnozu i koja, jednako kao u medicini, neće dovesti do izlječenja pacijenta”, zaključio je predsjednik Vrhovnog suda. Cijeli odgovor Dobronića pročitajte ovdje.