U četvrtak, 6. srpnja, već sedma Nagrada Nada Dimić bit će dodijeljena pojedincima i kolektivima koji su dali svoj doprinos u izgradnji boljeg i pravednijeg društva i svojim djelovanjem ostavili važan trag u borbi za društvo jednakosti. Ove godine Nagradu su osvojili nagrađivani dramaturg, aktivist koji promiče prava transrodnih osoba i jedan od organizatora Pridea Espi Tomičić, magistrica komunikologije Tinka Ines Kalajžić i učenici Prve riječke gimnazije koji su se okupljeni oko predmeta Škola i zajednica s učiteljicom Helenom De Karinom angažirali oko položaja migranata u Rijeci.

Istoga dana dodjeljuje se i Nagrada Vesna Kesić, pokrenuta 2021. godine kao priznanje i poticaj beskompromisnom novinarstvu koje odvažno ustraje na očuvanju slobode i jednakosti, opirući se bilo kakvim oblicima represije i cenzure. Ove godine bit će uručena Hrvoju Šimičeviću za seriju tekstova kojima je razotkrio pedofiliju unutar crkvene zajednice.

Obje nagrade osnovao je Fond za druge koji su pokrenuli Zvonimir Dobrović, osnivač udruge Domino, umjetnički direktor Queer Zagreb Sezone i festivala Perforacije te kustos i menadžer u kulturi, i Bruno Isaković, koreograf, plesač, performer i plesni pedagog, ali i aktivist. Fond za druge nastao je s ciljem poticanja filantropije i solidarnosti u Hrvatskoj te jačanja podrške svim kreativnim pojedincima koji svojim nekonvencionalnim idejama i radom inspiriraju i osnažuju zajednicu u kojoj djeluju. Posebno je zanimljiva činjenica da je Fond za druge jedini filantropski fond u Hrvatskoj posvećen kreativcima i grupama s ciljem realizacije njihova kreativnog potencijala. Nagradu Nada Dimić ustanovio je 8. svibnja 2017. s Vesnom Kesić, Sonjom Leboš i Eugenom Jakovčićem na Dan oslobođenja Zagreba i kao sjećanje na Nadu Dimić, hrabru i prkosnu narodnu 19-godišnju heroinu koju su domaći fašisti okrutno mučili i ubili 1945. godine. Zvonimir Dobrović objasnio je zašto im je bilo važno da nagrada nosi ime partizanske heroine: „Ime nagrade je zasluga Vesne Kesić, jer je smatrala da je važno da nagrada nosi ime heroine koja je do smrti ostala vjerna idealima za koje se borila protiv mraka i crnila. Posebno je naglašavala da je ta slika prkosne mlade žene koja ni pod mukama nije odala imena svojih suboraca, godinama služila kao nadahnuće umjetnicama i aktivistima čiji je rad obilježen otporom autoritarnim, anti-slobodarskim i eksploatatorskim porecima. Spomenici, ulice, škole i proizvodni pogoni imenovani po njoj rušeni su i preimenovani u vrijeme jugoslavenske tranzicije u naletu nacionalističkog damnatio memoriae. Tekstilna tvornica ‘Nada Dimić’, u kojoj su većinu radne snage činile žene, privatizirana je i potom prestala s radom, a radnice su pridružene rastućoj armiji nezaposlenih. Stoga, naša je čast što imamo priliku kroz ovu nagradu kontinuirano podsjećati ljude na herojstvo i hrabrosti, ali i na žrtvu Nade Dimić u borbi za slobodu. Oni kojima dodjeljujemo Nagradu Nada Dimić za nas su također svojevrsni suvremeni heroji, hrabri pojedinci i pojedinke u borbi za jednakost, za slobodu i ravnopravnost drugih, onih čije glasove ponekad ne čujemo.“

Sam cilj pokretanja Nagrade Nada Dimić 2017. godine pojasnio nam je jedan od osnivača Fonda za druge, Bruno Isaković: „Izravni poticaj za osnivanje jedne takve, alternativne nagrade bio je dvojak: s jedne strane tadašnja aktualna politička situacija koju je dulje vrijeme preuzimalo krajnje desno krilo političkog spektra koje i dalje zagovara radikalno desnu, nacionalističku ideologiju i revizionizam, negira antifašizam kao povijesni pokret, ali i trajnu inspiraciju i vrijednost emancipatorskih umjetničkih i društvenih praksi. Taj val desničarenja ogledao se, nažalost, 2017. godine i na Nagradi Grada Zagreba kad je dodijeljena Jakovu Sedlaru, režiseru kontroverznih filmskih uradaka koji se u pokušaju revizije istine o ustaškom logoru Jasenovac, najvećem stratištu Europe kojim nisu upravljali njemački nacisti, već hrvatski kvislinzi ustaše, nije libio ni falsificiranja pa i fotošopiranja povijesnih dokumenata. Uz to, Nagradu Nada Dimić osnovali smo i potaknuti činjenicom da u Zagrebu nije postojala nagrada koja bi se dodjeljivala angažiranim civilnim inicijativama, aktivistima i umjetnicima koji surađuju na polju suvremenog aktivističkog, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.“
Dobrović je objasnio čime su se ovogodišnji dobitnici Espi Tomičić, Tinka Ines Kalajžić i učenici Prve riječke gimnazije istaknuli kao najbolji kandidati za Nagradu Nada Dimić: „U samu Nagradu i njene kriterije utkane su vrijednosti Fonda za druge, a jedna od najvećih vrijednosti koje želimo isticati i poticati jest solidarnost. Djelovanje Espija Tomičića kao neumornog trans aktivista posebno je važno za smanjenje transfobije u društvu. Protekle godine imali smo prilike svjedočiti nevjerojatnoj razini zatrovanosti javnog i medijskog prostora najpodlijim izljevima transfobije i ksenofobije, nažalost i vezano uz slučaj identiteta jednog od posvojitelja djece u Kongu. Espi Tomičić se u takvoj društvenoj klimi bezrezervno izlaže i koristi vlastita iskustva i umjetnički rad za edukaciju i stvaranje sigurnijeg okruženja za trans osobe. Na isti su se nesebičan način Tinka Ines Kalajžić i učenici Prve riječke gimnazije okupljeni oko predmeta Škola i zajednica s učiteljicom Helenom De Karinom angažirali oko položaja migranata u Rijeci, čija je situacija bila izrazito teška, koji su živjeli u neljudskim uvjetima. Angažman Tinke i mladih gimnazijalaca i gimnazijalki svijetli su primjer građanskog otpora statusu quo i poticanja promjena u sustavu i društvu. Posebno nas vesele dobitnici Prve riječke gimnazije, kao najmlađi dosadašnji dobitnici Nagrade Nada Dimić i kao nade u bolju budućnost koju će upravo takvi mladi, angažirani i odgovorni ljudi stvoriti.“

Obje nagrade osnovao je Fond za druge koji su pokrenuli Zvonimir Dobrović, osnivač udruge Domino, umjetnički direktor Queer Zagreb Sezone i festivala Perforacije, i Bruno Isaković, koreograf, plesač, plesni pedagog, ali i aktivist. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Prošle godine nagradu Nada Dimić za promicanje društvenih sloboda primili su Mirela Čavajda i odvjetnica Vanja Jurić te organizacija Are You Syrious. Od prošle godine pokrenuta je i nagrada za kritičko novinarstvo nazvana upravo po Vesni Kesić, hrvatskoj istraživačkoj novinarki, aktivistici, publicistkinji i feministici koja je preminula u prosincu 2020. godine. Tijekom života pisala je za brojne novine i magazine, a bila je i jedna je od osnivačica Građanske inicijative za slobodu javne riječi, Centra za žene žrtve rata – Rosa i Grupe za ženska ljudska prava B.a.B.e. Prošle godine prvi put je Nagrada Vesna Kesić dodijeljena novinarki tjednika Novosti Tamari Opačić zbog serije tekstova posvećenih izbjeglicama i migrantima dok će ove godine nagradu primiti Hrvoje Šimičević za seriju tekstova o pedofiliji unutar crkvene zajednice.

Zamolili smo Isakovića da nam kaže koliko je zapravo njihov novinarski rad važan upravo za percepciju očuvanja slobode pisanja i govora i samog razotkrivanja tabu tema o kojima se uglavnom šuška a manje piše i nikada glasno ne govori? „Nagrada Vesna Kesić dodjeljuje se za hrabro, otvoreno, kritičko novinarstvo, nemilosrdno prema moćnicima i nasilnicima bilo koje vrste. Kroz Nagradu Vesna Kesić vjerujemo da će se vrijednosti za koje se Vesna borila u svom radu nastaviti kroz rad onih koji će tu nagradu dobivati. Stoga nam se čini da je prepoznavanje rada Hrvoja Šimičevića u svjetlu teme kojom se bavio i koju je istraživao i javno razotkrio, nešto na što bi Vesna Kesić bila ponosna. Novinarski rad, onaj rad koji se još uvijek drži novinarskih standarda, neodvojivo je povezan sa slobodama u društvu, s građanskom snagom i s uvjerenjem da nije sve relativno kao što nam upravo oni kojima mulj odgovara žele nametnuti.“

Kako se Nagrada Nada Dimić dodjeljuje pojedincima i kolektivima koji su dali svoj doprinos u izgradnji boljeg i pravednijeg društva, a svojim su djelovanjem ostavili važan trag u borbi za društvo jednakosti, pitali smo Dobrovića koliko su dosadašnji dobitnici opravdali dobivenu nagradu i pripomogli izgradnji boljeg društva. „Rekao bih da nismo omanuli nijednom do sada, zaista nam se čini impresivna lista ljudi koji su primili ovu nagradu u ovih nekoliko godina, a svake godine se dodjeljuju dvije Nagrade Nada Dimić. Mirela Čavajda i Vanja Jurić, Sanja Iveković, Igor Grubić, Are You Syrious?, Alpinisti, speleolozi i visinci pomažu Zagrebu, Žene ženama, Ljudi za ljude, Dobro dobrim, Ivana Marković, Mladen Kozić i Ivo Šegota neki su od dobitnika proteklih godina i apsolutno svi su napravili pomake u gradnji snažnije društvene odgovornosti. Evo nekih tema i područja koji su unaprijeđeni njihovim djelovanjem: smanjenje ksenofobije i osnaživanje položaja imigranata, borba za ravnopravnost posvajanja, osnaživanje građanske solidarnosti u pomoći nakon katastrofalnih potresa u Zagrebu i na Baniji, garantiranje pristupa ženama na pravo na izbor. Također, primijetili smo da su u međuvremenu neki od ranijih dobitnika Nade Dimić kasnije dobili i Nagradu Grada Zagreba, poput Sanje Iveković i Mirele Čavajde, pa ispada da je Nagrada Nada Dimić, koja je nastala iz prkosa tadašnjoj Nagradi Grada Zagreba, postala proročanska za neke buduće dobitnice i dobitnike Nagrade Grada Zagreba“, istaknuo je Dobrović.

‘Jedna od najvećih vrijednosti koje želimo isticati i poticati jest solidarnost’, kažu osnivači. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Zanimljivo je da su novčanu nagradu gotovo svi dobitnici do sada uglavnom preusmjeravali odnosno donirali, što je Dobrović nazvao zaokruživanjem prstena solidarnosti, koji je i logo Fonda za druge, te rekao: „Dobitnici Nagrade imaju mogućnost dio novčanog iznosa ili cijeli iznos donirati nekome, nekoj inicijativi koja je njima važna ili vrijedna, pojedincu ili pojedinki u čiji rad vjeruju i žele ga podržati. Tako se širi i sama ideja ove nagrade, a i nama omogućuje da dodatno stavimo fokus na druge momente solidarnosti, aktivizma i angažiranosti.“ Inače, sama Nagrada sastoji se od kamene ulične kocke (kaldrme) kakvima su popločane gradske ulice, kao simbola pučkog otpora. Dobrović i Isaković posebnu su pažnju pri osnivanju Fonda za druge posvetili transparentnosti, o čemu je Isaković rekao: „Kada govorimo o transparentnosti, ona poruka koja je nama važna jest da Fond za druge sva prikupljena sredstva transferira dalje, odnosno da nema nikakvih operativnih troškova koji bi nagrizali potpune iznose bilo čijih donacija. Važno nam je da, primjerice, svatko tko donira u Fond za druge bude siguran da stopostotni iznos donacije odlazi direktno korisnicima, bili to dobitnici Nagrada ili drugi direktni korisnici programa Fonda za druge.“

Raznim akcijama prikupljaju sredstva, a ona dolaze i donacijama građana i građanki, privatnih tvrtki, donatorskim akcijama, recimo, povodom nečijeg rođendana, postoje mnoge kreativne inicijative onih koji žele podržati Fond za druge, objasnio je Isaković i napomenuo da se uskoro održava prikupljanje sredstava za obje nagrade: „U Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu 4. srpnja održat će se donatorsko druženje na koje pozivamo sve koji žele doći, a tamo ih čekaju privatno vodstvo kroz izložbu Sanje Iveković ‘Nada Dimić file 2023.’ te razne ‘goodie bags’. Ljudi okupljeni oko ovogodišnje dodjele nagrada, a tu prije svega ističem žiri koji uz nas kao predstavnike Fonda za druge odlučuju o nagradama, a čine ga Snježana Pavić, Danka Derifaj, Barbara Blasin, Sanja Despot i kao prošlogodišnja dobitnica pridružena članica Tamara Opačić, nesebično pomažu u poticanju doniranja.“

Naposljetku, je li Nagrada Nada Dimić danas prihvaćena, cijenjena i priznata od javnosti ili još uvijek trebaju raditi na vidljivosti i svake godine ispočetka objašnjavati zašto su pokrenuli nagradu?

„Ovo je sedmi put da se dodjeljuje Nagrada Nada Dimić i vjerujemo da je nagrada prilično cijenjena i prepoznata kao javno priznanje onima čije djelovanje doprinosi širenju tolerancije, solidarnosti i ustrajnoj borbi za pravednije društvo. Naravno, ne smijemo zaboraviti da je to ipak nagrada građana i građanki, da je to jedna inicijativa koja dolazi odozdo i da je kao takvu kontinuirano potrebno promicati dodatno i kao gestu i priliku za prepoznavanje onih koji nesebično rade na postizanju ciljeva koji su utkani u samu nagradu. Dosadašnje iskustvo govori da su dobitnice i dobitnici proteklih godina iskreno osjetili taj građanski poticaj svom radu i javnom djelovanju činom dodjeljivanja Nagrade Nada Dimić. Mediji su nam, naravno, uvelike pomogli da tu pozitivnu priču o solidarnosti prenesemo što široj javnosti i zajednički zahvalimo i čestitamo dobitnicama i dobitnicima na njihovu društvenom angažmanu“, zaključio je Zvonimir Dobrović.