Promjene uskoro stižu na vrata domaćih telekoma. Pa tako stiže novo pravilo za transparentno ugovaranje i raskid ugovora.

Novim zakonom o elektroničkim komunikacijama potrošačima će se morati pružiti informativni sažetak za lakšu usporedbu ponuda operatera, ali i stati na kraj penalizacijama za nevraćanje opreme.

Manje papirologije

“Prema novom zakonu, operator je dužan dati uniformirani sažetak ugovora, no on nema pravni značaj, već je informativnog karaktera”, rekla je Marina Ljubić Karanović iz HAKOM-a te je naglasila da je svrha toga da korisnik s njim obilazi operatere u potrazi za uslugom i da jednostavno usporedi ponude. “Iako i sada imamo nešto slično, zahtjev za zasnivanje pretplatničkog odnosa, bilo nam je bitno da izvučemo udarne informacije”, izjavila je.

Kazna za nevraćanje opreme

Novost je da naknada za opremu, u biti kazna koju korisnik plaća ako ne vrati na vrijeme opremu nakon raskida ugovora (ili prijenosa broja), više neće moći premašiti stvarnu vrijednost uređaja umanjenu za amortizaciju, piše Poslovni.

Potrošači ne čitaju sitna slova

Senka Erslan iz A1 Hrvatska rekla je kako nije cilj kazniti korisnika nego ga osvijestiti o pravom vlasništvu opreme. “Korisnici mogu poslati opremu o našem trošku i to im se komunicira. Nama je zaista stalo da opremu prikupimo. Nije da penaliziramo korisnike nego da osvijestimo da je oprema u našem vlasništvu”, objasnila je.

Potrebne su milijarde za digitalizaciju

S ambicioznom digitalnom agendom Bruxellesa do 2030. da građani i kompanije u EU imaju pristup internetu velikim brzinama, nužne su milijarde ulaganja. “Na razini EU nedostaje 300 milijardi eura da svi budu adekvatno povezani. Imamo šest najvećih OTT igrača koji generiraju više od 50 posto podatkovnog prometa. Količina prometa u zadnjih 12 godina narasla je 12 puta. Trend je uzlazan, s njim rastu troškovi, a prihodi to ne prate”, objasnila je Iva Cibulić Blažević iz HT-a.

Smatra da je to političko pitanje na razini Unije jer se počelo događati da veliki igrači naprosto odbiju plaćati korištenje infrastrukture (ili traže ogromne popuste) na koje telekomi moraju pristati jer bi u suprotnom zabranom pristupa na sebe navukli bijes korisnika, piše Poslovni. “Između dvije strane događa se da nemamo ravnopravne pregovore, a radi se da OTT igrači zarađuju ogromne profite na bazi mreža čiji troškovi rastu. Deutsche Telekom je u sporu s jednim koji je rekao da ne želi plaćati”, rekla je aludirajući na spor DT-a i Mete, vlasnika Facebooka.

Nema šlepanja

Igor Zgrabljić iz Googlea kaže da su korisnici ti koji stvaraju promet, a da s telekomima imaju otvoreni simbiotski odnos u kojem su i partneri i klijenti. “Google je u infrastrukturu u Europi uložio 23 milijarde dolara, nema šlepanja na tuđi račun. Uvođenje nameta moglo bi ići na štetu korisnika. Mislim da bi posljedice za Hrvatsku, koja već zaostaje u digitalizaciji, bile pogubne”, objasnio je.

“Vrijeme u kojem živimo je nesigurno, situacija neizvjesna, imamo inflaciju koju mlađe generacije nikada nisu doživjele. Naš sektor se pokazao otporan, no nije sigurno kako će se dalje investirati i što će regulator napraviti”, izjavio je predsjednik Vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen.