Hrvoje Sikirić s Katedre za međunarodno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu koncem prošlog tjedna izjavio je da međudioničarski ugovori između hrvatske vlade i MOL-a o Ini sadrže arbitražnu klauzulu koja određuje da će se sporovi koji bi mogli nastati između dioničara riješiti arbitražom te se oni odriču nadležnost državnih sudova.

Sikirić je za Hinu rekao da su osnovni pravni učinci arbitražne klauzule da proizvodi obvezujuće posljedice za ugovorne strane, konkretno da svoj spor riješe arbitražom te da isključuje intervenciju državnih sudova u rješavanju tog spora.

Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić u novom je broju Nacionala pojasnio da Sikirić tvrdi da će arbitražna klauzula vrijediti čak u slučaju koruptivnog kaznenog djela. To se svodi na to da pravomoćna presuda Vrhovnog suda nema onaj učinak koji ima po hrvatskom pravu. Pokušavaju se dogovoriti koji će učinak imati pravomoćna presuda na njihov ugovorni odnos. Zaključili su da se kaznena presuda ne odnosi na njihov ugovorni odnos, nego je pravna posljedica pravomoćne presude Sanaderu kao osobi koja je sudjelovala u sklapanju tog ugovora. Time bi se stvorio presedan da kaznena presuda zbog sklapanja koruptivnog ugovora u kojem je sudjelovao Sanader. To je nonsens, besmislica, a riječ je o načelu koje postoji još od rimskog prava”, istaknuo je.

Dodao je da se tom arbitražnom klauzulom u ugovoru između hrvatske vlade i MOL-a pokušalo promijeniti javno pravo, promijeniti pravne učinke pravomoćne kaznene presude. “U tom obliku to je potpuno suprotno tom načelu koje postoji već dvije tisuće godina. Čudno je da im je to uopće palo na um. To se na pravnim fakultetima i danas uči, a onda poslije to pravnici zaborave”, rekao je za Nacional Dobronić.

Podsjetimo, nakon presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz 2021. kojom je potvrđena presuda protiv Ive Sanadera i Zsolta Hernadija za kazneno djelo primanja odnosno davanja mita, vlada je razmatrala pravne korake koje je moguće poduzeti radi utvrđenja ništetnosti Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara koji se odnosi na INA iz 2009. (PIUMOD) i Ugovora o plinskom poslovanju iz 2009. godine (UPP).

U tom postupku Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja obratilo se za mišljenje DORH-u i Katedri za međunarodno privatno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, koja je nadležna za to područje i čiji je predstojnik dao mišljenje.

Vlada je krajem prošle godine primila na znanje informaciju o pravnim mehanizmima koje je moguće poduzeti i zadužila Ministarstvo da radi utvrđenja ništetnosti tih ugovora pokrene pred švicarskim Saveznim vrhovnim sudom postupak revizije arbitražnog pravorijeka iz 2016. godine.

Pročitajte više u novom broju Nacionala…